Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
asierenden kritischen und verantwortlichen Denken in eine widerspruchsfreie<br />
erlebte und zugleich reflexive Konstellation zu bringen.<br />
IDEJE ZA JEDNU POSTSEKULARNU ETIKU<br />
Da je etika, kako se razumije i prakticira u našoj zapadnjačkoj kulturi,<br />
konačno ušla u slijepu ulicu, prepoznaju samo oni akademski filozofi za koje<br />
je etika ostala, kao i prije, jedan ezoteričan i samodostatan posao ispravnog<br />
argumentiranja u stvarima morala. Zakazale su kako religiozne tako i sekularno<br />
koncipirane etičke teorije; naposljetku to nije samo vidljivo u tome da još<br />
nikad nismo tako mnogo razmišljali o etici te istovremeno tako malo moralno<br />
djelovali kao danas. Etička refleksija i moralno djelovanje već su davno postali<br />
nespojivi svjetovi i jedan prema drugome nalaze se u obrnuto proporcionalnom<br />
odnosu. Na toj pozadini ponovno se javlja vječno aktualno pitanje može<br />
li se savladati razlika između etičkog mišljenja i moralnog djelovanja, s jedne<br />
strane, te sekularnih i religioznih pristupa, s druge strane, unutar jednog jedinstvenog<br />
etičko-moralnog koncepta? U ovom se prilogu pokušava osmisliti<br />
postsekularna etika tako što će se pitati o razlozima i mogućnostima kako je<br />
moguće spojiti u neproturječnu, životnu i istovremeno misaonu konstelaciju<br />
uvjerenja, koja motiviraju na djelovanje, s kritičkim i odgovornim mišljenjem<br />
koje se temelji na osobnoj autonomiji.<br />
IVAN PEKLIĆ<br />
Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Križevci, Hrvatska /<br />
Gymnasium “Ivan Zakmardi Dijankoveči”, Križevci, Croatia<br />
USUSRET 130. OBLJETNICI MARKOVIĆEVA<br />
REKTORSKOG GOVORA (1881.)<br />
Ostvareni zadaci u istraživanju hrvatske filozofske baštine<br />
U govoru koji je održao 1881. godine, prigodom stupanja na dužnost rektora<br />
zagrebačkoga Sveučilišta, Franjo Marković (1845–1914) je izdvojio dvadeset<br />
i trojicu hrvatskih filozofa koji su djelovali u razdoblju od 15. do 18.<br />
stoljeća. Na važnost njegova govora, koji je pod naslovom »Filosofijske struke<br />
pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do XVIII.« otisnut u<br />
izvještaju Sveučilišta za 1882. godinu, upozorili su nas i istraživači hrvatske<br />
filozofske baštine. Tako je, primjerice, Vladimir Filipović, u uvodnoj napo-<br />
91