uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

More documents

Recommendations

Info

20 M. Božić, B. Marković, N. Skakelja, V. Knjaz stao sa 0,2 milijarde USD 1990. godine na 3,1 milijardu USD 2004. godine. Kineski je uvoz znatno narastao i zbog svjetskih trgovinskih integracija, nakon priključenja WTO-u krajem 2001. godine, Kina je morala znatno smanjiti uvozne carine te liberalizirati svoje tržište. Premda se svjetsko tržište proizvodima ribarstva sve više liberalizira (danas od najvećih svjetskih proizvođača u ovom sektoru samo Rusija nije članica WTO-a), u posljednjih je nekoliko godina sve izraženiji trend regionalnog trgovanja i trgovine među državama sličnog stupnja ekonomske razvijenosti. Primjerice, u razdoblju od 2000. do 2005. godine 85 posto vrijednosti izvoza iz razvijenih zemalja bilo je usmjereno na tržišta razvijenih zemalja, a više od 50 posto vrijednosti uvoza razvijenih zemalja odnosi se na proizvode podrijetlom iz drugih razvijenih zemalja. Posebno je značajna trgovina među zemljama članicama Europske unije - gotovo 90 posto izvoza i 60 posto uvoza proizvoda ribarstva država članica EU odnosi se na međusobnu trgovinu (tzv. intra-community trade). Što se tiče količina koje se izvoze odnosno uvoze na svjetskom tržištu, najznačajnija se trgovina odvija među nerazvijenim državama, pri čemu mnoge nerazvijene države uvoze znatne količine proizvoda niske vrijednosti (najčešće haringa i slične pelagičke vrste) koje se onda prerađuju. U posljednjih deset godina raste izvoz proizvoda veće vrijednosti iz nerazvijenih država, što je dijelom posljedica transfera tehnologija te prebacivanja proizvodnje iz razvijenih zemalja u nerazvijene zbog razlika u cijeni rada i proizvodnje. Značajan je porast prerađivačke industrije u zemljama sjeverne Afrike te na Dalekom istoku. Zbog osjetljivosti proizvoda ribarstva, posebice u živom i svježem stanju, više od 90 posto međunarodne trgovine odnosi se na neki oblik prerađene ili obrađene ribe i drugih vodenih organizama. U 2005. godini udio žive, svježe ili poleđene ribe u svjetskoj trgovini (prema količinama) činio je svega 10 posto, pri čemu ovaj postotak posljednjih deset godina stalno raste. Razlog takvog trenda leži, prije svega, u razvoju tehnologije, sve bržem i jednostavnijem globalnom transportu i, dakako, porastu potražnje. Pritom najveći dio tržišta žive ribe otpada na Kinu i zemlje jugoistočne Azije. Izvoz zamrznute ribe raste posljednjih godina, i 2004. godine ovaj segment činio je 37 posto ukupnog svjetskog izvoza. Najznačajniji porast bilježi se kod trgovine prerađenim i obrađenim proizvodima ribarstva. Tijekom 2004. godine ukupni je izvoz ovih proizvoda iznosio 15 posto ukupne količine izvoza, u usporedbi sa svega devet posto tijekom 1996. godine. PROIZVODI SLATKOVODNOG RIBARSTVA Analizirajući podatke o trgovini pojedinim proizvodima unutar sektora ribarstva i prerade ribe, zamjećuje se da posljednjih nekoliko godina raste svjetsko tržište jegulje (u 2005. godini 44.905 tona žive jegulje, vrijednosti 521 milijun USD) i pastrve (40.715 tona vrijednosti 160 milijuna USD) te dimljenih proizvoda (dimljena pastrva 13.974 tone vrijednosti 137 milijuna USD) (Slika 2.).
