uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

148 Sažeci
ZDRAVSTVENO STANJE KLENA (SQUALIUS
CEPHALUS) U ODNOSU NA KAKVOĆU VODE
RIJEKE SAVE
Božidar Kurtović, Irena Vardić, Damir Kapetanović, Emin
Teskeredžić 1
Za naše je istraživanje uzorkovano ukupno 289 klenova na pet postaja od slovensko-hrvatske
granice do utoka rijeke Une u Savu. Dvije postaje bile su uzvodno, a preostale tri
nizvodno od grada Zagreba i glavnih izvora onečišćenja vode. Uzeti su uzorci za bakteriološku,
parazitološku, histološku i virološku pretragu. Istodobno je uzorkovana voda i
određen broj heterotrofnih i koliformnih bakterija.
Intenzitet histoloških promjena bio je u korelaciji s kakvoćom vode. U svakom je od
uzorkovanih organa utvrđen barem jedan histološki pokazatelj koji je visoko korelirao s
kakvoćom vode. Promjene u škrgama najbolje su korelirale s promjenama kakvoće vode.
U sklopu bakteriološke pretrage uspješno su prvi put primijenjene brze metode za određivanje
ukupnog broja koliformnih bakterija, E. coli i enterokoka. Razlike broja bakterija
u vodi bile su izražene među pojedinim postajama. Najviša je vrijednost utvrđena na
postaji Oborovo, a najniža na postaji Otok samoborski. U sklopu parazitološke pretrage
korištene su molekularne metode radi identificiranja crijevnih parazita. Razlike sljedova
nukleotida iz uzorkovanog Pomphorhincus laevis uspoređene su s podacima u GenBanku
te je izrađeno filogenetsko stablo. Utvrđeno je da se P. laevis iz Hrvatske nalazi u istoj
skupini s parazitima iz Mađarske i Francuske.
Na osnovi rezultata ovog istraživanja možemo zaključiti da histološka pretraga riba može
poslužiti kao pouzdani pokazatelj stupnja onečišćenja vode. Broj bakterija u vodi varirao
je ovisno o sezoni uzorkovanja, ali srednja vrijednost kroz cijeli period istraživanja pouzdano
pokazuje stupanj onečišćenja.
1 Institut Ruđera Boškovića, Zagreb