Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

IVICA MARTINOVIĆ
Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska /
Institute of Philosophy, Zagreb, Croatia
SCARELLA PROTIV BOŠKOVIĆA (ADVERSUS BUSKOVIKIUM):
PRVI TISKANI NAPAD NA BOŠKOVIĆEVU TEORIJU SILĀ 1754.
»Dosad su tiskani mnogi prigovori protiv moje teorije«, tako je zapisao
Bošković u predgovoru svoje rasprave De materiae divisibilitate tiskane 1757.
godine. Na te je prigovore odgovorio u prvom dijelu Teorije prirodne filozofije
(1758), podijelivši ih u dvije skupine: »prigovori protiv teorije silā« (objectiones
contra theoriam virium) i »prigovori protiv točaka« (objectiones contra
puncta), ali ni tom prilikom nije poimence spomenuo svoje kritičare. Tko je u
tisku napao Ruđera Boškovića? Tko ga je napao prvi i na mnogim stranicama
svoje knjige? Na to pitanje nije dosad ponuđen odgovor.
Učinio je to Giambattista Scarella u svom udžbeniku Physica generalis
methodo mathematica tractata et in tres tomos distributa. Prvi je svezak objavljen
u Brescii 1754. godine, drugi 1756., a treći 1757. U ovoj ću prigodi izložiti
kako je Scarella kritizirao Boškovića u prvom svesku svoje Opće fizike.
Scarella je cijelo jedno poglavlje posvetio dokazivanju tvrdnje: »protežna
se neprekidnina ne može sastaviti od neprotežnih dijelova« (continuum extensum
ex inextensis componi non potest). Kako je u predgovoru već upozorio,
ugrabio je priliku »ispitati i neki novi sustav o sastavljanju neprekidnine (systema
circa compositionem continui) koji je izmislio vrlo učeni profesor matematike
o. Buskovikius iz Družbe Isusove.« I doista, u paragrafu 17 naslovljenu
»Systema P. Buskovik« usmjerio je svoj napad na Boškovićeve točke tvari,
kako ih je znameniti Dubrovčanin izložio na početku rasprave Dissertationis
de lumine pars secunda (1748). Posebno ga je zbunjivala Boškovićeva tvrdnja:
»u tijelima ne dopuštamo matematički neprekinutu protežnost«. Ipak, priznao
je da Boškovićeva teorija rješava mnoge poteškoće o neprekinutoj kolikoći.
Na Boškovićeva stajališta osvrnuo se Scarella još jednom – u vrlo opširnom
poglavlju »De virium aestimatione«, i to kad je polemizirao s djelom
Dialogo intorno alle forze vive (Bononiae, 1749) isusovca Vincenza Riccatija,
koji je pohvalio Boškovićevu sentenciju o živim silama objavljenu u raspravi
De viribus vivis (1745).
Ključne riječi: Ruđer Bošković, Giambattista Scarella, sastavljanje neprekidnine, točke
tvari, matematički neprekinuta protežnost, prijepor o živoj sili, Vincenzo
Riccati
165