vati „jednim od najznačajnijih“, ubijati kod učenikasvaki pokušaj pitanja koji bi doveli u sumnjunastavničku interpretaciju književnog teksta.Insistiranje na zastarjelim konceptima interpretacijeusmenog teksta – koji se interpretirajukao da su sveti tekstovi u koje slijepo vjerujemo.Uopće se ne demontiraju koncepti, ne uče djecada iz sadašnje perspektive čitaju epske pjesme.Umjesto toga, postoje aksiomi: epski junak je podefiniciji slab na svoje, agresivan prema drugima,nužno je da zakoni časti i poštenja važe kad jemeđu svojima, a da to odmah može zaboravitikada na vidiku vidi druge. Savremena tumačenjai razum protjerani su iz interpretiranja epskeusmene književnosti. NPP programi književnostiu kantonima sa hrvatskom većinom i u RS-u suizrazito nacionalni – skoro da nema književnikaiz Hrvatske i Srbije koji nije uvršten u čitanke, nabilo kom nivou obrazovanja – dovoljno je makarda je u teškim vremenima (a tih teških vremenakod nas ima na pretek) spomenuo domoljublje,otadžbinu ili rodni zavičaj.Osnovnoškolsko obrazovanje treba u potpunostiosloboditi od „nacionalne književnosti“(neka se time bave u srednjoj školi),od potrebe da se književnoteorijske zakonitostimoraju isključivo učiti na djelimadomaćih pisaca. Olabaviti NPP i dozvolitinastavnicima da sami biraju književne tekstovena osnovu kojih će raditi s učenicima.S druge strane, zanemarani su autori koji, uvjetenorečeno, pripadaju drugim konstitutivnimnarodima. Sistemsko ispiranje mozga na djelu,skrivanje informacija i ignoriranje isprepletenostiknjiževnosti (i kulture općenito) na ovim prostorima.Konkurs za udžbenike raspisuje samoFederalno ministarstvo obrazovanja i nauke i toza škole koje rade po federalnom NPP-u. Školekoje rade po hrvatskom nastavnom planu i programukoriste udžbenike iz Hrvatske, s tim štoih formalno izdaju u Mostaru, dodajući uz prethodneautore udžbenika i jednog autora iz BiH.U RS-u je do ove godine izdavanje udžbenika pripadaloZavodu za udžbenike koji je jedini mogaoizdati udžbenika za upotrebu u škola RS-a. Iako,formalno, najviše „demokratičnosti“ postoji uraspisivanju Konkursa za odabir udžbenika podokriljem FMON-a, praksa već nekoliko godinapokazuje kako je lako određivati koji udžbenici seodobravaju, a koji ne, pri čemu ne postoji odgovornostrecenzenta za obavljeni posao. Uzmenovac i povuče se. To što recenzent za iste stvariu različitim udžbenicima daje iste ocjene, to štone argumentira vlastite tvrdnje, to što zloupotre-bljava svoju poziciju nikako ne dotiče Ministarstvo– samo prešute cijeli problem.Kako dobiti bolju nastavu književnostiDa bi većina problema nestala potrebno je, prijesvega, postaviti drugačije obrazovne ciljevenastave književnosti koji će omogućiti učenicimada nauče čitati. Osnovnoškolsko obrazovanjetreba u potpunosti osloboditi od „nacionalneknjiževnosti“ (neka se time bave u srednjoj školi),od potrebe da se književnoteorijske zakonitostimoraju isključivo učiti na djelima domaćih pisaca.Olabaviti NPP i dozvoliti nastavnicima da samibiraju književne tekstove na osnovu kojih će raditis učenicima. Fakultete i akademije prilagoditipotrebama osnovnih i srednjih škola, povećati<strong>broj</strong> časova i predmeta iz oblasti metodike i pooštritikriterije za sticanje prava na samostalan rads učenicima. A onda, skinuti s leđa književnostibreme „gajenja nacionalnog osjećaja“.No, ništa od svega navedenog neće biti ako saminastavnici i profesori ne mijenjaju postojeće stanjei ako ne budu spremni mijenjati svoj načinrada. To mogu početi raditi odmah.Foto: Almedin Zukić!TeMAT32(<strong>sic</strong>!)
