PORTRETI: Esad ]imi}Isku{enja dinami~nihsocijalnih fenomenaPi{e: Nikola SkledarEsad ]imi} ro|en je u Mostaru 3. lipnja 1931. godine. Srednju {kolu za -vr{io je 1951. u Mostaru, filozofiju diplomirao 1960. na Filozofskom fa kul -te tu u Sarajevu, gdje je i doktorirao 1964. godine tezom Socijalisti~kodru{tvo i religija (predsjednik Komisije prof. dr. sc. Vanja Sutli}, mentorprof. dr. sc. Ante Fiamengo). Tada je izabran u zvanje docenta Teorijskesociologije na istom Fakultetu. Tek {to je izabran za redovitog profesora,na kon zabrane i uni{tenja knjige ^ovjek na raskr{}u (Svjetlost, Sarajevo,1975.), isklju~en je s Fakulteta zbog navodne “moralno-politi~ke ne po -dobnosti”.Od 1976. godine radi u zvanju redovitoga profesora Teorijske sociologijena Filozofskom fakultetu u Zadru. Jedan je od osniva~a i utemeljitelja stu -di ja sociologije na ovom Fakultetu. Nakon osmogodi{njega rada u Zadrui bezuspje{noga nastojanja da na|e radno i stambeno uto~i{te u Zag re -bu, zaposlio se (1983.) na Filozofskom fakultetu u Beogradu kao redovitiprofesor Sociologije religije i Sociologije morala. Za vrijeme rada u Beo -gradu kontinuirano je odr`avao nastavu i na Filozofskom fakultetu u Za d -ru. Ovome valja dodati i to da je u dva navrata na poslijediplomskim studi -ji ma, u okviru Sveu~ili{ta u Zagrebu, vodio kolegij Sociologija religije. Na -po minjemo da je, u me|uvremenu, bio mentorom dvanaestorici kandidatakoji su magistrirali i ~etvorici doktoranda. Bio je vi{e puta sudionik naSve }eni~kom tjednu, ponekad i kao predava~. Kontinuirano je gostovao,odr`a vaju}i razli~ita predavanja, na Fakulteti za sociologijo, politi~nevede in novinarstvo u Ljubljani, Katoli~kom bogoslovnom fakultetu u Zag -re bu i na Pravnom fakultetu u Splitu.U vi{e navrata predavao je na poslijediplomskom studiju Sociologija religi -je na ljubljanskoj Univerzi. Od 1992. godine radi na Institutu za primije nje -na dru{tvena istra`ivanja Sveu~ili{ta u Zagrebu u zvanju znanstvenogasav jetnika. Profesor je na Hrvatskim studijima (Studia Croatica) od osnut -ka, gdje predaje Op}u znanost o dru{tvu. Od prosinca 1993. obna{a du` -nost ravnatelja Instituta, a od rujna 1994. predsjednika Znanstvenog vi je -}a. Godine 1996. vra}a se na Filozofski fakultet u Zadar, gdje je predstojnikOdsjeka za sociologiju do umirovljenja, i gdje jo{ i danas predaje kaoprofessor emeritus splitskoga Sveu~ili{ta. Dr. ]imi} je istaknuti znan stve -nik i istra`iva~ i plodan sociolo{ki pisac. Njegov je ukupni opus znatan iod velike znanstvene i stru~ne vrijednosti. Zapa`en je osobito zna~ajanrad dr. Esada ]imi}a, kako na popularizaciji tako i na promociji sociolo{kestruke. Na toj crti je odr`ao mno{tvo predavanja na stru~nim i javnim tribinama,dao brojne intervjue u kojima njeguje sociologijski diskurs, nastupaona razli~itim programima Hrvatskoga radija i TV, te u dnevnom i peri -o di~nom tisku. Jo{ kao student u Sarajevu bio je glavni urednik lista Na{idani, a od 1966. godine glavni i odgovorni urednik ~asopisa Odjek.U razdoblju od 1985. do 1987. bio je glavni i odgovorni urednik ~asopisaSociologija. Dr`ao je mno{tvo predavanja na seminarima za sred njo {kol -Prof. dr. sc. Esad]imi} – istaknutiznanstvenik,istra`iva~ iplo dan pisac izpodru~jasociologijereligije, kulturei politike.ske nastavnike u okviru Sociolo{ke ljetne {kole. Uveo je predmet Sociologijareligije i izvodio nastavu na Filozofskom fakultetu u Zadru, te naposlijediplomskim studijima u Zagrebu i Ljubljani. Prof. ]imi} je, znala~kii s velikim trudom, usmjeravao rad mnogih magistara i doktora znanosti,koji su - gotovo svi - uspje{no zavr{ili svoj rad. Na njegovu znanstvenomopusu magistrirali su Mirko [ikic i don Josip Mrkonji}, a doktorirao Ra -di{a Anti}. Neki njegovi radovi prevedeni su na ma|arski, francuski, ruskii talijanski. Prikazi o njegovim knjigama objavljeni su i u stranim ~asopisima,a citiran je u nekim knjigama ameri~kih autora. Dr. ]imi} je autorzapa`enoga srednjo{kolskog ud`benika (1974.) Osnovi nauke o dru{tvu,po kojemu se predavalo u srednjim {kolama Bosne i Hercegovine sve donjegove zabrane (1976.). Prof. ]imi} autor je preko 10-tak stru~nih knjigai 90-tak izvornih znanstvenih i stru~nih ~lanaka. Bio je pokreta~, voditelji sudionik brojnih znanstvenih skupova i znanstveno istra`iva~kih projekata.Svojom ukupnom djelatno{}u i svojim znanstvenim radovima kojisu, nedvojbeno, misaono samosvojni, i po mnogim svojim dosezima ino -va tivni, obogatio je razvoj i afirmaciju sociologijske znanosti u Hrvatskoj.Njegovi su prinosi osobito zapa`eni na polju sociologije religije, kojoj je unas jedan od utemeljitelja i rodona~elnika. Isto su tako zna~ajni njegoviprinosi sociologiji kulture i sociologiji politike. Njega odlikuje istan~ansmisao spajanja teorije i empirijskih istra`ivanja, originalnih tipologija imetodologijskih novuma.Od brojnih njegovih knjiga izdvojit }emo samo one najva`nije i ukratko ihprikazati.Snimio A. Vasiljevi}48 <strong>BEHAR</strong> 100
PORTRETI: Esad ]imi}1. DRAMA ATEIZACIJEKnjiga je do`ivjela 5 izdanja. Nedvojbeno je da je ovo veoma slo`eno,vi{eslojno i bogato djelo, pa se mo`e ~itati s razli~itih stajali{ta i s raz li ~i -tim interesima. Nadasve, ono je poticajno za svakoga tko se bavi socio lo -gijom, posebno sociologijom religije; name}e ~itav niz izazova za kriti~kopromi{ljanje bitnih pitanja iz toga podru~ja. Kao {to je pri mi je }e no umno{tvu kriti~kih osvrta u zemlji i inozemstvu, ovdje je rije~ o djelu ko je jesvojevrstan traktat iz sociologije religije, djelo koje nije tako izve de no i unekom drugom obliku u na{oj sociologijskoj literaturi. Radi se o originalnojsociologijskoj studiji religijskoga fenomena u na{oj suvremenosti. To je prvipoku{aj doista oslobo|en politi~kih preduvjerenja i op te re }enja. To se od -no si i na katoli~anstvo, i na pravoslavlje, i na islam. Knji ga sadr`i i raspravuo problemima odgoja i obrazovanja, te odnosa prema re ligiji i religioznimu~enicima. Taj dio je gotovo cjelovita studija o suvre me noj omladini, gdjese problemi odnosa mladih naspram religije i Crkve smje{taju u {iri dru{ t -ve ni i kulturni okvir, koji odre|uje osobitosti op}ega dru{ tvenog polo`ajamla dih. Knjiga je u cjelini impregnirana svojevrsnim te orijsko-filozofijskimnabojem koji se o~ituje u kriti~nosti (teorijskoj i hu ma nisti~koj), kako spramteologijskoga, tako i ateisti~koga dogmatizma. Autor je me|u prvima u na -{oj sociologiji religije napravio izvanrednu dis tin kciju izme|u religije i religi -o znosti. “Drama ateizacije” je puna trezvenih intelektualnih analiza, o{tro -umnih psiholo{kih zapa`anja i smionih hu manisti~kih poruka. Kao {to suprimijetili mnogi kriti~ari i me|u socio lo zima i me|u teolozima, knjiga predstavljaoptimum objektivnosti i mak simum u`ivljenosti.2. POLITIKA KAO SUDBINA (Stvarnost, Zagreb, 1989., 279 str.)Ve} i letimi~an dodir s ovim {tivom pokazuje da ga tvore tri sloja: teorijski,dokumentarni i literarni. Teorijski nije prisutan samo u po~etku da biutemeljio zamisao, udahnuo koherentnost idejama, te nazna~io me to do -lo gijsko ishodi{te; njime je, u stanovitom smislu, protkana cijela studija.Do kumentarni slu`i da bi se moglo provjeriti kako je uloga junaka u ovomdi jelu ne{to {to se zasniva na tvrdim ~injenicama. Literarni treba posvje -do ~iti granice znanosti i mo} knji`evnoga prosedea. Distinkcijama rele va -n tnih teorijskih pojmova kojima se operira u ovom djelu, prethodi anali zapojma politike. Po prvom zna~enju, to je djelatnost na javnom pod ru~ ju,samodjelatnost slobodnih ljudi; po drugom zna~enju, politika je pove za nas upravljanjem dr`avom, vla{}u, kojoj pripadaju tehnike upravljanja i ma -ni puliranja ljudima. [to se ti~e odnosa izme|u znanosti i politike, autoris ti~e da one nisu sukobljene po sebi, ve} da sukob izbija na crti po liti~keinterpretacije i pristupa znanosti.3. METODOLOGIJSKI DOSEG ISTRA@IVANJA UNUTAR SOCIOLOGIJERELIGIJE U HRVATSKOJ (IDIS, Zagreb, 1991., 150 str.)U ovom djelu ]imi} se odlu~io da prvi metodologijski ocijeni i procijenidoprinos sociologije religije u Hrvatskoj. On najprije pru`a naznake teorijsko-metodologijskesituacije. Oslanjaju}i se na klasike iz ovoga podru~ja(Weber, Durkheim i Marx), on markira osnovne metodologijske probleme.Govori o tipologiji empirijskih istra`ivanja religije u nas. Potom prelazi napojedine najzna~ajnije autore, pri ~emu ~ini rangiranje njihovih doprinosana osnovi analize njihovih djela. Premda ne eksplicira i ne ra{~lanjuje nji -ho vu teorijsku poziciju (jer to nije predmet njegova istra`ivanja), on jeipak podrazumijeva i implicite ve`e za njihovu metodologijsku okosnicu iis hodi{te. S minuciozno{}u i bogatim uvidom u stvarala{tvo doma}ihautora, on ra{~lanjuje njihov opus da bi, razlo`no i dokumentarno, ozna -~io bitna metodologijska dostignu}a i prate}e-metodologijske proma{aje.Knji ga pokazuje autora kao erudita, bogata istra`iva~koga iskustva i od -mje renoga i utemeljenog kriti~ara i ispitiva~a na sad ve} {irokom poljuso ciologije religije u Hrvatskoj.4. SVETO I SVJETOVNO (Biblioteka Filozofska istra`ivanja, Zag reb,1992., 269 str.)Ovu zbirku ogleda autor je podijelio u dva dijela: Promi{ljanje posljednjegazna~enja i Izazovi i odzivi. U prvom dijelu autor je usredoto~en na prob lemereligije i kulture, religije u svakodnevnom `ivotu, obitelji i religije, a u drugomdijelu zanima ga problematika religijskoga odgoja, odnos izme|u svjetovnogai duhovnoga, pravda i