uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive zbornik radova
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
46 I. Katavić<br />
s oskudnim prirodnim zalihama hrane intenzivni kavezni <strong>uzgoj</strong> riba ima posebno izražen<br />
učinak na privlačenje i okupljanje okolne ihtiofaune u blizinu <strong>uzgoj</strong>nih instalacija (Machias<br />
i sur., 2005), što se povoljno odražava na uspješnost priobalnog ribolova (Machias<br />
i sur., 2006).<br />
Povećanje protoka energije u ekosustavu uzgajališta povoljno se odražava na primarnu<br />
produkciju i posljedično zooplanktonsku produkciju, omogućuje permanentno regrutiranje<br />
mlađi, naročito pripadnike porodice Sparidae, Mullidae i Aterinidae. Posebice je oko<br />
kaveza opaženo jesensko okupljanje netom metamorfozirane mlađi salpe, Boops boops<br />
(Sanchez-Jerez i sur., 2007).<br />
Utjecaj kaveznog <strong>uzgoj</strong>a <strong>ribe</strong> u Hrvatskoj na morski ekosustav<br />
Kušpilić i sur. (U: CIESM, 2007) izračunali su da hrvatska marikultura unosi oko 1400 t<br />
dušika i 72 t fosfora godišnje. Rezultati višegodišnjeg praćenja utjecaja uzgajališta <strong>ribe</strong><br />
ukazuju na umjeren utjecaj na vodeni stupac. S obzirom na intenzitet hranjenja tijekom<br />
toplijeg dijela godine, razumljivo je povećanje koncentracije otopljenog N i P. Prema<br />
istim autorima, marikultura u ukupnom unosu N sudjeluje s devet posto i tri posto P, od<br />
ukupnog antropogenog unosa u istočni Jadran. Međutim evidentan je sezonski porast<br />
fitoplanktonskih zajednica u kasno proljeće i jesen, koji ipak nije moguće pripisati <strong>uzgoj</strong>u,<br />
zanemarujući pri tome posve očekivanu sezonsku pravilnost razvoja nanoflagelata i<br />
dijatomeja. Kemizam sedimenta, osobito organski C, ukupni sadržaj N i P na nekim su<br />
lokalitetima izmijenjeni u odnosu na referentne postaje. S obzirom na slabu prirodnu varijabilnost<br />
u oligotrofnom moru, kakav je Jadran, za procjenu utjecaja <strong>uzgoj</strong>a na morski<br />
okoliš posebno je indikativan sadržaj fosfora u sedimentu (Soto i Norambuena, 2004).<br />
Negativni redoks-potencijal na nekim uzgajalištima tuna pokazuje postupno zakretanje<br />
prema anaerobnim uvjetima. Međutim dosadašnje studije nisu utvrdile iole značajniji<br />
učinak <strong>uzgoj</strong>nih aktivnosti na eutrofikacijske pokazatelje. Radi usporedbe s navodima<br />
kako su Karakssis i sur., (2005) za cijelo Sredozemlje s procijenjenom proizvodnjom od<br />
150.000 t i konverzijom 2:1 procijenili godišnji unos od 18.000 t dušika i 3000 t fosfora.<br />
Znatne su promjene u koncentraciji nutrijenata i razini klorofila Pitta i sur. (2005) utvrdili<br />
u istočnom Sredozemlju tijekom rujna, što se podudara s razdobljem visokih temperatura<br />
i maksimalnim unosom hrane u jedan visokostratificirani oligotrofni morski okoliš. Sličan<br />
fenomen Yucel-Gier i sur. (2008) opažaju u Izmirskom zaljevu, s tim da je povećanje<br />
fitoplanktona praćeno niskom bioraznolikošću. Valja očekivati da umnožavanje fitoplanktonske<br />
biomase bude praćeno smanjenjem koncentracije fosfora budući da se on ugrađuje<br />
u fitoplanktonski rast (Bizsel i Bizsel, 2001; Yucel-Gier i sur., 2008). Prema našim<br />
novijim istraživanjima (nepublicirani podaci), riblje zajednice oko kaveznih uzgajališta<br />
pokazuju značajnu sezonsku varijabilnost zbog migracija nekih vrsta poput Boops sp.,<br />
Sardina sp., Trachurus s. i dr.<br />
Oporavak ekosustava nakon prestanka <strong>uzgoj</strong>nih aktivnosti<br />
Procijenjeno vrijeme za oporavak sastava, strukture i biomase bentosa nakon prestanka<br />
<strong>uzgoj</strong>nih aktivnosti iznosi od nekoliko mjeseci do pet godina, ovisno o veličini farme i<br />
trajanju <strong>uzgoj</strong>ne aktivnosti, kao i geografskom smještaju afektiranog područja, tj. prevladavajućim<br />
ekološkim uvjetima (Angel i sur., 1998; Karakassis i sur., 1999; Mazzola<br />
i sur., 2000; Karakassis i sur., 2000; Pergent-Martini i sur., 2006). Visoka koncentracija