uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

Okolišni aspekti akvakulture s posebnim osvrtom na organski otpad i ...
nim udjelom dušika i fosfora (Pita i sur. 1999; Karakassis i sur. 2005). Ovisno o količini
i kakvoći otpada, može doći do promjena u kakvoći uzgajališta, povećanju turbiditeta i
akumulaciji sedimenta na dnu (Karakassis i sur. 2002).
Raspon ekoloških promjena ide od minimalnih do značajnih, ovisno o veličini farme,
gustoći ribe, trajanju uzgojne aktivnosti, biofizikalnim uvjetima lokacije, kvaliteti i probavljivosti
hrane, temperaturi te asimilacijskom kapacitetu neposrednog okoliša. Ne treba
zanemariti niti sinergijske utjecaje drugih antropogenih aktivnosti u području uzgoja.
Negativni ekološki učinci su izraženiji što je dinamika izmjene vodenih masa slabija.
U uvjetima slabog lateralnog i vrtikalnog transporta nije isključena hipoksija i hipernitrifikacija,
a u ekstremnim slučajevima eutrofikacija i anoksija s izravnom prijetnjom
za kemzam i biološku strukturu sedimenta praćenim nagomilavanjem hidrogen-sulfida
u sedimentu (Worm i Lotze, 2000; Worm i sur., 2000). U područjima izražene hipoksije
razvija se nitasta bakterija Beggiatoa. Uzmicanje Posidonie oceanice redovna je pojava
ispod kaveznih instalacija i u blizini njih, jednako tako i proliferacija nitrofilnih algi Enteromorfa,
Ulva, Cladofora (Katavić i Antolić, 1999).
Otopljene čestice smanjuju penetraciju svjetla u vodenom stupcu uz učinak samozasjenjenja,
što uzrokuje smanjenje fotosintetske aktivnosti u dubljim slojevima. Nisu isključene
niti promjene u strukturi ribljih populacija i bentoskih zajednica ispod plutajućih struktura
(Dimech i sur., 2000; Pergent-Martini i sur., 2006; Haroun i sur., U: CIESM, 2007).
Popis potencijalnih negativnih utjecaja kaveznog uzgoja na bentoske zajednice uključuje
samo fizičku prisutnost plutajućih struktura i obješene mrežne sake, preko čestičnog i
otopljenog otpada pa sve do kemikalija koje se unose u različitim okolnostima u morski
okoliš. Prostorna dimenzija utjecaja na bentoske zajednice ovisi o brojnim okolišnim
čimbenicima, ali općenito je ograničena na neposrednu blizinu uzgajališta ne prelazeći 30
do 50 m (Danovaro i sur., 2003; Karakssis, U: CIESM, 2007).
Naprotiv, utjecaj na biološke zajednice u vodenom stupcu može dosezati znatno veće
udaljenosti (Grant i sur., 1995; Machias i sur., 2005). Studije provedene na uzgajalištima
školjkaša pokazuju značajne razmjere razgradnje biodepozita i povećanu koncentraiju
nutrijenata, što uzrokuje poremećaj niza biofizikalnih pokazatelja u području uzgoja.
Učinak na bentoske zajednice kreće se od povoljnog, preko umjereno nepovoljnog do
izraženo nepovoljnog na bentoske zajednice (Da Costa i Nalesso, 2006; Chamberlain
i sur., 2001; Christensen i sur., 2003; Smith i Shackley, 2004), napose u eutrofiziranim
područjima sa slabom dinamikom izmjene vodenih masa (Kovac i sur., 2004). Utjecaj
na strukturu i sastav bentoskih zajednica umnogome ovisi o topografiji i hidrografskim
karakteristikama lokacije, kao i mobilnosti ugroženih bentoskih zajednica.
(Karakasis, 2007).
Utjecaj na ihtiopopulacije i ribarstvo
U posljednjih je nekoliko godina fond informacija o utjecaju uzgoja ribe na prirodna riblja
naselja znatno kompletiran. Opće je mišljenje da uzgajališta imaju pozitivan učinak
na tradicionalno ribarstvo sa zanemarivim učinkom na bioraznolikost (Giannoulaki i sur.,
2005; Machias i sur., 2006). Agregacija okolnih životnih zajednica u blizini uzgajališta
redovna je pojava, bilo zbog trofičkih razloga ili pronalaženja zaštićenih staništa. Prijenos
patogena u oba pravca te brojni predatori od kojih su najčešće ribe-predatori, ali nisu zanemarive
niti ribojede ptice i sisavci (Nash i sur., 2005). Čini se da u oligotrofnim vodama
45