uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
92 D. Oraić, S. Zrnčić<br />
oštećuju bubrežne tubule izazivajući atrofiju i nekrozu bubrežnog epitela. Ovaj parazit<br />
ima dva kruga ekstrasporogenog razvoja, prvo je infektivni stadij u krvi, a drugi je stadij<br />
sprogenih plazmodija u stijenci ribljeg mjehura koji izaziva upalu ribljeg mjehura koja se<br />
očituje krvarenjima, hiperplazijom epitela, proliferacijom vezivnog tkiva i sekundarnim<br />
bakterijskim infekcijama. Oboljele <strong>ribe</strong> pokazuju poremećaj u plivanju te konačno ugibaju.<br />
Gubici mogu biti vrlo visoki, do 80 posto šaranskog mlađa (Zrnčić, 1990). Čini se<br />
da bi za kavezni <strong>uzgoj</strong> šarana presudan značaj imao izbor nasadnog materijala u odnosu<br />
na zdravstveni status, a moguće i prema kategoriji. Od drugih miksozooza s promjenama<br />
na škrgama, negativan bi značaj mogle imati miksozoe roda Myxobolus te vrsta Sphaerospora<br />
molnari.<br />
Na škrgama šarana, posebice mlađa, učestao je nalaz metilja roda Dactylogyrus. Nerijetko<br />
na istoj ribi parazitira više vrsta istog roda, a najčešći je Dactylogyrus vastator,<br />
relativno mali ektoparazitarni metilj koji kao odrasli crv živi samo pet dana. Rjeđe su<br />
invazije D. extensus kojem odgovara temperatura oko 17 o C. U inficiranim škrgama dolazi<br />
do pojačanog lučenja sluzi i hiperplazije epitela, a žestoke invazije, posebice u mlađa,<br />
mogu rezultirati visokim mortalitetima zbog ugušenja. U podrazred jednodomnih metilja<br />
ubraja se i rod živorodnih plosnatih crva Gyrodactilus koji u povoljnim uvjetima u<br />
slabijih primjeraka, pa čak i konzumnog šarana, mogu uzrokovati znatna oštećenja škrga<br />
i kože te velike gubitke (Cone, 1995). Nametnici podrazreda dvodomnih i trodomnih<br />
metilja rodova Sanguinicola, Diplostomum, Posthodiplostomum (Paperna, 1995) te trakavica<br />
razreda Cestodea rodova Botriocephalus, Khavia, Caryophyllaeus, Ligula imaju<br />
u životnom ciklusu barem jednog i više međudomaćina (Dick i Choudhury, 1995) te<br />
nisu opasni za <strong>uzgoj</strong> šarana u kavezima ako se nasađuje zdrava riba za <strong>uzgoj</strong>. Iz koljena<br />
člankonožaca štete šaranima u <strong>uzgoj</strong>u svojim parazitiranjem uzrokuju ženke veslonožnih<br />
račića roda Lernea uključujući i razvojne stadije na ribi, posebice nauplije, koji kada su<br />
u velikom broju na škrgama izazivaju ugušenje. Ovisno o konstrukciji kaveza, šaranska<br />
bi uš (Argulus foliaceus) mogla u izrazito nepovoljnim uvjetima izazvati probleme te<br />
poslužiti kao pasivni prenositelj uzročnika drugih bolesti.<br />
Od gljivičnih su bolesti najčešće infekcije rodovima Saprolegnia, Achlya i Branchiomyces.<br />
Ipak, to su sekundarne infekcije kože i škrga subakutnog i kroničnog tijeka, lako<br />
prepoznatljive, tako da u kaveznom <strong>uzgoj</strong>u s primjerenom tehnologijom njihov značaj<br />
nije velik.<br />
Upozoravajući su podaci koje Monette i sur. (2006) navode u svom radu opisujući slučaj<br />
mortaliteta šarana u rijeci St. Lawrence za koje su utvrdili da su nastupili kao posljedica<br />
bakterijske infekcije vrstom Aeromonas hydrophila i bakterijama roda Flavobacterium u<br />
situaciji imunosupresije izazvane stresom. Taj incident pokazuje da postoji opasnost od<br />
pobolijevanja riba od uzročnika bolesti koji su poznati kao uzrok patoloških promjena u<br />
riba, ali u nepovoljnim uvjetima i kombinaciji stresnih situacija moguć je i novi patološki<br />
tijek i oblik.
Change language