uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

More documents

Recommendations

Info

36 I. Bogut, B. Župan, O. Čuljak, D. Bodakoš, D. Galović REZULTATI I RASPRAVA Uz ostale fizikalno-kemijske čimbenike, temperatura vode vrlo je bitna za rast ličinaka i mladunaca. Optimalna temperatura vode pogoduje iskorištavanju hrane i preživljavanju u ranoj ontogenezi. Tijekom istraživanog razdoblja koje je trajalo 31 dan temperatura vode u našim pokusima varirala je od 23 do 24 °C. Uspoređujući temperaturu vode u našim istraživanjima s temperaturom vode u pokusima koji su proveli Kouril i Hamačkova (1982) uočava se značajna razlika. Za uzgoj ličinaka i mladunaca u kontroliranim uvjetima navedeni autori preporučuju temperaturu vode od 25 do 30 °C. Najniža je pogodna temperatura vode za uzgoj mladunaca prema Kourilu i Hamačkovoj 23 °C, a najviša je gornja vrijednost 32 °C. Koncentracija otopljenog kisika u našim istraživanjima mijenjala se od 6,7 do 8 mg·l -1 . Poslije 6. dana uzgoja primijećen je postupan pad koncentracije otopljenoga kisika, pa je 10. uzgojnog dana obavljeno razrjeđenje mladunaca. Svaka od tri protočne ležnice u koje je nasađeno po 30.000 ličinaka razrijeđena je na po 15.000 mladunaca. Drugo je razrjeđenje obavljeno 16. dana kada je ponovo utvrđen pad koncentracije otopljenoga kisika. Kouril i Hamačkova (1982) te Prikril i sur. (1990) navode da koncentracije kisika u uzgojnim objektima ne bi trebale padati ispod 5 mg·l -1 . Ostali fizikalno-kemijski parametri vode mijenjali su se tijekom istraživanja u poželjnim vrijednostima za uzgoj mladunaca (pH 6,6 do 7,5; organsko onečišćenje 6,3 do 8,5 mg·l -1 ; NH 4 -N 0,01 do 0,12 mg·l -1 ; PO 4 0,001 do 0,019 mg·l -1 ; NO 3 -N 1,8 do 4,6 mg·l -1 ). Prosječna je početna masa trodnevnih ličinaka u svim skupinama bila ujednačena i iznosila je 1,3 mg·l -1 (Tablica 1). Nakon 31. dana uzgoja najviša prosječna individualna masa utvrđena je u prvoj skupini koja je cijelo pokusno razdoblje hranjena zooplanktonom, a iznosila je 1123 mg·l -1 . U drugoj skupini koja je hranjena zooplanktonom i starterom pojedinačna masa mladunaca iznosila je 915,6 mg·l -1 , što je za 207,4 mg·l -1 ili 18,14 posto niže nego u skupini koja je cijelo pokusno razdoblje hranjena zooplanktonom. Najniža je individualna masa mladunaca utvrđena u skupini koja je hranjena starterom, a iznosila je 855,3 mg·l -1 . Tablica 1. Početna i završna masa, prirast i specifična brzina rasta ličinaka i mladunaca šarana uzgajanih u recirkulirajućem sustavu Pokazatelj Artemia salina Hrana Artemia salina + starter Starter Početna masa, mg·l-1 1,3 1,3 1,3 Završna masa, mg·l-1 1123,0 915,6 855,3 Prirast, mg·l-1 . 1121,7 914,3 854,0 Dnevni prirast, mg·l-1 36,18 29,49 27,54 SBR %·dan-1 21,81 21,15 20,93 Slični rezultati u pogledu individualne mase utvrđeni su u istraživanjima Kourila i Hamačkove (1980) koji su ličinke i mladunce cijelo pokusno razdoblje hranili zooplanktonom. Navedeni autori preporučuju da do tjelesne mase od 15 mg ličinke i mladunce treba hraniti kolnjacima, sitnim oblicima rašljoticalaca i nauplijima ciklopsa. Mladunce od 20 do 500 mg mase treba hraniti srednje velikim rašljoticalcima i ciklopsima, a od 500 do
