! CITATFašizam nije bio puka zavjera, madaje bio i to, on je proizašao iz snažnetendencije društvenog razvitka.Govor mu je zajamčio utočište.U njemu se naviruće zlo očitovalokao spas. U Njemačkoj se govorilo,a još više pisalo, plemenito i ujednoprijatno žargonom autentičnostikao lozinkom podruštvovljene izabranosti– žargonom kao književnimgovorom. Taj se žargon proširioiz filozofije i teologije ne samoevangelističkih akademija, prekopedagogije, gimnazija i omladinskihorganizacija, sve do uzvišenoggovora poslanika iz privrede i uprave.I dok je preobilan pretenzijomza dubokom ljudskom tronutošću,on je, u stvari, standardiziran kao isvijet na koji se zvanično odnosi, ito dijelom zbog svog uspjeha kodmasa, a dijelom i stoga što svojuporuku prenosi automatski svojompukom kakvoćom, te je time razdvajaod iskustva koje bi ga produhovilo.On raspolaže skromnim <strong>broj</strong>emriječi koje škljocaju poput signala.Autentičnost nije pri tom najprodornija.Ona, prije svega osvjetljavazrak u kojem žargon uspijeva iuvjerenje koje ga latentno hrani.Theodor AdornoŽargon autentičnosti100(<strong>sic</strong>!)
Alain Badiou!prijevodTijela, jezici. Istine*„Ljudska prava“ su isto što iprava življenja, prava živućegbića, kako bi ono ostalo opustošenimpojedincem željnimuživanja. Mrtva tijela. Patećatijela. Humanistička zaštitasvih životinja, uključujući i ljude:takvo je pravilo savremenogmaterijalizma.Postavimo ovako pitanje:Koja je danas dominantna ideologija? Ili, ako želite:koje je, u našim zemljama, prirodno vjerovanje?Postoji slobodno tržište, tehnologija, novac,posao, blog, reizbori, slobodna seksualnost i takodalje. No, mislim da se sve to može podvesti podjednu rečenicu:Postoje samo tijela i jezici.Ova rečenica je aksiom savremenog uvjerenja,a ja predlažem da ga nazovemo demokratskimmaterijalizmom. Zašto?Prvo, demokratski materijalizam. U savremenomsvijetu pojedinac priznaje objektivno postojanjetijela samog, u prvom redu svog vlastitog tijela.U pragmatizmu žudnji, u očiglednosti dominacijetrgovine i biznisa, u formalnom zakonuprodaje i kupovine, pojedinac je uvjeren udogmu naše završenosti – ali i oblikovan njome– u dogmu naše izloženosti užitku, patnji i smrti.Govorim ovdje, u umjetničkom centru. Mogao bihsimptome svega po<strong>broj</strong>anog pronaći u bilo kojojumjetničkoj tvorevini. Velika većina umjetnika(koreografa, slikara, video-umjetnika) trudi sedanas izložiti tajne tijela, žudljivog i mašinskogživota tijela. Globalni je to trend umjetnosti kojenam predlažu umjetnost tijela (Body Art). Intimnost,golotinja, nasilje, bolest, zapuštenost…kroz sve ove značajke tijela umjetnici naš završeniživot prilagođavaju fantaziji, snu i pamćenju.Svi oni nadređuju vidljivu, srčanu povezanosttijelā velikoj i indiferentnoj buci svemira.Nasumičan primjer: pismo Tonija Negrija RaúluSanchezu, 1 od 15. decembra 1995., gdje možemopročitati sljedeće:Danas tijelo nije samo subjekt koji proizvodi i kojinam – jer proizvodi umjetnosti – prikazuje paradigmuproizvodnje uopšte, moć života; tijelo jepostalo mašina u koju se upisuju proizvodnja iumjetnost. To je ono što mi postmodernī znamo.