uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

58 Z. Škrtić, B. Lukić, I. Bogut, D. Galović, I. Križek
Potrošnja ribljeg mesa
Uz meso svinja, goveda i divljači, riba je stoljećima dio jelovnika većine naroda u svijetu.
Količina i sastav bjelančevina, vitamina, mikroelemenata i makroelemenata kvalitetan
je poput onih u visokovrijednim namirnicama podrijetlom od domaćih životinja kao što
su mlijeko, meso i jaja. Potrošnja ribljeg mesa u većini europskih zemalja znatno je viša
nego u nas. Konzumacija ribe kod nas ovisi o geografskom području, ali je i sezonskog
karaktera. Razlog niske potrošnje nije samo u niskoj proizvodnji, slabom ulovu, maloj
preradi i ponudi, nego i u nepoznavanju golemih prednosti ribljeg mesa (Bogut. i sur.,
1989). U Republici Hrvatskoj 1990. godine prosječna je konzumacija ribljeg mesa po
stanovniku iznosila 5,7 kg.
Grafikon 1. Potrošnja ribljeg mesa u europskim državama 1984-1986 (kg po stanovniku)
Značaj n-3 PUFA
Posljednjih je desetak godina diljem svijeta velika pozornost usmjerena promicanju i
reklamiranju značaja konzumiranja ribljeg mesa za ljudsko zdravlje. U razvijenim zapadnim
zemljama posebno se stimulira i sportski ribolov i zbog pravilne prehrane i zbog
socijalnih značajki kao što su okupljanja i druženja s obitelji i prijateljima (Burger i Gochfeld,
2008). Poznati su i pozitivni učinci na krvožilni sustav te na procese pamćenja
kada se koriste preparati bogati s n-3 PUFA u svakodnevnoj prehrani ljudi. Rezultati
novijih istraživanja upućuju i na pozitivan učinak n-3 PUFA na reproduktivni i fotoreceptorski
sustav (Sioen i sur., 2007). n-3 PUFA sprečavaju pojavu alergija u dječjoj dobi,
a primijećeno je i smanjivanje imunoloških reakcija u sinuvijalnom tkivu reumatoidnog
artritisa kada su pacijenti hranjeni uz dodatak ribljeg ulja (Harris i sur., 2008). Posljednjih
godina nutricionisti pridaju veliku pozornost istraživanju sadržaja i sastava tzv. plodova
mora (mekušci i školjkaši), ponajprije zbog visokog udjela bjelančevina, minerala, vita-