BEHAR

PORTRETI: Esad ]imi}Zar ne prolazi crkva, primjerice k a to -li~ ka u nas (sjetimo se don Ka~unka iZla tka Sudca) i u svijetu, svojevrsnu es -tra dizaciju?Ja bih rekao to je pomodno, a ispostavit}e se na kraju da je to u sukobu stemeljima religije, ja to pretpostavljam,ali to se prepu{ta crkvi – da li }e tosuzbiti i dopustiti, no, ona je oportuna i –ok li jeva. Kad sam pitao jednog sve }e ni -ka – za{to vi molite ne bi li suzbili najezduskakavaca i mi{eva? Odgovorio mi jeda je to zbog obrazovne razine nje govihvjer nika i da on to ~ini ne bi li ih pri vu -kao. U protivnom bio bi slab odziv mi s -nom ritualu. Ovo sujevjerje pot rebno jejer “puni crkvu“. Barem po njemu.Kada sam radio intervju s Alainom Fin -kiel krautom za zagreba~ki “Vjes nik”is pri~ao mi je ishod susreta velikog je -ru zalemskog rabina i glavnog jeruzale -mskog muftije koji su u razgovoru dije -li li Jeruzalem. Zastoj je do{ao onogtre nutka kada je muftija neshvatljivozat ra`io i “zid pla~a”. Vi ~esto u sklopure ligioznog i nacionalnog promatrate ipra tite, s bogatim uvidom i me to do lo{ -kom obazrivo{}u, trijadu – katolici,pra voslavni, muslimani. Je li po Vamamo gu}e ono {to zovemo ekumena iz -me |u ovih semitskih vjera koje ve`epos lanik Ibrahim ili Abraham?Ja dr`im da je ekumena sasvim mo gu -}a po svojoj humanisti~koj usmje re no -sti, artikulaciji i strukturi i da je Abra -ham, odnosno, Ibrahim ~imbenik ko -he zivnosti. Samo mene je uvijek ~udilokao znanstvenika i kao intelektualca -za{ to se ta ekumena ne odnosi i namus limane? Jer, ekumena nije eku -me na ako se odnosi samo na kr{ }an -ske vjernike. Gdje se god spominje Ab -ra ham (Ibrahim) tu je ve} mo gu} nosteku mene. Jedan me je biskup pi tao –kako biste vi lapidarno odredili eku me -nu – odgovorih: pa ~isto etimo lo {ki,ona je prirodno integriranje crkava.Sve je u redu profesore samo vam nijeu redu naglasak. Ekumena nije uje -Nije izlaz ni sve narode smjes titiu “svoje entitete“ (koji su ~e s toum jetni), nego imati na umuBo snu kakva je zate~ena ovimra tom, a ne priznavati granice{to su nastale agresijom. Tekpo s li je toga izvr{iti regionalizaciju(ka ntonizaciju) po ugleduna [vi car sku. Tada bi dobiliplat formu kao solidnu osnovicuza gra |e nje utemeljenog poli -ti~ kog sus ta va. Unutar tog sus -tavu ne}e biti odlu~uju}i ~im -benik religijska i nacionalna pri -pa dnost ne go “organi~ka“ cjelinakoju je po vijest formirala. Ture viziju mo gu obaviti iste onesna ge koje su i donijele spo me -nu ti sporazum.dinjenje crkava, ve} ekumena crkava (usmislu odumiranja).Sve nas zanimaju ~uda i misterije. Pos -toje li ona i ako postoje nije li to kr{enjeprirodnih zakona?“Ako postoje ~uda”, a postoje, jer pos -toje ~ak i unutar znanosti. Recimo, je -dan mi je ~ovjek, koji se znanstvenoba vi medicinom, rekao da su neka pod -ru~ja privilegirana za ~uda, kao {to jeto kod lije~enja raka. Mi, ka`e on, ope -ri ramo ljude od te opake bolesti, dajemoim biokemijsku terapiju, me|utim,ni jedan konzilij na kraju ne zna za{toje i kako doti~ni pre`ivio, a bome i `iviojo{ dvadeset godina. Pretpostavlja seda su to ~uda. Ima i u toj tuzi hu mor -nog. Re~e mi da je jedan pacijent na -kon operacije i turobnih prognoza po -~eo bjesomu~no piti rakiju i potom ne -o bja{njivo ozdravio. I sama ~uda spa -da ju u prirodne zakone samo {to minis mo doku~ili uzroke. To mo`e biti ipsi holo{ke naravi, a poznato je da nekilju di proizvode ~uda koja se spontanopo javljuju, a drugi to prihva}aju. Gra ni -ca izme|u prirodnog i neprirodnog jevrlo nesigurna.[to je za Vas zapravo sveto, a {to svjetovno,u na{e turbulentno, strahotnodo ba poljuljanih moralnih vrijednostika da politi~nost utje~e na religioznost iobr nuto? Gdje su granice koje razdje -lju ju sveto od svjetovnog? Ako religijane i{~ezava, po Vama, na koji se tona~in mijenja?Mo`da je pojava takozvane svjetovnereligije u socijalizmu (SSSR) i civilnere ligije u kapitalizmu (SAD-e). Klasi~niprimjer civilne religije je i kada predsjednikizjavi “tako mi Bog pomogao “.Politika, naime, prodire u sve poredru{tvenog `ivota i kao {to sam na pi -sao u jednom radu: ako se vi ne bavitepo litikom, politika }e se baviti vama.Aris totel je rekao da je ~ovjek dru{ t ve -no bi}e, ali i politi~ko bi}e. Ljudi koji neizlaze na izbore zapravo glasuju za onekoji su izabrani. Ja svjetovno i religijskorazlikujem utoliko {to se svjetovno isve to (duhovno) opire sekularizaciji usvo jim najvi{im dosezima. Osobnomis lim da najve}a socijalizacija i seku -la rizacija ne mo`e ugroziti Boga. On jeiznad svega. Stoga ne znam za{to sesve }enici pla{e sekularizacije. I kao {toje pokojni Marde{i} rekao, ona je jednavrst pro~i{}avanja religije. Vrijednost,ne rijetko ostaje vrijednost, unato~ se -ku larizaciji za onoga za koga se ona ut -ki va u njegov svjetonazor. Mo`e se po -s tavit teza da sveto postaje svjetovno, asvjetovno postaje sveto.Pou~an je primjer doma}eg srpskogpra voslavlja na ovim prostorima. Re -li giju koja je spiritualna ~injenica,pretvorili su u naciju. To je klasi~niprimjer pre la`enja duhovnog i svetogu svjetov no. Stoga ne ~udi {to se SPCu ovom ratu ne{to vi{e uplela nego54 BEHAR 100