Trendovi razvoja tržišta proizvoda slatkovodnog ribarstva Slika 2. Svjetsko tržište proizvoda iz slatkovodnog uzgoja Izvor: FAO FISHSTAT Pritom najznačajniji porast vrijednosti bilježe proizvodi s dodanom vrijednošću (fileti, dimljeni proizvodi, različite prerađevine – Slika 3.), koji 2005. godine dosežu vrijednost (izračunata prema podacima o svjetskom izvozu) od gotovo 25 milijardi USD. Slika 3. Porast vrijednosti proizvoda dodane vrijednosti (slatkovodne vrste) Izvor: FAO FISHSTAT Istodobno proizvodnja u slatkovodnom uzgoju u Republici Hrvatskoj doseže jedva 6000 tona (u 2006. godini 6328 tona), pri čemu i dalje dominira šaranska proizvodnja. 21
Page 1 and 2: UZGOJ SLATKOVODNE RIBE, STANJE I PE
Page 3: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor
Page 6 and 7: 6 Valentina Pavić, Barbara Viljeti
Page 9 and 10: AKTUALNA PROBLEMATIKA SLATKOVODNOG
Page 11 and 12: Aktualna problematika slatkovodnog
Page 17 and 18: TRENDOVI RAZVOJA TRŽIŠTA PROIZVOD
Page 19: Trendovi razvoja tržišta proizvod
Page 23 and 24: Trendovi razvoja tržišta proizvod
Page 25: Trendovi razvoja tržišta proizvod
Page 28 and 29: 28 J. Jug-Dujaković, A. Gavrilovi
Page 30 and 31: 30 J. Jug-Dujaković, A. Gavrilovi
Page 33 and 34: UZGOJ LIČINAKA I MLADUNACA ŠARANA
Page 35 and 36: Uzgoj ličinaka i mladunaca šarana
Page 37 and 38: Uzgoj ličinaka i mladunaca šarana
Page 39 and 40: OKOLIŠNI ASPEKTI AKVAKULTURE S POS
Page 41 and 42: Okolišni aspekti akvakulture s pos
Page 55: Okolišni aspekti akvakulture s pos
Page 58 and 59: 58 Z. Škrtić, B. Lukić, I. Bogut
Page 67 and 68: PREGLED POSTOJEĆIH PROPISA ZNAČAJ
Page 69 and 70: Pregled postojećih propisa značaj
Page 71 and 72:
Pregled postojećih propisa značaj
Page 73 and 74:
PRAĆENJA EKOLOŠKOG STANJA I KEMIJ
Page 75 and 76:
Praćenja ekološkog stanja i kemij
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
KOKCIDIOZNA UPALA CRIJEVA ŠARANA N
Page 85 and 86:
Utjecaji starosti i godišnjeg doba
Page 87 and 88:
BOLESTI ŠARANA - OPASNOSTI U KAVEZ
Page 89 and 90:
Bolesti šarana - opasnosti u kavez
Page 91 and 92:
Bolesti šarana - opasnosti u kavez
Page 93 and 94:
ZAKLJUČAK Bolesti šarana - opasno
Page 95 and 96:
KOI HERPES VIROZA ŠARANA Snježana
Page 97 and 98:
Koi herpes viroza šarana Karakteri
Page 99 and 100:
Koi herpes viroza šarana Definicij
Page 101:
Koi herpes viroza šarana 101 24. S
Page 104 and 105:
104 V. Pavić et al. dolazi do dras
Page 106 and 107:
106 V. Pavić et al. Slika 2. Metab
Page 108 and 109:
108 V. Pavić et al. izlazu iz Golg
Page 110 and 111:
110 V. Pavić et al. živjeti u sli
Page 112 and 113:
112 V. Pavić et al. i Rahmann 1980
Page 114 and 115:
114 V. Pavić et al. 19. Irwin LN,
Page 116 and 117:
116 V. Pavić et al. 55. Seyfried T
Page 119 and 120:
NOVI PODACI O IHTIOFAUNI SLIJEVA DO
Page 121 and 122:
Novi podaci o ihtiofauni slijeva do
Page 123 and 124:
Novi podaci o ihtiofauni slijeva do
Page 125:
Kupreško polje Šuičko i Duvanjsk
Page 128 and 129:
128 D. Lončar rakova krških voda.
Page 130 and 131:
130 D. Lončar posljednje vrijeme p
Page 132 and 133:
132 Dž. Bašić U Blagaju se 500 m
Page 134 and 135:
134 Dž. Bašić pravila ponašanja
Page 136 and 137:
136 Dž. Bašić loškom kanalizaci
Page 138 and 139:
138 Dž. Bašić Postupci kontrole
Page 141:
SAŽECI
Page 144 and 145:
144 Sažeci postava uzgojnog sustav
Page 146 and 147:
146 Sažeci AKVAKULTURA - KAVEZNI U
Page 148 and 149:
148 Sažeci ZDRAVSTVENO STANJE KLEN
Page 150:
AGENCIJA ZA VODNE PUTOVE VUKOVAR, P
show all

uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?