šesti broj časopisa (sic!)

Nenad VeličkovićLektirjanstvu statinogom za vratNaši vašenačitaše (reakcijaprimjedbama naprimjedbe)Društvo pisaca iz Kranjčevićeve ulice započelo je uaprilu 2010. godine kampanju za izmjenu nastavnihplanova i programa za maternji jezik u nedefinisanomprostoru i na neodređeno vrijeme.Obrazovanje je važan dio svake zajednice, a obrazovnisistem, kao državni ideološki aparat, najefikasnijeje sredstvo u borbi za osvajanje i čuvanjemoći. U nacionalističkim društvima (a takva suvećina savremenih), književnosti pripada povlaštenomjesto u tom aparatu. (Zašto je tome takopokazao je, uvjerljivo i do danas neosporeno,Altiser.) Rasprava o obrazovanju, pogotovo javna,potrebna je da bi se razjasnilo ko sistemomuporavlja, za koje ciljeve se zalaže a koje intereseostvaruje?U tom smislu poziv Društva pisaca (dalje DP)upućen nastavnicima osnovnih škola Sarajevskogkantona (početkom aprila 2010) da učestvujuu Javnoj raspravi (koje potpisuje, ispred Sarajevskihdana poezije: Mirsad Bećirbašić, urednikprograma za djecu i omladinu) može biti koristani važan doprinos toj raspravi. Ovdje se, isprekidankomentarima, taj poziv donosi u cjelosti, s namjeromda se ispita ko se tačno i za šta i zašto zalaže;čiji se interesi afirmišu, čiji se dovode u pitanje,a o čijim se i dalje ne vodi računa.(Sarajevo, 7. april 2010. Br.: 84/10)Draga kolegice, dragi kolegaDruštvo pisaca u BiH i manifestacija Sarajevskidani poezije pokreću javnu tribinu o postojećemnastavnom planu i programu vezanom za maternjijezik i književnost, odnosno o zastupljenosti/nezastupljenosti bh. autora u programu i lektiriza osnovne i srednje škole, što bi bilo održano uokviru književnopromotivnih sadržaja Međunarodneknjiževne manifestacije „Sarajevski danipoezije“ (11.-16. maj 2010.). Javna rasprava ćese održati 14. maja 2010. god. u 14:00 sati u naPedagoškom fakultetu u Sarajevu.Obrazloženje svojih motiva DP počinje manifestno(Odavno se nameće prijeka potreba da sekonačno progovori o postojećem nastavnom planui programu vezanom za maternji jezik i književnost,odnosno o zastupljenosti/nezastupljenostibosanskohercegovačkih autora u programui lektiri za osnovne i srednje škole.) ali uz mnogenejasnoće i nedorečenosti: Od kada se nameće tapotreba, i zašto je ona prijeka? Kako se određujeprijekost potreba? Ko je određuje? Kojim mehanizmimadruštvo pisaca o tome odlučuje? Najzad,čija je to potreba? Svih pisaca u BiH, ili bošnjačkihpisaca u BiH, ili članova Društva pisaca BiH,ili neke grupe koja se kao takva nije još uvijekdefinisala u javnom prostoru? Na koji se maternjijezik misli; jedan s više imena (srpski, hrvatski,bosanski) ili na neki poseban od tri različita (srpski,hrvatski, bosanski), čija je različitost proizvodnacionalističkih a ne lingvističkih argumenta?Želimo da, u okviru velike Međunarodne književnemanifestacije Sarajevski dani poezije, koja se uSarajevu i BiH održava po 49. put od njena osnivanja(1962.), pokrenemo Javnu raspravu o ovomvažnom društvenom problemu. (Koje mi stoji izaovog želimo? I zašto je zastupljenost/nezastupljenostvažan društveni problem? Kome je TO problem?Na koje se društvo misli? Na Bosnu i Hercegovinu,ili na Federaciju, ili na Sarajevski kanton?)Svoju namjeru temeljimo na već pokazanimmišljenjima roditelja, nastavnika bosanskog/(sic!)33