šesti broj časopisa (sic!)

!TeMATŠto je više časova iz književnosti, to jemanje čitateljaNastava iz jezika i književnosti spada u tzv.nacionalnu grupu predmeta (uz historiju/povijesti geografiju – a njima se lako može dodati inastava iz vjeronauke) što podrazumijeva da tajpredmet služi izgradnji, reizgradnji, obnovi „nacionalnesvijesti“ pri čemu se uopće ne insistira dau osnovnoj školi učenici prvenstveno nauče čitatiknjiževno djelo, razmijevaju značenje samogteksta i koriste ga za izgradnju vlastitih stavova.Interpretacija u udžbenicima nužno afirmira vrijednostknjiževnog djela pri čemu do kraja samavrijednost interpretacijom nije potvrđena.Treba imati na umu da od svih predmeta iz nacinalnegrupe, nastava jezika i književnosti imanajviše časova te time najveći teret „onacionalizovanja“učenika preuzima na sebe. Da je neštotruhlo u nastavi književnosti vidljivo je i po izdavačima:tiraži književnih djela su mali, rijetko seprodaju knjige, članstvo u javnim bibliotekamaminorno, obnavljanje bibliotečkog fonda rijetko isiromašno – a učenici minimalno 4 časa sedmičnouče o književnosti i jeziku.Ključni problemi književnosti i obrazovanjaPreuzeti obrasci iz prethodnog sistema – interpretacijei razumijevanje književnog djela zasnovanisu na nasilnim i nestručnim interpretacijama– prije se tragalo za vrijednostima socijalističkogdruštva, danas za nacionalnim vrijednostima.Profesorski i nastavnički kadar – Fakultete i akademijekoje proizvode kadar za B/H/S jezik i književnostu velikom broju upisuju studenti koji senisu uspjeli upisati na druge fakultete i studentikoje ne zanima ni nastavnički posao, niti jezik iknjiževnost sami po sebi. Mali broj predmeta ičasova iz oblasti metodike nastave jezika i književnostišto za posljedicu ima neobučene profesorekoji nespremni ulaze u učionicu.Fakulteti ne posvećuju dovoljno pažnje djelimakoja se izučavaju u osnovnoj školi (tzv. dječijaknjiževnost) – te profesori prepuni teorije književnostis pročitanim nacionalnim literaturamane znaju analizirati, naprimjer, pjesmu „Praviš sevažan“ Zejćira Hasića.Komisije koje imenuju Prosvjetno-pedagoškizavodi (PPZ), sastavljene od profesora metodikei stručnih savjetnika na stručnim ispitima (kadase odlučuje o tome ko može raditi u obrazovanju)puštaju i kandidate zbog srčanih problemaili kandidate koji kao završni dio časa učenicimanude jabuke ubrane u vlastitom voćnjaku. Kakokomisije PPZ-a na polaganju stručnog ispitaomogućavaju da kandidati s kičastim, natrpanimi površnim časovima steknu uvjete da mogusamostalno obavljati svoj posao, tako i samostal-S druge strane, nastavnici ponekad „osjećaju“što se od njih traži: domovina je uvijeknajbolja u svemu, vlastita nacija se moranaglašavati, uvijek naglašavati nacionalnostpisca i proglašavati „jednim od najznačajnijih“,ubijati kod učenika svaki pokušajpitanja koji bi doveli u sumnju nastavničkuinterpretaciju književnog teksta.ni časovi neće imati potrebni sadržaj. Kad se sjajčasa, koji pokazuju drugima, oduzme, ne ostaneništa. A onda to ništa nastave nuditi djeci narednihgodina.NPP-ovi su plod površnog rada u kojoj članovikomisije, kada govorimo o federalnom NPP-u,zagovaraju „svoje“ autore (autorice su iznimkakoja potvrđuje da su čitanke muški teritorij) nevodeći računa o prilagođenosti djela uzrastu učenika,niti o zanimljivosti književnog djela. Ponekad,sastavljači NPP-a ne znaju ni pravi naslovknjiževnog teksta koji su uvrstili u program. UNPP književnosti za devetogodišnje obrazovanjesu i djela „Gazel o Starom mostu“ Bajezidagić;Bašeskija, san o Sarajevu Sidran, „Čovjek jelava“ Krleža, „Kad sunce umiva oči“ Parun – kojaje nemoguće pronaći pod tim nazivima.S druge strane, nastavnici ponekad „osjećaju“što se od njih traži: domovina je uvijek najboljau svemu, vlastita nacija se mora naglašavati,uvijek naglašavati nacionalnost pisca i proglaša-(sic!)31