uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

36 I. Bogut, B. Župan, O. Čuljak, D. Bodakoš, D. Galović
REZULTATI I RASPRAVA
Uz ostale fizikalno-kemijske čimbenike, temperatura vode vrlo je bitna za rast ličinaka i
mladunaca. Optimalna temperatura vode pogoduje iskorištavanju hrane i preživljavanju
u ranoj ontogenezi. Tijekom istraživanog razdoblja koje je trajalo 31 dan temperatura
vode u našim pokusima varirala je od 23 do 24 °C. Uspoređujući temperaturu vode u našim
istraživanjima s temperaturom vode u pokusima koji su proveli Kouril i Hamačkova
(1982) uočava se značajna razlika. Za uzgoj ličinaka i mladunaca u kontroliranim uvjetima
navedeni autori preporučuju temperaturu vode od 25 do 30 °C. Najniža je pogodna
temperatura vode za uzgoj mladunaca prema Kourilu i Hamačkovoj 23 °C, a najviša je
gornja vrijednost 32 °C.
Koncentracija otopljenog kisika u našim istraživanjima mijenjala se od 6,7 do 8 mg·l -1 .
Poslije 6. dana uzgoja primijećen je postupan pad koncentracije otopljenoga kisika, pa je
10. uzgojnog dana obavljeno razrjeđenje mladunaca. Svaka od tri protočne ležnice u koje
je nasađeno po 30.000 ličinaka razrijeđena je na po 15.000 mladunaca. Drugo je razrjeđenje
obavljeno 16. dana kada je ponovo utvrđen pad koncentracije otopljenoga kisika.
Kouril i Hamačkova (1982) te Prikril i sur. (1990) navode da koncentracije kisika u uzgojnim
objektima ne bi trebale padati ispod 5 mg·l -1 . Ostali fizikalno-kemijski parametri
vode mijenjali su se tijekom istraživanja u poželjnim vrijednostima za uzgoj mladunaca
(pH 6,6 do 7,5; organsko onečišćenje 6,3 do 8,5 mg·l -1 ; NH 4 -N 0,01 do 0,12 mg·l -1 ; PO 4
0,001 do 0,019 mg·l -1 ; NO 3 -N 1,8 do 4,6 mg·l -1 ).
Prosječna je početna masa trodnevnih ličinaka u svim skupinama bila ujednačena i iznosila
je 1,3 mg·l -1 (Tablica 1). Nakon 31. dana uzgoja najviša prosječna individualna masa
utvrđena je u prvoj skupini koja je cijelo pokusno razdoblje hranjena zooplanktonom, a
iznosila je 1123 mg·l -1 . U drugoj skupini koja je hranjena zooplanktonom i starterom pojedinačna
masa mladunaca iznosila je 915,6 mg·l -1 , što je za 207,4 mg·l -1 ili 18,14 posto
niže nego u skupini koja je cijelo pokusno razdoblje hranjena zooplanktonom. Najniža je
individualna masa mladunaca utvrđena u skupini koja je hranjena starterom, a iznosila je
855,3 mg·l -1 .
Tablica 1. Početna i završna masa, prirast i specifična brzina rasta ličinaka i mladunaca šarana
uzgajanih u recirkulirajućem sustavu
Pokazatelj Artemia salina
Hrana
Artemia salina + starter Starter
Početna masa, mg·l-1 1,3 1,3 1,3
Završna masa, mg·l-1 1123,0 915,6 855,3
Prirast, mg·l-1 . 1121,7 914,3 854,0
Dnevni prirast, mg·l-1 36,18 29,49 27,54
SBR %·dan-1 21,81 21,15 20,93
Slični rezultati u pogledu individualne mase utvrđeni su u istraživanjima Kourila i Hamačkove
(1980) koji su ličinke i mladunce cijelo pokusno razdoblje hranili zooplanktonom.
Navedeni autori preporučuju da do tjelesne mase od 15 mg ličinke i mladunce treba
hraniti kolnjacima, sitnim oblicima rašljoticalaca i nauplijima ciklopsa. Mladunce od 20
do 500 mg mase treba hraniti srednje velikim rašljoticalcima i ciklopsima, a od 500 do