Nenad VeličkovićLektirjanstvu statinogom za vratNaši vašenačitaše (reakcijaprimjedbama naprimjedbe)Društvo pisaca iz Kranjčevićeve ulice započelo je uaprilu 2010. godine kampanju za izmjenu nastavnihplanova i programa za maternji jezik u nedefinisanomprostoru i na neodređeno vrijeme.Obrazovanje je važan dio svake zajednice, a obrazovnisistem, kao državni ideološki aparat, najefikasnijeje sredstvo u borbi za osvajanje i čuvanjemoći. U nacionalističkim društvima (a takva suvećina savremenih), književnosti pripada povlaštenomjesto u tom aparatu. (Zašto je tome takopokazao je, uvjerljivo i do danas neosporeno,Altiser.) Rasprava o obrazovanju, pogotovo javna,potrebna je da bi se razjasnilo ko sistemomuporavlja, za koje ciljeve se zalaže a koje intereseostvaruje?U tom smislu poziv Društva pisaca (dalje DP)upućen nastavnicima osnovnih škola Sarajevskogkantona (početkom aprila 2010) da učestvujuu Javnoj raspravi (koje potpisuje, ispred Sarajevskihdana poezije: Mirsad Bećirbašić, urednikprograma za djecu i omladinu) može biti koristani važan doprinos toj raspravi. Ovdje se, isprekidankomentarima, taj poziv donosi u cjelosti, s namjeromda se ispita ko se tačno i za šta i zašto zalaže;čiji se interesi afirmišu, čiji se dovode u pitanje,a o čijim se i dalje ne vodi računa.(Sarajevo, 7. april 2010. Br.: 84/10)Draga kolegice, dragi kolegaDruštvo pisaca u BiH i manifestacija Sarajevskidani poezije pokreću javnu tribinu o postojećemnastavnom planu i programu vezanom za maternjijezik i književnost, odnosno o zastupljenosti/nezastupljenosti bh. autora u programu i lektiriza osnovne i srednje škole, što bi bilo održano uokviru književnopromotivnih sadržaja Međunarodneknjiževne manifestacije „Sarajevski danipoezije“ (11.-16. maj 2010.). Javna rasprava ćese održati 14. maja 2010. god. u 14:00 sati u naPedagoškom fakultetu u Sarajevu.Obrazloženje svojih motiva DP počinje manifestno(Odavno se nameće prijeka potreba da sekonačno progovori o postojećem nastavnom planui programu vezanom za maternji jezik i književnost,odnosno o zastupljenosti/nezastupljenostibosanskohercegovačkih autora u programui lektiri za osnovne i srednje škole.) ali uz mnogenejasnoće i nedorečenosti: Od kada se nameće tapotreba, i zašto je ona prijeka? Kako se određujeprijekost potreba? Ko je određuje? Kojim mehanizmimadruštvo pisaca o tome odlučuje? Najzad,čija je to potreba? Svih pisaca u BiH, ili bošnjačkihpisaca u BiH, ili članova Društva pisaca BiH,ili neke grupe koja se kao takva nije još uvijekdefinisala u javnom prostoru? Na koji se maternjijezik misli; jedan s više imena (srpski, hrvatski,bosanski) ili na neki poseban od tri različita (srpski,hrvatski, bosanski), čija je različitost proizvodnacionalističkih a ne lingvističkih argumenta?Želimo da, u okviru velike Međunarodne književnemanifestacije Sarajevski dani poezije, koja se uSarajevu i BiH održava po 49. put od njena osnivanja(1962.), pokrenemo Javnu raspravu o ovomvažnom društvenom problemu. (Koje mi stoji izaovog želimo? I zašto je zastupljenost/nezastupljenostvažan društveni problem? Kome je TO problem?Na koje se društvo misli? Na Bosnu i Hercegovinu,ili na Federaciju, ili na Sarajevski kanton?)Svoju namjeru temeljimo na već pokazanimmišljenjima roditelja, nastavnika bosanskog/(<strong>sic</strong>!)33
