uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

KOKCIDIOZNA UPALA CRIJEVA ŠARANA
Nikola Fijan, Emil Gjurčević 1
SAŽETAK
Prema podacima nekih autora, kokcidija Goussia carpelli može uzrokovati značajne gubitke jednogodišnjeg
i dvogodišnjeg mlađa, a ponekad i odraslih šarana. Komplicirani razvojni ciklus nametnika
odvija se u epitelnim stanicama crijeva, što uzrokuje njihovo propadanje. Ta oštećenja
uzrokuju poremećaj u probavi i sastavu crijevne mikroflore te olakšavaju sekundarne bakterijske
infekcije. Invadirana riba izlučuje u izmetu trajne oblike nametnika (oociste), koji u vlažnom dnu
ribnjaka mogu preživjeti i više od 18 mjeseci. Mladunci šarana mogu se invadirati već kada prvi
put traže hranu na dnu ribnjaka. Mnogi primjerci postaju nositelji nametnika, a neki obole i uginu
tijekom ljeta ili sljedećeg proljeća. Pobol kod jednogodišnjeg mlađa može iznositi i 100 posto. Bolesni
šarani prestaju uzimati hranu i mršave. Ponašanje prije uginuća i vanjski znaci bolesti većinom
su nespecifični: prevladava mirovanje pri dnu ili uz obalu, a dolazi i do proširenja trbušne šupljine
zbog nakupljanja tekućine.
Najvažnija je mjera za sprečavanje kokcidioze šarana smrzavanje dna ribnjaka ili njegovo potpuno
sušenje. Naime temperatura od oko -5 °C, kao i potpuno isušivanje pri oko 20 °C, uništava oociste
već za nekoliko sati. Početni rezultati istraživanja o djelovanju kokcidiostatika na G. carpelli pokazuju
da bi neki od lijekova koji sprečavaju kokcidiozu peradi mogli naći primjenu i kod šarana.
U izlaganju su prikazani i neki vlastiti rezultati histoloških istraživanja crijeva bolesnih šarana.
Ključne riječi: kokcidiozni enteritis (Goussia carpelli), čvoričavost (Goussia subepithelialis),
sprečavanje kokcidioza šarana
UVOD
Jedan su od mogućih uzroka bolesti i uginuća riba u šaranskom ribnjačarstvu kokcidije.
To su nametničke praživotinje (Protozoa) iz koljena Apicomplexa. Kod riba ih je do sada
opisano više od 250 vrsta i većinom su nametnici u crijevu. Komplicirani proces njihova
umnažanja odvija se u živim prijemčivim stanicama tijekom tri faze nazvane merogonija
(nespolno razmnožavanje), gamogonija (spolno razmnožavanje) i sporogonija (stvaranje
trajnih oblika – oocista). Domaćin izbacuje oociste izmetom. Svaka kokcidija riba ima
svog specifičnog domaćina. Tako se na primjer šaranska kokcidija Gussia carpelli ne
može umnažati ni u jednoj od sedam drugih istraživanih vrsta šaranskih riba, uključujući
i zlatnog karasa, s druge se strane kokcidija zlatnog karasa ne umnaža u šaranu (Molnár
1 Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela