Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
osnova za etičke diskusije u drugim dijelovima svijeta, bilo s homogenim povijesnim<br />
podrijetlom bilo s vrlo različitim etičkim postavom.<br />
Ovim ću predavanjem pokušati istaknuti koje su mogućnosti za diskusiju<br />
o etičkim problemima u drugim dijelovima svijeta ako oni dodaju sržnu ideju<br />
integrativne bioetike svojoj ideji etičke diskusije. Čini se da postoji prilika da<br />
se pronađe put za nošenje s razlikama između tradicionalnog, tj. religioznog, i<br />
modernog, tj. feminističkog koncepta etike.<br />
MARIJA SELAK<br />
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /<br />
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia<br />
FILOZOFIJA SVIJETA DVADESET GODINA NAKON<br />
AUGSBURŠKO-ZAGREBAČKIH FILOZOFSKIH RAZGOVORA<br />
Umijeće razgovora ima dugu filozofsku tradiciju koja se sastoji od posjeta<br />
i od uzvraćanja posjeta, navodi Alexander Thumfart. Upravo su tako izgledali<br />
Augsburško-zagrebački filozofski razgovori vođeni u Augsburgu 1988.,<br />
Zagrebu 1990. i ponovo u Augsburgu 1993. godine. Augsburško-zagrebački<br />
filozofski razgovori bavili su se problemom svijeta u filozofiji, odnosno problemom<br />
filozofije u svijetu, čime je pojam svijeta dospio u središte <strong>filozofsko</strong>g<br />
promišljanja. U ovom će se izlaganju kozmološko i antropološko određenje<br />
pojma svijeta izložiti na temelju proučavanja znanstvenih radova proizašlih<br />
iz Augsburško-zagrebačkih razgovora, naknadno objavljenih u časopisu Filozofska<br />
istraživanja. S druge strane, može se reći da je danas, dvadeset godina<br />
nakon Augsburško-zagrebačkih razgovora, proširenjem predmetnog polja bioetike<br />
od medicinske etike do integrativne bioetike, promišljanje pojma svijeta<br />
reaktulizirano. Naime, promišljanje se pojma svijeta kao ideje cjeline čija je<br />
temeljna odrednica sveobuhvatnost, a temeljni princip građenje, nameće kao<br />
odgovor na znanstveni partikularizam i monoperspektivizam. Kako je upravo<br />
integrativna bioetika nastala kao alternativa takvoj, isključivo znanstvenoj, slici<br />
svijeta, možemo reći da filozofija svijeta koja nastaje u okviru Augsburškozagrebačkih<br />
filozofskih razgovora daje još jedan poticaj njezinom daljnjem<br />
razvijanju i artikuliranju.<br />
99
Change language