Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

IVANA ZAGORAC
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
PRETEČE INTEGRATIVNE BIOETIKE
Koncept integrativne bioetike zasigurno predstavlja intelektualni proizvod
područja jugoistočne Europe, ali i novum unutar teorijskih i praktičnih dosega
bioetike aktualnih struja dominantnih u svijetu. Konceptualna uporišta integrativne
bioetike, uz mnoga specifična obilježja modernoga doba, karakterizirana
su i povijesnofilozofijskim vezama s intelektualnim naslijeđem mahom europskih
mislitelja. Izlaganje će se stoga usmjeriti na trojicu autora: sv. Franju Asiškoga,
Fritza Jahra i Alberta Schweitzera čiji radovi u kontekstu integrativne
bioetike doživljavaju svoju punu rehabilitaciju. Osnovna nakana rada je pružiti
sintetički prikaz specifičnosti njihovih stavova i osnovne intencije, koja bi se
najkraće mogla definirati kao potraga za ne-antropocentričnim, ne-recipročnim
i ne puko formalnim orijentirima naših svakodnevnih djelovanja. Pritom će biti
spomenute sličnosti, ali i razlike u njihovim rješenjima. Završno će se jedno
od ključnih obilježja integrativne bioetike – njegovanje specifičnog bioetičkog
senzibiliteta – pozicionirati u odnosu spram stavova navedenih autora.
THE FORERUNNERS OF INTEGRATIVE BIOETHICS
The idea of integrative bioethics undoubtedly represents both an intellectual
product of the region of Southeast Europe as well as a certain novum when it
comes to theoretical and practical limits of bioethics advocated by recent bioethical
concepts dominant worldwide. Conceptual footholds of integrative bioethics,
besides many elements specific for the modern era, are characterized by historical-philosophical
connections to an intellectual heritage of mostly European
thinkers. This paper will thus focus on three authors: St. Francis of Assisi, Fritz
Jahr, and Albert Schweitzer whose thoughts are fully rehabilitated within the
context of integrative bioethics. The main aim of this paper is to provide the
synthetic overview of particularities of their standpoints and general intention,
which could in short be defined as the search for guidelines – non-anthropocentric,
non-reciprocal, and not simply formal ones – which should underline our
everyday actions. Such an overview will include similarities as well as differences
in solutions offered by above mentioned three authors. Finally, one of the
crucial characteristics of the integrative bioethics – cultivation of the specific
bioethical sensibility – will be related to the standpoints of mentioned authors.
132