Nabrajanje primjedbi dotiče se kognitivnih sposobnostiučenika.3. Ne samo da jedan <strong>broj</strong> tekstova nije književnorelevantan, nego su pojedini tekstovi neprimjereniuzrastu. Naprimjer: U IV razredu priča I.Cankara “Zastidio se majke”. Zatim, u VII razredupredviđen je roman „Iz velegradskog podzemlja“V. Novaka, priča „Naša vezilja“ Zije Dizdarevića,što je, apsolutno, neprimjereno tom uzrastu. Ulektiri za isti razred je predviđen i O.Vajld, čije subajke primjerenije nižim uzrastima... Ovakvih isličnih primjera ima napretek. (Kako se određujeknjiževna relevantnost i ko je to za ovu prilikuučinio? /Uzgred: Dizdarevićeva priča zove se Nazavezilja./ Na osnovu kojih parametara se određujeprimjerenost uzrastu? Da li čitanka treba da budeprilagođena jednom prosjeku očekivane zrelostiučenika, ili će podrazumijevati da na sposobnostrazumijevanja utiču i drugi faktori, osim životnedobi /životni standard, odgoj u porodici, sklonostka čitanju.../? Koje su bajke Oskara Vajlda primjerenenižem uzrastu? Sve? Kako bi uostalomčovjek koji ne mora biti gorljivi patriota definisaoprimjerenost uzrastu VII razreda?Ovako (<strong>sic</strong>!): djelo mora biti razumljivo djeci uzrasta12 godina. Ne smije tematizirati ljubav premaistom spolu ili višoj klasi, ali treba prema Bosnii Hercegovini? Ili: ne smije se baviti nasiljem naddjecom i socijalnim temama, ali smije afirmisatipobožnost i njegovati tradiciju i slaviti ljepotu prirode;poželjna su djela koja spominju ćevape, pite,sablje, behar, stećke i šarena jaja?Spisak primjedbi završava se spiskom imena:4. Najoporije je koji su sve bosanskohercegovačkipisci izuzeti iz lektire, od kojih su mnogi bili u ranijimprogramima, ili, pak, nisu dovoljno zastupljeni.Navest ćemo samo neka imena: - Pisci iz BiH:Azra Aličić, Šefik Daupović, Kemal Mahmutefenfić,Muhidin Šarić, Ibrahim Kajan, Ferida Duraković, AtifKujundžić, Kemal Coco, Advan Hozić, Halid Kadrić,Kakve veze ima patriotizam sa sposobnošćuuviđanja? Da li patriotizam tu sposobnostpojačava ili smanjuje? Na osnovu čijeguvida se traži javna rasprava: gorljivog ilinegorljivog patriote? Čime se mjeri intenzitetgorljivosti patriote? Na koje se sadržajemisli, na tekstove i interpretacije, ili na popiseimena autora? Gdje su ti sadržaji pronađeni:u nastavnim planovima, u udžbenicima,u zakonima? Čime se određuje kulturnacjelovitost? Gdje su granice kulturne cjeline,ko ih i kada određuje? Ko ih je i kada odrediou vezi s Bosnom i Hercegovinom?Foto: Almedin ZukićZejćir Hasić, Irfan Horozović, Husein Dervišević,Amir Talić i dr. (Kome je najoporija izuzetost pisacaiz lektire? Na koje se ranije programe misli - prije1990? Kako se određuje dovoljnost zastupljenostipisaca u lektiri? Po <strong>broj</strong>u kartica, po <strong>broj</strong>u riječi,proporcionalno opusu? Kojim kriterijima je sačinjenovaj spisak izostavljenih i nedovoljno zastupljenihpisaca iz BiH? Jesu li se stavila u neki bubanj imenasvih pisaca, pa je neko izvukao 14. Ili se tražilo daimena počinju sa A, F, H, I, K, M, Š, Z? Ili je bilo obaveznosamo to da sadrži vokal i u imenu ili prezimenu?/Onda bi Kemal Coco ispao iz lektire./)Svjetski pisci koji nisu zastupljeni, među kojimasu neki sama srž svjetske književne baštinenamijenje djeci: H. K. Andersen, Ž. Vern, L. Kerol,H. R. Himenes, Eni G. M. Šmit, A. Dode, B. Nemcova,K. Čapek, L. F. Baum, A. Sevel, R. L. Stivenson,Dž. Svift i dr. (Nije li ovako definisana srž svjetskebaštine izrazito zapadnjačka, kolonizatorska? Kosa spiska među kojima su neki pisci srž nije samasrž? Zašto se i na svjetsku baštinu ne primjenjujekriterij “1990. godina”? Zašto je svjetska baštinadobra kad je starija od 200 godina, a domaća kadje mlađa od 20? Spadaju li pisci iz Srbije i Hrvatskeu svjetsku baštinu, ako već ne spadaju u domaću?Zašto ovakav zahtjev udruženja pisaca nije očigledansukob interesa: ne izbacuju li oni konkurencijupostavljajući uslove i određujući vrijednosti? Akoobrazovni sistem (koji obavezuje roditelje, školei biblioteke da svake godine kupuju udžbenike iknjige lektire) osigurava zaštićeno i subvencioniranotržište, ne kriju li se iza njihove zabrinutostiza kvalitet nastave književnosti materijalni razlozi?Međutim, ne jedino oni:!TeMAT36(<strong>sic</strong>!)