- Page 2 and 3: Isključeni smo ne samo iz slike sv
- Page 4 and 5: !infospjevMrtvozornički (specijaln
- Page 9: ! prikaziopisuje njegovu tešku bol
- Page 13 and 14: (sic!)! prikaziOsman ZukićSvi nemi
- Page 15 and 16: ! CITATTa holivudska svjetiljka pos
- Page 17: na mjesta - u prividno dosljednoj i
- Page 20 and 21: SIC!RAZSrećko Pulig“Potrebno nam
- Page 22 and 23: Pitam te kao nekoga tko često piš
- Page 24 and 25: Pripadam generaciji koja jeverovala
- Page 26 and 27: at: ukratko, nisu prevagnuli Kiš i
- Page 28 and 29: ! CITATNajdirektniji neprijatelj in
- Page 30 and 31: Namir IbrahimovićKnjiževnošću d
- Page 34 and 35: hrvatskog/srpskog jezika u Sarajevu
- Page 36 and 37: Nabrajanje primjedbi dotiče se kog
- Page 38 and 39: ulogom književnosti u toj praksi.
- Page 40 and 41: Ideali i želje kolektiva, barem ka
- Page 42 and 43: Amer TikvešaPredgovori kaoideološ
- Page 44 and 45: obzir čitaoce kojima je ovaj predg
- Page 46 and 47: U Kairo je otišao da studira islam
- Page 49 and 50: !TeMATFoto: Amer TikvešaRizvanbego
- Page 51 and 52: Foto: Almedin Zukićsamo pokušaja
- Page 53 and 54: !TeMATsebi i učenicima, otkrivali
- Page 55 and 56: ! poezijaTanja Stupar-TrifunovićPj
- Page 57 and 58: Moja glava i moje srce i moja pičk
- Page 59 and 60: Ruždija Ruso SejdovićŽivotna ulo
- Page 61 and 62: Ruždija Ruso SejdovićBajron i kot
- Page 63 and 64: homesic!Cijenjeno čitalačko recip
- Page 65 and 66: Mirnes Sokolovićhomesic!Sevdah - t
- Page 67 and 68: homesic!Ja svu noć ležah, ne zasp
- Page 69 and 70: !sicomantijaEdin SalčinovićX-File
- Page 71 and 72: pocetnikepre par decenija održavao
- Page 73 and 74: će i dolazimo u prihvatanje uloge
- Page 75 and 76: sic!esejIvana SeletkovićGlazbeni l
- Page 77 and 78: svojih prethodnih inkarnacija, da j
- Page 79 and 80: (sic!)Estetsic!aSaša ĆirićOperet
- Page 81 and 82: Haris ImamovićAšov u glibuKritič
- Page 83 and 84:
Estetsic!a(40), ‘’lijepi topli
- Page 85 and 86:
ovakva bakočenja: ‘’Useljenje
- Page 87:
Estetsic!anad okolinom, dok nam kas
- Page 90 and 91:
iznemoglo vratio unutra. Handžija
- Page 92 and 93:
kod istočnjaka, o tome kako ovi ne
- Page 94 and 95:
Almir KljunoKako s četrnaest versa
- Page 96 and 97:
će mu se čelo nabrat,/ Dvadeset i
- Page 98 and 99:
Mirnes SokolovićGromki užasi naš
- Page 100 and 101:
! CITATFašizam nije bio puka zavje
- Page 102 and 103:
„moći tijela“, otužna životi
- Page 104 and 105:
zimo neke elemente koji određuju z
- Page 106 and 107:
je riješiti pitanje: Kako možemo
- Page 108:
! CITATA pisati, u ovakvom jednom s