uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

UZGOJ LIČINAKA I MLADUNACA ŠARANA
(CYPRINUS CARPIO) U RECIRKULIRAJUĆEM
SUSTAVU
Ivan Bogut 1 , Boris Župan 2 , Oliver Čuljak 3 , Dragutin Bodakoš 4 ,
Dalida Galović 1
SAŽETAK
Tradicionalni uzgoj šarana počinje temeljitom pripremom ribnjaka (dezinfekcija, obrada tla, gnojidba,
upuštanje vode) te nasadom trodnevnih ličinaka. Ovisno o biotehničkim mjerama i ekološkim
uvjetima, uzgoj šarana do tržišne mase traje dva do tri, a katkad i četiri godine. U prvih mjesec dana
uzgoj se odvija u dvije etape, to su podrašćivanje ličinaka i uzgoj mladunaca. Prvi je uzgojni stadij
najteži. U tom je razdoblju ličinkama i mladuncima potrebno osigurati odgovarajuće zoohigijenske
uvjete i odgovarajuću prirodnu i dodatnu hranu. Zbog toga se za uzgoj mladunaca koriste najproduktivniji
ribnjaci. Ovisno o bonitetu ribnjaka, na 1 ha nasađuje se 400 do 600 tisuća trodnevnih
ličinaka. Unatoč poduzetim agrotehničkim i zoohigijenskim mjerama, gubici u etapi podrašćivanja
variraju 50 do 60 posto, a katkad i više. Zbog visokih gubitaka i dugačkog uzgojnog razdoblja do
tržišne mase, istraživana je mogućnost uzgoja ličinaka i mladunaca u recirkulacijskom sustavu.
Pokus je proveden na Ribnjačarstvu „Belje“ u Podunavlju od 6. svibnja do 5. lipnja 2005. godine.
Trodnevne ličinke prosječne individualne mase od 1,3 mg·ind -1 nasađene su u tri 150-litrene protočne
ležnice. U svaku je od tri protočne ležnice nasađeno po 30.000 ličinaka. Temperatura vode
kao bitan čimbenik za uzgoj ličinaka i mladunaca varirala je tijekom cijelog uzgojnog razdoblja od
23 do 24 °C, a koncentracija otopljenog kisika od 6,7 do 8 mg·L -1 . Navedeni pokazatelji kakvoće
vode mjereni su svakodnevno, a ostali (organsko onečišćenje, amonijak, fosfati, nitrati, alkalitet i
pH-vrijednost) jednom tjedno. Odmah nakon nasada ličinaka započeto je s hranidbom živim ličinkama
nauplij Artemie saline, koje su dekapsulirane i za hranidbu ličinaka pripremane dan ranije.
Nakon početne hranidbe živom hranom, započeto je s početnom krmnom smjesom. Dnevna količina
dodatne hrane davana je u intervalima od dva sata, a određivana je prema temperaturi vode i masi
ribe. Nakon 31. dana uzgoja masa mladunaca uzgajanih u recirkulacijskom sustavu, ovisno o vrsti
hrane, varirala je od 855,3 do 1123 mg·ind -1 . Gubici ličinaka i mladunaca do 31. dana uzgoja bili
su zanemarivi.
Ključne riječi: šaran, recirkulacijski sustav, hranidba
1 Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Zavod za specijalnu zootehniku, Osijek
2 Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Osječko-baranjske županije, Vinkovačka 63c, Osijek
3 Kooperacija Belje, Darda
4 Prehrambeo-tehnološki fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku