Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

kroz intelektualne čine i lingvističke čine ili u granicama jezika. Svaki entitet
je partikularan ili pojedinačan; ipak ljudsko mu biće može dati univerzalan
položaj obrascem razmišljanja i govorenja ili pisanja; drugim riječima, promišljanjem
svijeta i lingvističkog svijeta. U tom slučaju, ‘ontologija’ se unutar
termina ‘antropontologija’ odnosi na nominalističku ontologiju koja tvrdi da
svaki entitet postoji u okvirima pojedinačnosti. Općenito, antropontologija se
kao filozofski smjer fokusira na napetost između pojedinačnosti i općosti.
IGOR ČATIĆ
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /
Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, University of Zagreb,
Croatia
POTICAJI FILOZOFÂ TEHNIČARU
Prvi filozofski poticaj tehničaru bio je onaj F. Petrića da »tesari i seljaci
trebaju raditi za gradsku gospodu i da krijeposti vrijedni nisu« (Sretan grad).
Odgovorilo se kulturologijsko-sustavnosnom usporedbom dvaju najkompliciranijih
i najkompleksnijih sustava. Prirodnog, čovječjeg tijela i umjetnog, države.
Rezultat je bila rečenica: »Zemlja bez proizvodnje je siromašna i osuđena
na izumiranje« (1997.). Od Platona potječe i rečenica: »Što mogu zamisliti, ti
ne možeš izvesti«. Radi se o razlici između praslike i paslike. Na temelju alatničarskog
iskustva analiziran je taj Platonov iskaz od zamišljene konstrukcije
(praslika) koju se ne može nikada vjerno nacrtati, do gotovog proizvoda (paslika).
Između konstrukcije i gotovog proizvoda je sredstvo djelovanja, tvorilo.
Na pitanje je li tvorilo zrcalna slika potrebne tvorevine, alatničarski odgovor
glasi: »One se uvijek razlikuju uvijek po dimenzijama, a u nekim slučajevima
i po obliku.« D. Pejović je u tekstu »Dijalektika ideja i Platonova ontologija«
opisao dijalog između starijeg Parmenida i mlađeg Sokrata. Parmenidovo pitanje
prihvaća li Sokrat ideju takvih beznačajnih stvari kao što je dlaka, blato
i nečistoća, ovog posljednjeg je dovelo u dvojbu i nije se mogao odlučiti. Suvremeno
pitanje koje je obrađeno na skupu »Filozofija i tehnika« (Cres, 2002.)
glasilo je: »Što bi danas odgovorio Sokrat kada bi se riječ nečistoća zamijenila
s riječju otpad?« Koncept razvoja tehnike, od prapraska do beskonačnosti potaknut
je promišljanjima M. Deegea o fraktologiji tehnike. Na jednom skupu
postavljeno je pitanje je li bila prije energija ili informacija? Na temelju opće
sustavnosne teorije i teologije kaosa, odgovor glasi: »Ne znamo tko je stvorio
10 Gb prirodnih zakona i tko je izdao naredbu da dođe do prapraska«. Polazeći
63