uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Okolišni aspekti akvakulture s posebnim osvrtom na organski otpad i ...<br />
Proizvodnja i prihvatni kapacitet okoliša<br />
Uzgajivač temeljno nastoji povećati proizvodnju povećanjem protoka energije u <strong>uzgoj</strong>nim<br />
sustavima (intenzifikacija) s jedne strane, i nizom biomanipulacijskih postupaka nastoji<br />
uspostaviti veći ili manji stupanj kontrole životnog ciklusa određene vrste. Stoga je<br />
proizvodni kapacitet umnogome određen biologijom vrste, ali i prihvatnim kapacitetom<br />
danog ekosustava, pri čemu značajnu ulogu imaju fitoplanktonska biomasa i dinamika<br />
proizvodnje kisika. Kada je riječ o ekstenzivnom <strong>uzgoj</strong>u u koji spada i <strong>uzgoj</strong> školjkaša,<br />
tada će proizvodni kapacitet biti definiran dostupnošću nutrijenata i planktonskom<br />
biomasom. Naprotiv, proizvodni kapaciteti intenzivnog <strong>uzgoj</strong>a u mnogome su ovisni o<br />
koncentraciji otopljenoga kisika u vodenom stupcu (Slika 1.).<br />
Slika 1. Limitirajući čimbenici pri intenzivnom <strong>uzgoj</strong>u <strong>ribe</strong><br />
Procesi razgradnje organske tvari povezani s nepojedenim ostacima hrane i probavljivost<br />
koja se reflektira na izlučevine i organsku komponentu fecesa bitno utječu na potrošnju<br />
kisika u intenzivnom <strong>uzgoj</strong>u. Asimilacijski kapacitet, odnosno sposobnost vodenog stupca<br />
i sedimenta da mineraliziraju dušik i fosfor iz organske tvari, određuje prihvatni kapacitet<br />
uzgajališta. Potrošeni kisik nadomješta se dinamikom vodenih masa, horizontalnim<br />
ili vertikalnim transportom, ali i primarnom produkcijom. Smanjenje koncentracije kisika<br />
pouzdan je signal da intenzivna proizvodnja prelazi ekološki prihvatni kapacitet ekosustava<br />
te valja očekivati da će se nepovoljni uvjeti kisika neizostavno odraziti na ostale<br />
organizme s nizom vezanih neželjenih scenarija za okoliš.<br />
Najizraženiji je utjecaj <strong>uzgoj</strong>a na bentos koji je u doticaju sa sedimentom tipičnim za<br />
riblje farme. U ovakvom sedimentu u pravilu prevladava niski redoks-potencijal, visok<br />
sadržaj organske tvari i akumulacija N i P. Na pomičnim dnima, posebno muljevitom<br />
i nešto manje pjeskovitom, taj je negativan utjecaj izraženiji (Karakassis i sur., 2002).<br />
Uzgajališta salmonida u sjevernom Atlantiku i Baltičkom moru vrlo su često ugrožena<br />
anoksijom sedimenta, nakupinama Begiatoa te odsutnošću makrofaune (Hansen i sur.<br />
1991; Holmer i Kristensen, 1992).<br />
41
Change language