Sve ovo govori da je nužna hitna korekcijanastavnog plana i programa iz maternjeg jezikai književnosti za osnovnu (devetogodišnju)školu. Književnost i upućivanje osnovoškolaca uknjiževnost moralo bi biti jedno od važnijih društvenihpitanja. (Uistinu, ne radi se o upućivanjuosnovnoškolaca u književnost nego o upućivanjuu nacionalizam, putem književnosti. /U nacionalizamshvaćen kao ideologija koja homogenizujepojedince okupljajući ih oko zajedničkih mitova,jezika, tradicije, religije, prošlosti, simbola./ To seupućivanje provodi neskriveno i snažno na teritorijibivše SFRJ od pobjede nacionalista na izborima1990. /Valjda je zato uzeta ta godina kao ekskluzivna./U njemu su srpski i hrvatski nacionalizamdaleko odmakli ispred bošnjačkog.Ako su hitne korekcije nužne da bi se taj razmaksmanjio, tako što bi se prihvatili metodi “starijih”nacionalizama, onda bi se to u ovom pozivu trebalojasno reći. Ukoliko to ipak nije slučaj, onda bi seprije pre<strong>broj</strong>avanja pisaca u programima i brkanjapoezije s geografijom trebalo javno raspravljatio ciljevima i standardima obrazovanja, i oobavezama koje je država pred Vijećem Evrope2002. godine preuzela i do danas nije ispunila.)U tom smislu, želimo da se, u okviru ovogodišnjihSarajevskih dana poezije (11.-16. maj 2010. godine)pokrene Javna rasprava o nastavnom planui programu maternjeg jezika i književnosti zaosnovne škole (1.-9. razred). U Raspravi bi sudjelovaliprofesori iz oblasti pedagogije i metodologije(Valjda: metodike!) dječije književnosti, bh. pisciza djecu, predstavnici sarajevskog Pedagoškogzavoda (pozivi za sudjelovanje bi bili upućeni idrugim pedagoškim zavodima u BiH) te predstavnicinadležnih ministarstava obrazovanja.Javna rasprava imala bi, zapravo, karakter okruglogstola, da ne kažemo naučnog skupa, gdje bise podnijeli prigodni referati, saopćenja, mišljenja,što bi pomoglo pravovremenom rješavanju ovogagorućeg školskoedukativnog problema. Ovomprilikom Vas pozivamo da svojim prisustvom,pitanjima i sugestijama doprinesete uspješnostijavne rasprave.(U raspravi bi svakako trebali učestvovati i autoriudžbenika i recenzenti, roditelji i predstavnicinevladinih organizacija koje se bave obrazovanjem,izdavači i urednici lektira, kao i istraživačikoji su objavili rezultate istraživanja o ovoj problematici.U raspravi, međutim, koja je održanana Pedagoškoj akademiji u zakazano vrijeme, uzprisustvo 40 na početku i 25 na kraju zainteresovanih(privedeni studenti pedagogije su do krajasvi iscurili u vedro majsko podne) učestvovalo jenekoliko pisaca, nekoliko nastavnika, po jednapredstavnica Federalnog ministarstva i Kantonalnogprosvjetno-pedagoškog zavoda, dva univerzitetskaprofesor i potpisnik pisma. Raspravaje trajala nepuna dva sata, a završila se čitanjemi usvajanjem (glasanjem! kao u staroj do<strong>broj</strong> tradicijipartijskih aktiva) ranije pripremljenih zaključaka,koji nisu bili u vezi sa barem polovinomizlaganja. Na taj način pismo ranije razaslato namnogo<strong>broj</strong>ne adrese prošlo je kroz društvenuinicijaciju i postalo spisak zahtjeva šire stručne inaučne javnosti.Kome je najoporija izuzetost pisaca iz lektire?Na koje se ranije programe misli - prije1990? Kako se određuje dovoljnost zastupljenostipisaca u lektiri? Po <strong>broj</strong>u kartica,po <strong>broj</strong>u