28.01.2013 Views

uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

46 I. Katavić<br />

s oskudnim prirodnim zalihama hrane intenzivni kavezni <strong>uzgoj</strong> riba ima posebno izražen<br />

učinak na privlačenje i okupljanje okolne ihtiofaune u blizinu <strong>uzgoj</strong>nih instalacija (Machias<br />

i sur., 2005), što se povoljno odražava na uspješnost priobalnog ribolova (Machias<br />

i sur., 2006).<br />

Povećanje protoka energije u ekosustavu uzgajališta povoljno se odražava na primarnu<br />

produkciju i posljedično zooplanktonsku produkciju, omogućuje permanentno regrutiranje<br />

mlađi, naročito pripadnike porodice Sparidae, Mullidae i Aterinidae. Posebice je oko<br />

kaveza opaženo jesensko okupljanje netom metamorfozirane mlađi salpe, Boops boops<br />

(Sanchez-Jerez i sur., 2007).<br />

Utjecaj kaveznog <strong>uzgoj</strong>a <strong>ribe</strong> u Hrvatskoj na morski ekosustav<br />

Kušpilić i sur. (U: CIESM, 2007) izračunali su da hrvatska marikultura unosi oko 1400 t<br />

dušika i 72 t fosfora godišnje. Rezultati višegodišnjeg praćenja utjecaja uzgajališta <strong>ribe</strong><br />

ukazuju na umjeren utjecaj na vodeni stupac. S obzirom na intenzitet hranjenja tijekom<br />

toplijeg dijela godine, razumljivo je povećanje koncentracije otopljenog N i P. Prema<br />

istim autorima, marikultura u ukupnom unosu N sudjeluje s devet posto i tri posto P, od<br />

ukupnog antropogenog unosa u istočni Jadran. Međutim evidentan je sezonski porast<br />

fitoplanktonskih zajednica u kasno proljeće i jesen, koji ipak nije moguće pripisati <strong>uzgoj</strong>u,<br />

zanemarujući pri tome posve očekivanu sezonsku pravilnost razvoja nanoflagelata i<br />

dijatomeja. Kemizam sedimenta, osobito organski C, ukupni sadržaj N i P na nekim su<br />

lokalitetima izmijenjeni u odnosu na referentne postaje. S obzirom na slabu prirodnu varijabilnost<br />

u oligotrofnom moru, kakav je Jadran, za procjenu utjecaja <strong>uzgoj</strong>a na morski<br />

okoliš posebno je indikativan sadržaj fosfora u sedimentu (Soto i Norambuena, 2004).<br />

Negativni redoks-potencijal na nekim uzgajalištima tuna pokazuje postupno zakretanje<br />

prema anaerobnim uvjetima. Međutim dosadašnje studije nisu utvrdile iole značajniji<br />

učinak <strong>uzgoj</strong>nih aktivnosti na eutrofikacijske pokazatelje. Radi usporedbe s navodima<br />

kako su Karakssis i sur., (2005) za cijelo Sredozemlje s procijenjenom proizvodnjom od<br />

150.000 t i konverzijom 2:1 procijenili godišnji unos od 18.000 t dušika i 3000 t fosfora.<br />

Znatne su promjene u koncentraciji nutrijenata i razini klorofila Pitta i sur. (2005) utvrdili<br />

u istočnom Sredozemlju tijekom rujna, što se podudara s razdobljem visokih temperatura<br />

i maksimalnim unosom hrane u jedan visokostratificirani oligotrofni morski okoliš. Sličan<br />

fenomen Yucel-Gier i sur. (2008) opažaju u Izmirskom zaljevu, s tim da je povećanje<br />

fitoplanktona praćeno niskom bioraznolikošću. Valja očekivati da umnožavanje fitoplanktonske<br />

biomase bude praćeno smanjenjem koncentracije fosfora budući da se on ugrađuje<br />

u fitoplanktonski rast (Bizsel i Bizsel, 2001; Yucel-Gier i sur., 2008). Prema našim<br />

novijim istraživanjima (nepublicirani podaci), riblje zajednice oko kaveznih uzgajališta<br />

pokazuju značajnu sezonsku varijabilnost zbog migracija nekih vrsta poput Boops sp.,<br />

Sardina sp., Trachurus s. i dr.<br />

Oporavak ekosustava nakon prestanka <strong>uzgoj</strong>nih aktivnosti<br />

Procijenjeno vrijeme za oporavak sastava, strukture i biomase bentosa nakon prestanka<br />

<strong>uzgoj</strong>nih aktivnosti iznosi od nekoliko mjeseci do pet godina, ovisno o veličini farme i<br />

trajanju <strong>uzgoj</strong>ne aktivnosti, kao i geografskom smještaju afektiranog područja, tj. prevladavajućim<br />

ekološkim uvjetima (Angel i sur., 1998; Karakassis i sur., 1999; Mazzola<br />

i sur., 2000; Karakassis i sur., 2000; Pergent-Martini i sur., 2006). Visoka koncentracija

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!