BEHAR

ZNANOST I DUHOVNOSTni su imali uspjeha. (Pernety, J.A.J., The Great Art). Europska al -ke mija tako, li{ena je svoga intrigiraju}eg misti~kog aspekta,sve dena na ~isto fizi~ku znanost proizvodnje zlata. Ovakvo pog -re{no tuma~enje, tvrdi Hopkins, isplivalo je na povr{inu zbog to -ga {to nije bilo genijalnog uma (D`abir/Geber), da porodi novual kemiju u Europi, nije bilo novih otkri}a iz muslimanskih labo -ra torija da utisnu vrijednosti alkemija na prakti~ni svijet, izgledial kemije bili su beznade`ni u znanstvenim istra`ivanjimaprirode tvari, bili su zaista jadni. Vjerovatno najve}i alkemi~arskium 13. stolje}a bio je Thomas Aquinas. Njegova li~na istra`ivanjabi la su svedena na minimum, ali su zato njegovi komentariVe li kog Djela imali veoma veliki utjecaj na njegove suvremenike.Osno vna funkcija alkemi~ara, pi{e Aquinas, je preobra`aj metala,to jest, nesavr{enih, na pravi na~in i bez obmane. (Taylor S.F.Alch emy). Nije iznena|uju}e stoga, da kada su se i najve}i umovivre mena posvetili komentariranju Velikog Djela da je za njimauslijedio veliki broj ljudi koji su bili spremni oku{ati se u njegovomprakti~nom segmentu, te se alkemija u u Europi 13. stolje}a{irila poput pozitivne zaraze, sve do 1661.Gr~ka alkemija Venecijansko-pari{kog rukopisa, koji se pojavio u[paniji oko 1150., u vidu obimnog prijevoda, ~iji autor je Gerard izCremone, imala je veoma malo utjecaja na ar-Razija i ostaleAra pe. Do 1250. alkemija je, ~ini se, ve} toliko bliska znanstvenaoblast da je postalo mogu}e pisanje i izvjesnih enciklopedijskihdjela, poput onoga Vincenta iz Beauvaisa, koji o njoj ras pra v ljaprili~no razumljivim jezikom, a prije 1300. ona je predmetom okojemu raspravlja i engleski filozof i znanstvenik Roger Bacon injema~ki filozof, znanstvenik i teolog Albertus Magnus. Teo rij skoprou~avanje alkemije, ~inilo se prou~avanjem kemije, jer euro -pski jezici nisu imali neovisne rije~i kojom bi opisali znanost tvari,nego se prou~avala u kontekstu drugih formi promjene, na pri -mjer, kretanja projektila, starenja ~ovjeka i sli~nih aristoteli ja -nskih koncepata. S druge prakti~ne strane postojali su i zanat skipriru~nici sa recepturama; me|utim, radovi Bacona i Alber tusMag nus donose raspravljaju promjenu u kemijskom smislu, aBa con alkemiju ~ak smatra op}om znano{}u prirode za koju ga jivelike nade. U svakom slu~aju, kada je kona~no postalo jas no daje prevashodan cilj alkemije proizvodnja zlata, Europljani su prestalipru`ati otpor i otvorili su se prema znanjima iz ove oblasti.Neke od najzanimljivijih alkemi~arskih rasprava potje~u iz 13. od -nosno 14. stolje}a. Pretiosa Margarita Novella Petrusa Bo nusa izFerrare (oko 1330.) zorno odra`ava utjecaj skolasticizma i njegovetripartitne strukture. Peter prihvata mogu}nost preob ra `aja tetvrdi da je proces izuzetno jednostavan te da ga je mo gu }e nau~itiza veoma kratko vrijeme, a u isto vrijeme priznaje da nikada samnije uspio proizvesti zlato. D`abirova (Geber) Su mma perfectionis~ak detaljno opisuje laboratorijske procese i al ke mi~arsku opremu,a Precious Pearl poziva se na sumporono-`ivinu teoriju kaoosnovu razumjevanja prirode metala, a al ke mi~are upu}uju namatemati~ki