riječi, proporcionalno opusu? Kojimkriterijima je sačinjen ovaj spisak izostavljenihi nedovoljno zastupljenih pisaca iz BiH?Jesu li se stavila u neki bubanj imena svihpisaca, pa je neko izvukao 14. Ili se tražiloda imena počinju sa A, F, H, I, K, M, Š, Z? Ilije bilo obavezno samo to da sadrži vokal i uimenu ili prezimenu? /Onda bi Kemal Cocoispao iz lektire./Poziv na raspravu, a ni usvojeni zaključak (naodržanoj raspravi, u zakazano vrijeme i na zakazanommjestu, uz pristustvo 30-ak nastavnika,studenata, pedagoga i pisaca), ne izjašnjavaju seo obrazovnom sistemu u BiH, ne komentarišuZakon o obrazovanju, ne adresiraju jasno odgovornostza nezadovoljavajuće stanje, ne spominjuproblem segregacije i asimilacije i ne bave se(<strong>sic</strong>!)37
- Page 2 and 3: Isključeni smo ne samo iz slike sv
- Page 4 and 5: !infospjevMrtvozornički (specijaln
- Page 9: ! prikaziopisuje njegovu tešku bol
- Page 13 and 14: (sic!)! prikaziOsman ZukićSvi nemi
- Page 15 and 16: ! CITATTa holivudska svjetiljka pos
- Page 17: na mjesta - u prividno dosljednoj i
- Page 20 and 21: SIC!RAZSrećko Pulig“Potrebno nam
- Page 22 and 23: Pitam te kao nekoga tko često piš
- Page 24 and 25: Pripadam generaciji koja jeverovala
- Page 26 and 27: at: ukratko, nisu prevagnuli Kiš i
- Page 28 and 29: ! CITATNajdirektniji neprijatelj in
- Page 30 and 31: Namir IbrahimovićKnjiževnošću d
- Page 32 and 33: vati „jednim od najznačajnijih
- Page 34 and 35: hrvatskog/srpskog jezika u Sarajevu
- Page 38 and 39: ulogom književnosti u toj praksi.
- Page 40 and 41: Ideali i želje kolektiva, barem ka
- Page 42 and 43: Amer TikvešaPredgovori kaoideološ
- Page 44 and 45: obzir čitaoce kojima je ovaj predg
- Page 46 and 47: U Kairo je otišao da studira islam
- Page 49 and 50: !TeMATFoto: Amer TikvešaRizvanbego
- Page 51 and 52: Foto: Almedin Zukićsamo pokušaja
- Page 53 and 54: !TeMATsebi i učenicima, otkrivali
- Page 55 and 56: ! poezijaTanja Stupar-TrifunovićPj
- Page 57 and 58: Moja glava i moje srce i moja pičk
- Page 59 and 60: Ruždija Ruso SejdovićŽivotna ulo
- Page 61 and 62: Ruždija Ruso SejdovićBajron i kot
- Page 63 and 64: homesic!Cijenjeno čitalačko recip
- Page 65 and 66: Mirnes Sokolovićhomesic!Sevdah - t
- Page 67 and 68: homesic!Ja svu noć ležah, ne zasp
- Page 69 and 70: !sicomantijaEdin SalčinovićX-File
- Page 71 and 72: pocetnikepre par decenija održavao
- Page 73 and 74: će i dolazimo u prihvatanje uloge
- Page 75 and 76: sic!esejIvana SeletkovićGlazbeni l
- Page 77 and 78: svojih prethodnih inkarnacija, da j
- Page 79 and 80: (sic!)Estetsic!aSaša ĆirićOperet
- Page 81 and 82: Haris ImamovićAšov u glibuKritič
- Page 83 and 84: Estetsic!a(40), ‘’lijepi topli
- Page 85 and 86: ovakva bakočenja: ‘’Useljenje
- Page 87:
Estetsic!anad okolinom, dok nam kas
- Page 90 and 91:
iznemoglo vratio unutra. Handžija
- Page 92 and 93:
kod istočnjaka, o tome kako ovi ne
- Page 94 and 95:
Almir KljunoKako s četrnaest versa
- Page 96 and 97:
će mu se čelo nabrat,/ Dvadeset i
- Page 98 and 99:
Mirnes SokolovićGromki užasi naš
- Page 100 and 101:
! CITATFašizam nije bio puka zavje
- Page 102 and 103:
„moći tijela“, otužna životi
- Page 104 and 105:
zimo neke elemente koji određuju z
- Page 106 and 107:
je riješiti pitanje: Kako možemo
- Page 108:
! CITATA pisati, u ovakvom jednom s