sila, te {ire podru~je politike i politi~koga.Ovaj sociolog religije, kuda god se kre}e, neprestance vidi umjesto smje nji -va nja svijetlog i tamnog - smjenjivanje svetoga i svjetovnoga. U ovom djelu,jednako kao i u svim ranijim, promi~e se rasprava koju bismo mogli ozna~itikao otvoreni obzor koji je dovoljno prostran da uva`ava dru{tvenu i kulturnu(i politi~ku) dimenziju, funkciju i posredovanost religije, ali je nikako nesvodi na njih, ve} je shva}a i fenomenologijski, kao religio, tj. kao pove za -nost ~ovjeka s nadnaravnim bi}em, dakle, i u njenoj eminentno metafizi~kojdimenziji. Iz ovoga pak proizlazi da je ~ovjek bi}e {to je svojom antropopsihi~komkonstitucijom upu}eno da posredstvom religije, uz ostale oblikeduha, transcendira puki empirijski realitet.U tom ozra~ju ovi prilozi - implicitno ili pak izrijekom - odupiru se svakojna vadi uspostavljanja hijerarhije unutar oblika transcendencije: religijskoga,umjetni~koga i filozofijskoga. Ako je autor i{ta unaprijed zacrtao kaoop}u zamisao, onda je to prije svega nastojanje da religiji prilazi kao ne -odvojivom dijelu kulture. U tom smislu zasebno uzeta nacionalna kulturauklju~uje u sebi i religiju u jednom od konkretnih oblika njenoga manifestiranja- kao konfesiju. Konfesija kao konstitutivni dio nacije, to je pitanjeiz domena na{e aktualnosti. I u ovom djelu do{le su do izra`aja ve}utvr|ene karakteristike prof. ]imi}a kao sociologa: bogat uvid, misaonaprodornost, teorijska utemeljenost, metodologijska obazrivost i krajnjaskrupuloznost u zaklju~ivanju.5. ISKU[ENJA ZAJEDNI[TVA (Did, Sarajevo, 2002., 201 str.)Ova zbirka ogleda u svakom slu~aju zaslu`uje pozornost. Ve} sam tematskiras pon - od Star~evi}evih preokupacija do Domovinskoga rata i fenomenaBo{ njaka - upu}uje na slo`enost problema na koje se autor usredoto~io. Uovis nosti od teme primjenjuje se odgovaraju}i diskurs koji je objedinio teorijskoi metodologijsko i u misaonom ishodi{tu prona{ao pravu mjeru odnosateorijskoga i empirijskoga. Ovdje se relevantne ~injenice ~esto podrazumijevajui prinu|uju ~itatelja da ih naknadno “rehabilitira” i da sam izgradi ko na -~an stav. Pisca zanimaju isku{enja sociologijskoga pristupa nekad udalje nimtematskim sklopovima, pa knjiga odi{e intelektualnom svje`inom, kako poizboru prosedea, tako i po iznijansiranoj analizi dinami~nih socijalnih feno -me na koji se tako ~esto opiru i deskripciji, a pogotovo analizi.Upravo ovdje je do{la do izraza njegova imaginacija koja se ponekad hra nirealnim u nadrealnom. Neo~ekivani obrati u kona~nici vi|enja onoga {to seiskazuje, iznova su pra}eni neo~ekivanom kombinacijom “sociolo gij ske sintakse”,{to se zamje}uje u stilskim spiralama koje, za~udno za dr `avaju pre -ciz nost i jasno}u. Iako pisani u desetljetnom rasponu, ovi pri lo zi nose teorij -sku konstantu te varijabilnost i gipkost metodologijskoga zah vata. Oviznan stveni eseji sadr`e zgusnut naboj ideja koji ne}e ostaviti ravnodu{nimni autora, ni eventualne tematske sljedbenike ove knjige. Ovdje autor uspi -je va pisati tako kako bi “rije~ima bilo tijesno, a mislima prostrano”.Uz 70. obljetnicu `ivota<strong>BEHAR</strong> 10049