uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
OKOLIŠNI ASPEKTI AKVAKULTURE S<br />
POSEBNIM OSVRTOM NA ORGANSKI OTPAD<br />
I PRIHVATNI KAPACITET UZGAJALIŠTA<br />
Ivan Katavić 1<br />
SAŽETAK<br />
Slatkovodna i morska akvakultura ima dugu tradiciju na istočnoj strani Jadranskog prostora. Zahvaljujući<br />
prirodnim pogodnostima i još nedovoljno valoriziranim potencijalima, realno je očekivati<br />
kako će akvakultura postupno bivati sve značajnijim segmentom sektora proizvodnje hrane.<br />
Jednako tako valja očekivati kako će uz ekonomske i zootehničke varijable koje određuju uspješnost<br />
proizvodnje sve značajnije mjesto u budućim projekcijama akvakulturnog razvoja imati ekološke<br />
performanse proizvodnje. Novija iskustva svjedoče da je intenzifikacijom <strong>uzgoj</strong>a moguće očekivati<br />
znatne promjene u biofizikalnim svojstvima vodenog ekosustava, i kemizma vode i sedimenta i promjena<br />
u sastavu i strukturi okolnih životnih zajednica. Intenzitet i prostorna skala negativnog utjecaja<br />
<strong>uzgoj</strong>a na prirodni okoliš ovise o geomorfološkim obilježjima lokacije te napose o njegovim<br />
biofizikalnim obilježjima koja u mnogočemu određuju njegov prihvatni odnosno nosivi kapacitet. U<br />
cjelini je posve umjeren utjecaj uzgajališta na kemizam vodnog stupca i fitoplanktonsku biomasu.<br />
Dosadašnja praksa <strong>uzgoj</strong>a u umjerenom klimatskom pojasu Sredozemlja pokazuje da je učinak na<br />
bentoske zajednice, posebice livade morskih cvjetnica i fizikalno-kemijska svojstva sedimenta posve<br />
izvjestan, premda prostorno vrlo ograničen na neposrednu blizinu uzgajališta. Ispravan odabir<br />
lokacije za <strong>uzgoj</strong>, kao i primijenjene zootehničke i upravljačke mjere na uzgajalištu presudni su<br />
čimbenici za smanjenje negativnih posljedica intenzivne akvakulture na okoliš. Za smanjenje unosa<br />
organske tvari u vodeni ekosustav posebno je učinkovita fleksibilna, optimalna i potpuno kontrolirana<br />
hranidba primjerena istinskim potrebama uzgajanih organizama.<br />
Ključne riječi: organski otpad, nosivi kapacitet, kavezni <strong>uzgoj</strong><br />
UVOD<br />
Republika Hrvatska ima dugu tradiciju akvakulturne proizvodnje. Povijesno je bila dominantno<br />
ekstenzivnoga karaktera, fokusirajući se prvotno na <strong>uzgoj</strong> toplovodnih vrsta u<br />
slatkovodnim ribnjacima (Bojčić, 1987) i <strong>uzgoj</strong> školjkaša u moru na visećim strukturama<br />
(pergolari), pričvršćenim na linijske fiksne, a tek u novije vrijeme i plutajuće <strong>uzgoj</strong>ne sustave<br />
(Benović i Katavić, 1994). Intenzivni oblici akvakulture u slatkoj vodi ostvaruju se<br />
1 Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
Change language