Uzgoj ličinaka i mladunaca šarana (Cyprinus carpio) u recirkulirajućem sustavu 700 mg individualne mase krupnijim rašljoticalcima i ciklopsima. Više vrijednosti individualne mase utvrdio je Bogut (1989) hranidbom ličinaka i mladunaca u malim ribnjacima suhim pivskim kvascem. Da bi se razumjele visoke vrijednosti dnevnog prirasta i specifične brzine rasta (Tablica 1), potrebno je poznavati ranu ontogenezu i u strukturnom i u fiziološkom pogledu. U fiziološkom pogledu ličinački stadij obuhvaća ranu ontogenezu riba koja počinje prelaskom na egzogenu hranidbu, a završava metamorfozom. To razdoblje karakterizira niz morfoloških i fizioloških promjena koje se očituju u načinu hranidbe, razvitku enzimatskog sustava, metabolizmu i hranidbenim potrebama. S gledišta fiziologije probave, ličinačko razdoblje završava se razvitkom želuca u karnivornih riba ili u šarana potpunom funkcijom hepatopankreasa. Jedna od značajnih osobina ličinaka šarana je visok potencijal rasta. Ličinke šarana nakon valjenja imaju masu od 1,1 do 1,3 mg. Za 20 do 30 dana masa se, ovisno o ekološkim i hranidbenim uvjetima, može uvećati i za 800 do 1000 puta. Za iskorištenje potencijala rasta potrebno je osigurati sve esencijalne hranjive tvari i ekološke uvjete. Osim toga preživljavanje ličinaka ovisi o uspostavi morfološko-fizioloških sustava i eliminaciji predatora. Gladovanje i predacija smatraju se glavnim čimbenicima mortaliteta, što je u našim istraživanjima bilo isključeno pa su stoga i gubici bili zanemarivi. Osim toga misli se da je glavni prioritet rane ontogeneze šaranskih ličinaka razvoj organa koji omogućuju pokret, uzimanje i probavu hrane. Iz sitne ikre kakva je u šaranskih riba vale se vrlo sitne ličinke s malom žumanjčanom vrećicom koja se nekoliko dana nakon valjenja potpuno potroši, a ličinke prelaze na vanjski izvor hranidbe. Razvoj i rast izvaljenih ličinaka u stadiju endogene hranidbe pod utjecajem su razine spremljene hrane u žumanjčanoj vrećici. Potrošnjom rezervi žumanjka i prijelaz na egzogenu hranu predstavlja kritičnu fazu u ontogenezi ličinki. Za razumijevanje fiziologije probave i njene specifičnosti nužno je poznavanje ontogenetskih promjena značajnih za uzimanje, probavu i apsorpciju hranijivih tvari. ZAKLJUČAK Na osnovi provedenih istraživanja uzgoja ličinaka i mladunaca u recirkulacijskom sustavu i hranidbe Artemiom salinom (zooplanktonom) i početnom krmnom smjesom (starterom) mogu se izvesti sljedeći zaključci: Temperatura vode u protočnim ležnicama tijekom istraživanog razdoblja varirala je između 23 i 24 °C, a koncentracija otopljenog kisika mijenjala se od 6,7 do 8,0 mg·l -1 . Ostali su se fizikalno-kemijski pokazatelji mijenjali u povoljnim vrijednostima za uzgoj ličinaka i mladunaca šarana. U svim su pokusnim skupinama ličinke i mladunci šarana do desetog dana uzgoja hranjeni isključivo zooplanktonom. Skupine ličinaka i mladunaca šarana hranjenih živom hranom (Artemiom salinom) do kraja pokusnog razdoblja koje je trajalo 31 dan imale su najveću tjelesnu masu (1123 mg·l -1 ) i prirast. Niže vrijednosti individualne mase (915 mg·ind -1 ) i prirasta utvrđene su u skupinama koje su hranjene živom hranom i starterom, a najniže u skupini koja je hranjena starterom (855 mg·l -1 ). Gubici ličinaka i mladunaca šarana tijekom istraživanog razdoblja bili su neznatni. 37
