BEHAR

TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 godina PreporodaJournal je postao vrlo rado ~itan mjese~nik i izvan bo{ nja -~ kih krugova. Svojom otvoreno{}u za polemi~ka i raz li~itavi|enja na{e dru{tvene i kulturne stvarnosti, opravdao jesvoje pokretanje, trasirav{i mogu}nost ostvarenja kulturedijaloga, kako interbo{nja~kog, tako i {ireg(...)Proteklu godinu ozna~ila je i promjena na ~elu Pre po ro -do vog Journala. Odlaskom Farisa Nani}a u inozemstvo,ne koliko je ve} brojeva kao vr{itelj du`nosti glavnog i od -go vornog urednika iznio Ismet Isakovi}. Uz posve o~uvansa dr`ajni i kvalitativni kontinuitet ~asopisa, Isakovi}, svojomprivr`eno{}u temama iz rubrike Bo{njaci u Hrv a t -skoj, ko ju je do tada ure|ivao, daje sve ve}i naglasak up -ravo ovom podru~ju. Porast broja suradnika koji prate sveve}i broj doga|anja argument je vi{e ovom novom ure |i -va~ kom naglasku i zahtijevanom pove}anju obima lista(...)Raduje me {to uvjerenje o kvaliteti Preporodovog Jour na -la kao i o potrebi za listom takvog profila dijeli sve vi{e lju -di, a posebno me veseli kada to potvr|uje saborski zas -tup nik. Preporodov Journal biva{e od po~etka jedinstve -nim glasilom na{e zajednice otvoreno{}u svog prostora.U njemu ni~im ograni~en niti revidiran prostor za rije~ima do{e svi u na{oj zajednici i {ire, oni relevantni, a spre -mni za iskorak u prostor javne argumentacije, “od kul turedo dru{tvenih pitanja“. Dokad god redakcija istinskipo{tuje vrijednosti slobodnog medija te odr`ava i una pre -|uje sadr`aj i kvalitetu, “Preporod” }e podr`avati ~a so pis.To je dogovor stariji i od “Preporoda” i od Pre po ro do vogJour nala i od njega “Preporod” odstupiti ne mo`e, ali se unje govu okviru dogovoriti mo`e mnogolika suradnja.O JasminuDvaput godi{nje izdajemo Jasmin, ~asopis za djecu i mla -de, koji tu grade prostor izraza svog slo`enog identiteta unas tajanju. Urednica Azra ^imi} sasvim se je dobro sna{ -la u pronala`enju i izboru prikladnih tema i sadr`aja zamla |u populaciju. Posebno smo ponosni da je uspjela,kroz suradnju sa nastavnicima u hrvatskim mektebima,otvo riti prostor za najmla|e koji svojim likovnim i tekstua -l nim prilozima sukreiraju sadr`aj tog ~asopisa.Te matska odre|enja i sadr`ajnost Behara postaju pre -poz natljivo visoko profilirana. Stupanj i obim obuh va }e no -sti bo{nja~kih tema u Preporodovom Journalu ~ini ga te -me ljnom referencom bo{nja~ke dru{tvenosti u Hrvatskojovog vremena. Tematsko-grafi~ka uskla|enost Jasmina~i ni ga prepoznatljivim listom za mlade. Upravo takva in -for mativna uskla|enost ~ine Preporodovo izdava{tvo pre -po znatljivim i referentnim izvorom za sve segmente `ivotaBo{ njaka u Hrvatskoj.O `enskom zboru Bulbuli@enski zbor BulbuliVoditeljska kvaliteta Ismeta Kurtovi}a posebno se o~itujeu njegovoj sposobnosti da kreira takve aran`mane kojitra dicionalno vokalno solisti~ki `anr uspje{no prevodi uzborsko pjevanje uz isticanje posebnosti i ljupkosti me lo -dije sevdaha. Oslobo|eni izvorne vokalno solisti~ke orna -me ntiranosti, takvi aran`mani doimlju se izuzetno bliskimi ovda{njem uhu {to CD Bulbuli ~ini projektom namijenje -nim vrlo raznolikoj publici, mnogo {iroj od na{e bo{ nja~ -ke. Tradicija doma}ih rock balada, sevdahu u biti srodna,prostor je u kojem je Kurtovi} “doma“ i koji je ovdje pri ro -dno okru`je kojim se sevdah {iri tvore}i `anrovski novumu odnosu na suvremene raznolike interpretacije sevdaha.Stu dijski uvjeti omogu}ili su Kurtovi}u precizno bru{enje,nag la{avanje i ravnote`u svih vokalnih i instrumentalnihpo jedina~nosti i kvaliteta zbora(...)@enski zbor Bulbuli ve} skoro desetlje}e i po strpljivo ob -li kuje specifi~an glazbeni izraz. Sevdah Bulbula rado slu -{a vrlo raznolika publika, mnogo {ira od bo{nja~ke i bo -san ske dijaspore. Pro{le smo godine izdali CD Bulbulisni mljen i obra|en u studijskim uvjetima. Dugogodi{njitrud ut kan je skladnim aran`manima dvanaest tradicio -na lnih me lodija u vez toplih vokala i vje{tih instrumentala.Vje ru jem da }e njegovu kvalitetu i originalnost prepoznatisvi re levantni poznavatelji sevdaha.O dramskom studiju Orient EspressoDramski studio Orient Espresso je vrlo dobro prihva}ensvo jom prvom dramom, monodramom Kameni spava~ potek stu Maka Dizdara, koja je pretpremijerno prikazana nasamom kraju godine, uz Kurban Bajram. Rije~ je o izvan -re d no o`ivljenom tekstu sa svim simbolima i kvalitetnomglu ma~kom interpretacijom, gdje u kratkom vremenuglu mac Filip Mursel Begovi} izmjenjuje {esnaest likova.Ri je~ je o izuzetno dojmljivoj predstavi koja, osim simboli -ma, obiluje i referencama na onaj proro~anski aspektDiz darove poezije koja se lako referira na srebreni~kutra gediju i uop}e na tragi~ne aspekte povijesti bo{nja~kogna roda. Redateljica i dramaturginja Lana Bitenc je vrloBEHAR 10011