precizan odnos ta dva metala u cilju ostvarenjaVelikog Djela, te na zna~ajne izmjene u des t i lacionoj tehnici.Uvo|enjem pojma i faze kondenzacije prvi put po ~inje etapadugog kuhanja, {to D`abir potvr|uje promjenom opreme i procedure,te detaljno opisuje kondenzacijsku aparaturu.Najve}i utjecaj na Zapadnu civilizaciju imali su svakakosamostani, odnosno zajednice isposnika. Srednjevjekovni alkemi~aribili su u mnogim slu~ajevima klerici - i to u~eni klerici -iz jednostavnog razloga jer su oni bili jedini koji su u to dobaznali ~itati i pisati, a alkemija je neophodnim podrazumjevalaove dvije osnovne discipline. Do 1350. alkemi~arski traktati, ali iveliki broj knjiga sumnjivog kvaliteta, pa ~ak i sadr`ine, ispunilisu scriptoriume. Jedan od autoriteta pi{e i o neslaganju irazmiricama izme|u dvojice Arapa, Jahjaa Abindinona i GeberaAbinhaena ({to su najvjerovatnije dvije verzije istog imena D`abiribn Hajjan). O najpoznatijem d`abirijanskom djelu u Europi, ZbirSavr{enstava, sada se govori kao o autenti~nom europskomdjelu pod nazivom Summa Perfectionis, autora latiniziranogimena, Geber. Otprilike u isto vrijeme po~inju se pojavljivati ipisana iskustva zaista autenti~nih europskih autora, poput~uvenog djela pari{kog javnog bilje`nika Nicolasa Flamela(1330.-1418.), koji je tvrdio da je usnio okultnu knjigu, potom jeprona{ao, s uspjehom je dekodirao uz pomo} znanstvenika,Jevrejina koji ga je podu~io misti~koj jevrejskoj znanostiKabbale. Godine 1382. Flamel tvrdi da je uspio realizirati VelikoDjelo (proizvodnju zlata); ~injenica je da je iznenada postaobogat i da je njegovim donacijama odr`avana nekolicina crkava.Alkemija 14. i 15. stolje}a pokazuje znakovito narastaju}i interesza alegorijske i misti~ke teme. Thomas Nortonovo djelo Ordinallof Alchimy (1477.) je gotovo ~isto pjesni~ko djelo o temi jogunasteprirode Djela, potrebi vrline za njegovo uspje{nookon~anje s jedne, a sa druge strane predstavlja zakriveni opiscjelokupnog procesa. U isto vrijeme pojavljuje se i veliki brojtekstova protiv alkemije, sa neukusnim i nepristojnim karakterizacijamaalkemi~ara, poput Chaucerovog Canon’s Yeoman’sTale (oko 1390.), pa ~ak i na slu`benoj razini papinskim bulama,Ivana XXII (1317.) i kraljevskim odlukama, Henryja IV. Engleskog(1404.), koje neposredno poga|aju sve koji se bave proizvodnjomzlata. Bez obzira ili ~ak, uprkos tome, sredinom 13. stolje}a,Roger Bacon, u svojim djelima u potpunosti prihvata mogu}nostmetali~kog preobra`aja i podsje}a na mnogostruke koristi kojebi ~ovje~anstvo iz toga moglo imati za ubla`avanje op}eg siroma{tva.Za njega je alkemija bila eksperimentalna znanost, te usvom djelu Opus tertium (1267.) on tvrdi da, iako mnogi primjenjuju~isto alkemijske procese, veoma je mali broj onih koji znajukako na~initi metal a jo{ manje onih koji znaju kako na~initi lijekza dugovje~nost. O istome raspravlja i Baconov mla|i kolega isavremenik, Arnold iz Villanove (1214.-1313.). Alkemi~ar Ivan izRupescisse (polovinom 14. stolje}a) insistira da je jedina svrhaalkemije dobrobit ~ovje~anstva.Voda `ivota (aqua vitae, alkohol) otkrivena je ne{to prije 1300.,nakon ~ega su se neki ljekari i nekolicina alkemi~ara okrenulaBEHAR 10091