Page 1 and 2: UZGOJ SLATKOVODNE RIBE, STANJE I PE
Page 3: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor
Page 6 and 7: 6 Valentina Pavić, Barbara Viljeti
Page 9 and 10: AKTUALNA PROBLEMATIKA SLATKOVODNOG
Page 11 and 12: Aktualna problematika slatkovodnog
Page 17 and 18: TRENDOVI RAZVOJA TRŽIŠTA PROIZVOD
Page 19 and 20: Trendovi razvoja tržišta proizvod
Page 25: Trendovi razvoja tržišta proizvod
Page 28 and 29: 28 J. Jug-Dujaković, A. Gavrilovi
Page 30 and 31: 30 J. Jug-Dujaković, A. Gavrilovi
Page 33 and 34: UZGOJ LIČINAKA I MLADUNACA ŠARANA
Page 35: Uzgoj ličinaka i mladunaca šarana
Page 39 and 40: OKOLIŠNI ASPEKTI AKVAKULTURE S POS
Page 41 and 42: Okolišni aspekti akvakulture s pos
Page 55: Okolišni aspekti akvakulture s pos
Page 58 and 59: 58 Z. Škrtić, B. Lukić, I. Bogut
Page 67 and 68: PREGLED POSTOJEĆIH PROPISA ZNAČAJ
Page 69 and 70: Pregled postojećih propisa značaj
Page 71 and 72: Pregled postojećih propisa značaj
Page 73 and 74: PRAĆENJA EKOLOŠKOG STANJA I KEMIJ
Page 75 and 76: Praćenja ekološkog stanja i kemij
Page 83 and 84: KOKCIDIOZNA UPALA CRIJEVA ŠARANA N
Page 85 and 86: Utjecaji starosti i godišnjeg doba
Page 87 and 88:
BOLESTI ŠARANA - OPASNOSTI U KAVEZ
Page 89 and 90:
Bolesti šarana - opasnosti u kavez
Page 91 and 92:
Bolesti šarana - opasnosti u kavez
Page 93 and 94:
ZAKLJUČAK Bolesti šarana - opasno
Page 95 and 96:
KOI HERPES VIROZA ŠARANA Snježana
Page 97 and 98:
Koi herpes viroza šarana Karakteri
Page 99 and 100:
Koi herpes viroza šarana Definicij
Page 101:
Koi herpes viroza šarana 101 24. S
Page 104 and 105:
104 V. Pavić et al. dolazi do dras
Page 106 and 107:
106 V. Pavić et al. Slika 2. Metab
Page 108 and 109:
108 V. Pavić et al. izlazu iz Golg
Page 110 and 111:
110 V. Pavić et al. živjeti u sli
Page 112 and 113:
112 V. Pavić et al. i Rahmann 1980
Page 114 and 115:
114 V. Pavić et al. 19. Irwin LN,
Page 116 and 117:
116 V. Pavić et al. 55. Seyfried T
Page 119 and 120:
NOVI PODACI O IHTIOFAUNI SLIJEVA DO
Page 121 and 122:
Novi podaci o ihtiofauni slijeva do
Page 123 and 124:
Novi podaci o ihtiofauni slijeva do
Page 125:
Kupreško polje Šuičko i Duvanjsk
Page 128 and 129:
128 D. Lončar rakova krških voda.
Page 130 and 131:
130 D. Lončar posljednje vrijeme p
Page 132 and 133:
132 Dž. Bašić U Blagaju se 500 m
Page 134 and 135:
134 Dž. Bašić pravila ponašanja
Page 136 and 137:
136 Dž. Bašić loškom kanalizaci
Page 138 and 139:
138 Dž. Bašić Postupci kontrole
Page 141:
SAŽECI
Page 144 and 145:
144 Sažeci postava uzgojnog sustav
Page 146 and 147:
146 Sažeci AKVAKULTURA - KAVEZNI U
Page 148 and 149:
148 Sažeci ZDRAVSTVENO STANJE KLEN
Page 150:
AGENCIJA ZA VODNE PUTOVE VUKOVAR, P
show all

uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?