uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sažeci<br />
KAVEZNI UZGOJ TOPLOVODNIH VRSTA<br />
SLATKOVODNIH RIBA<br />
Roman Safner 1<br />
143<br />
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Hrvatska se aktivno uključila u suvremene europske<br />
trendove <strong>uzgoj</strong>a riba u plutajućim kavezima. U nekim segmentima <strong>uzgoj</strong>a morskih<br />
vrsta riba svojim je spoznajama čak riješila neke ključne tehnološke prepreke dajući doprinos<br />
njenom sveukupnom ubrzanom napretku. I dok je u morskom ribarstvu uz tradicionalni<br />
ribolov tehnologija <strong>uzgoj</strong>a <strong>ribe</strong> u kavezima predstavljala novi način proizvodnje<br />
morskih organizama akvakulturom (marikultura), u kopnenim je vodama ponudila nove<br />
mogućnosti intenziviranja postojećih uzgajališta i privođenja proizvodnji brojnih do tada<br />
neiskorištenih vodenih recipijenata. Pri tome se pokušalo s <strong>uzgoj</strong>em nekoliko vrsta riba,<br />
među kojima je najviše korištena kalifornijska pastrva. Paralelno s pastrvom proveden<br />
je i <strong>uzgoj</strong> šarana, soma, ozimica i lososa. Od svih navedenih slatkovodnih vrsta uspostavljeni<br />
su čvrsti standardi samo za kavezni <strong>uzgoj</strong> kalifornijske pastrve koji je u našem<br />
susjedstvu poprimio značajke klasične proizvodnje. Uzgoj ostalih slatkovodnih vrsta<br />
riba u kavezima zadržao se na razini sporadičnih pokušaja više eksperimentalnog nego<br />
profitabilno-komercijalnog tipa. Kao najznačajniji razlozi izostanka masovnije primjene<br />
tehnologije kaveznog <strong>uzgoj</strong>a toplovodnih vrsta slatkovodnih riba navode se problemi u<br />
kontinuiranom osiguranju i nabavi odgovarajućih kategorija i količina zdrave mlađi za<br />
nasad i to pogotovo za one vrste koje bi mogle biti profitabilne (som). Mlađ nabavljena<br />
na klasičnim toplovodnim ribnjačarstavima bremenita je periodom adaptacije na nove<br />
<strong>uzgoj</strong>ne uvjete i na kompleksnu hranu. U većim su jezerima zbog vremenskih nepogoda<br />
moguće inverzije vode koje prati drastično smanjenje kisika i visoki mortalitet. Padom<br />
pak temperature vode (16-17 °C) naglo se usporava, tj. gotovo prestaje rast uz znatan<br />
porast hranidbenog koeficijenta. Uzgoj je moguć samo u toplijem dijelu godine. Povećana<br />
eutrofikacija i masovni razvoj modrozelenih algi uzrokuju organska onečišćenja uz<br />
izražen biološki obraštaj svih dijelova kavezne konstrukcije. U gušćem nasadu masovnija<br />
je pojava bolesti, asfiksije i kanibalizma. Mlađ dopremana s udaljenih uzgajališta podložna<br />
je stresu pri dužem transportu. Uz kaveze se vežu određeni vandalizmi i havarije uz<br />
neminovnu prisutnost ihtiofagih ptica. Trganje i oštećenje kaveznih mreža (štakori, vidre)<br />
rezultira masovnim bijegom <strong>ribe</strong> iz kaveza. No unatoč uočenim nedostacima, uporno<br />
ponavljani pokušaji usvajanja i primjene tehnologije kaveznog <strong>uzgoj</strong>a toplovodnih vrsta<br />
slatkovodnih riba proizlaze iz neupitnih teoretskih prednosti i eksperimentalno uočenih<br />
mogućnosti unapređivanja proizvodnje. Među najznačajnijim je prednostima intenzivnije<br />
korištenje do sada korištenih (ribnjaci) i nekorištenih vodenih recipijenata poput jezera,<br />
akumulacija, hidroakumulacija, šljunčara i sl. Istodobno se ne narušava zatečeni sustav<br />
gospodarenja u samoj akumulaciji koji je sporadičan i u granicama ekonomičnosti, ali<br />
bez utjecaja na kavezni <strong>uzgoj</strong>. Značajna je prednost kaveznog <strong>uzgoj</strong>a i jednostavnost<br />
provedbe tehnoloških mjera poput hranidbe, pokusnih ribolova i izlova. Lakša je us-<br />
1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju
Change language