„Postmoderan“ – jedan je od mogućih nazivnikasavremenog demokratskog materijalizma. Negrije u pravu glede onoga što postmodernī „znaju“:tijelo je jedina konkretna instanca za opustošenepojedince željne uživanja. Ljudsko biće je, u režimu*Predavanje pod nazivom Tijela, jezici. Istine Badiou je održao 9. septembra 2006. godine na Victoria College of Arts, Universityof Melbourne (Australija). Ovaj tekst, u nešto izmijenjenoj varijanti, uvod je u najnoviju Badiouovu knjigu Logiques des Mondes(Logike svjetova).1Antonio Negri (1993) je italijanski marksistički filozof. Uhapšen je 1978. zbog navodne povezanosti sa Crvenim brigadama ismaknućem italijanskog premijera Alda Mora, ali nije optužen. Koautor je, zajedno s Michaelom Hardtom, glasovite knjigeImperij. Raúl Sanchez je profesor teorije pisanja na University of Florida. Poznat po knjizi The Function of Theory in CompositionStudies. (Op. prev.)(<strong>sic</strong>!)101
- Page 2 and 3:
Isključeni smo ne samo iz slike sv
- Page 4 and 5:
!infospjevMrtvozornički (specijaln
- Page 9:
! prikaziopisuje njegovu tešku bol
- Page 13 and 14:
(sic!)! prikaziOsman ZukićSvi nemi
- Page 15 and 16:
! CITATTa holivudska svjetiljka pos
- Page 17:
na mjesta - u prividno dosljednoj i
- Page 20 and 21:
SIC!RAZSrećko Pulig“Potrebno nam
- Page 22 and 23:
Pitam te kao nekoga tko često piš
- Page 24 and 25:
Pripadam generaciji koja jeverovala
- Page 26 and 27:
at: ukratko, nisu prevagnuli Kiš i
- Page 28 and 29:
! CITATNajdirektniji neprijatelj in
- Page 30 and 31:
Namir IbrahimovićKnjiževnošću d
- Page 32 and 33:
vati „jednim od najznačajnijih
- Page 34 and 35:
hrvatskog/srpskog jezika u Sarajevu
- Page 36 and 37:
Nabrajanje primjedbi dotiče se kog
- Page 38 and 39:
ulogom književnosti u toj praksi.
- Page 40 and 41:
Ideali i želje kolektiva, barem ka
- Page 42 and 43:
Amer TikvešaPredgovori kaoideološ
- Page 44 and 45:
obzir čitaoce kojima je ovaj predg
- Page 46 and 47:
U Kairo je otišao da studira islam
- Page 49 and 50: !TeMATFoto: Amer TikvešaRizvanbego
- Page 51 and 52: Foto: Almedin Zukićsamo pokušaja
- Page 53 and 54: !TeMATsebi i učenicima, otkrivali
- Page 55 and 56: ! poezijaTanja Stupar-TrifunovićPj
- Page 57 and 58: Moja glava i moje srce i moja pičk
- Page 59 and 60: Ruždija Ruso SejdovićŽivotna ulo
- Page 61 and 62: Ruždija Ruso SejdovićBajron i kot
- Page 63 and 64: homesic!Cijenjeno čitalačko recip
- Page 65 and 66: Mirnes Sokolovićhomesic!Sevdah - t
- Page 67 and 68: homesic!Ja svu noć ležah, ne zasp
- Page 69 and 70: !sicomantijaEdin SalčinovićX-File
- Page 71 and 72: pocetnikepre par decenija održavao
- Page 73 and 74: će i dolazimo u prihvatanje uloge
- Page 75 and 76: sic!esejIvana SeletkovićGlazbeni l
- Page 77 and 78: svojih prethodnih inkarnacija, da j
- Page 79 and 80: (sic!)Estetsic!aSaša ĆirićOperet
- Page 81 and 82: Haris ImamovićAšov u glibuKritič
- Page 83 and 84: Estetsic!a(40), ‘’lijepi topli
- Page 85 and 86: ovakva bakočenja: ‘’Useljenje
- Page 87: Estetsic!anad okolinom, dok nam kas
- Page 90 and 91: iznemoglo vratio unutra. Handžija
- Page 92 and 93: kod istočnjaka, o tome kako ovi ne
- Page 94 and 95: Almir KljunoKako s četrnaest versa
- Page 96 and 97: će mu se čelo nabrat,/ Dvadeset i
- Page 98 and 99: Mirnes SokolovićGromki užasi naš
- Page 102 and 103: „moći tijela“, otužna životi
- Page 104 and 105: zimo neke elemente koji određuju z
- Page 106 and 107: je riješiti pitanje: Kako možemo
- Page 108: ! CITATA pisati, u ovakvom jednom s