uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Utjecaji starosti i godišnjeg doba<br />
Kokcidiozna upala crijeva šarana<br />
Mladunci dolaze u dodir s uzročnikom kad počnu tražiti hranu na dnu, tj. pri starosti od<br />
deset do 15 dana. U državama bivšeg Sovjetskog Saveza oociste su u razdoblju od srpnja<br />
do rujna bile prisutne kod 80 do 100 posto mlađa, a najniža učestalost invazije utvrđena<br />
je u kasno proljeće. Nalazi su bili slični onima u Njemačkoj. Uginuća najčešće nastupaju<br />
ljeti i u proljeće. Uzročnik može biti prisutan u svim uzrasnim skupinama, iako u literaturi<br />
nema podataka o pojavi bolesti i uginuća u konzumnih riba i matica.<br />
Znaci bolesti<br />
Oboljeli mladunci i mlađ slabije uzimaju hranu. Nametnik oštećuje sluznicu pa dolazi do<br />
obamiranja sve većeg broj epitelnih stanica i oštećenja nabora sluznice. Crijevo sadrži veliku<br />
količinu žućkaste sluzi. Uz upalu, mjestimično nastaju krvarenja i mali čirevi crijeva.<br />
U laboratorijskim pokusima pri oko 20 0 C javlja se u mlađi prolazno proširenje trbušne<br />
šupljine (edem) u razdoblju između osam i 12 dana nakon infekcije (Steinhagen i sur.,<br />
1997). Sluznica propada i crijevo postaje propusno za otrovne tvari i bakterije. Zapažanja<br />
u ribnjacima pokazuju kako šarani slabije iskorištavaju hranu pa mogu i značajnije smršaviti.<br />
Neki izvještaji navode da smrtnost mladunaca i mlađa u prvoj godini života može<br />
iznositi i 40 posto (Prost 1989; Schäperclaus i sur. 1979).<br />
Dijagnoza<br />
Posumnjati se na bolest može na osnovi nalaza karakterističnih promjena na crijevima.<br />
Oociste i tzv. žuta tijela (oociste okružene ostacima stanica) u sadržaju crijeva mogu se<br />
utvrditi koprološkom pretragom (metodom flotacije). Za determinaciju vrste koriste se<br />
morfometrijske vrijednosti sporuliranih oocista. Oociste G. carpelli su okruglog oblika,<br />
veličine 5 do16 μm, bez oocistnog reziduuma. Sporociste su ovalnog oblika, veličine 6<br />
do 8 x 4 do 6 μm, s centralno smještenim zrnatim reziduumom. Unutar svake sporociste<br />
nalaze se po dva izdužena sporozoita, veličine 8 x 2 μm.<br />
Sprečavanje i liječenje<br />
Dno rastilišta i mladičnjaka treba redovito i temeljito prosušiti i na taj način uništiti oociste.<br />
Mehanička obrada dna odnosno odstranjivanje mulja poboljšava pozitivne učinke<br />
isušivanja. Kemijska dezinfekcija (vapnjenje) vlažnog dna smanjit će količinu oocista u<br />
površinskom sloju mulja.<br />
Kvalitetna prehrana i povoljni uvjeti za brzi rast umanjuju štetne učinke kokcidioza i<br />
povećavaju preživljavanje.<br />
Liječenje kokcidioza danas zabranjenim furazolidonskim spojevima bilo je provođeno na<br />
području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza (Bauer i sur., 1981) i u Poljskoj (Prost, 1989).<br />
Za sprečavanje bolesti i uginuća u Poljskoj je primjenjivan i kokcidiostatik amprolium<br />
klorid (Kocylowski i sur., 1976; Prost, 1989). U novijim je laboratorijskim istraživanjima<br />
85