BEHAR

PORTRETI: Mersad Berbermislim da je po recentnosti postava bilo ne{to ponajbolje {tosam napravio u svom slikarstvu. Ne treba zaboraviti da Bar -ce lona ima tri velike donacije Miróa, Tapiesa i Picassa. Gradslikarstva. Izlo`ba ima samo jednu posvetu, neznanoj mlado -sti Bosne koja je izginula brane}i domovinu.Jesu li Va{i veliki formati apoteoza neke za Vas veli~ajnezgode iz povijesti ili iz neke zna~ajne pri~e, mo`da Andri}eve?Osamdesetih godina napravio sam monumentalnu repliku“Splav meduze Theodora Gericaulta“, na taj splav sudbinestavio sam svoje prijatelje. To je bilo kao neko predskazanjeono g velikog ratnog uru{avanja Bosne. Kasnije sam radio Po -lip tih o mladom regentu Osmanu (Smaknu}e mladoga re ge -n ta sultana Osmana) uz predstavu Gunduli}evog Osmana uHrvat skom narodnom kazali{tu u re`iji Georgija Paroa.Zadnji veliki poliptih koji sam napravio va`an je za moje us po -mene na moje posjete u Sankt Petersburg i posve}en je Ka -zi mi ru Maljevi~u (Maljevi~ zadnji put sanja crvenu konjicu naNev skom prospektu).Pole Valery govore}i o jednome eseju o Degasu: “Taj slikar jeu jednom vrlo dobrom svom sonetu zapisao o konju - sav ne -miran i gol odjeven u svili“. Konj je znao biti heroi~an, repre -zen tant povijesti, kao veliki Marko Aurelije na bronci.Zanima nas Va{a fascinacija dervi{ima (nak{ibendije i rifaije)jer, na Va{im slikama prepoznajemo, izme|u ostalih, i {ejhaMus tafu ^ajlakovi}a iz Srebrenika. Jeste li u sufizmu prepoz -na li ishodi{te duhovnosti bosanskih muslimana?Bosanski sufizam, nastao kroz povijest na na{em zemljovidu,ri faije i nak{ibendije, koje ste spomenuli u Va{em pitanju, kao ios tali tarikati, zasigurno imaju onu duhovnost, duboku pot re buza izbavljenjem iz svijeta nesavr{enosti u Svijet Svjet lo sti. Od la -zak iz stvarnog svijeta punog gre{aka i priprema du{e za ka tar -zu iz svijeta ~ula, kulminiraju}i u iluminaciju i gnozu te ispravljanjedu{e koja stalno grije{i, znamenitost je na{ih hamzevija,bajramija i melamija. Iluminacije su to ~ovjeka koji uskrsavaiskustvo autora. Bliska im je philosophia perennis. “Unutarnjeputovanje (tesavvuf) je zbirka doktrina, duhovna tehnikakona~ne milosti barakaha, a to ~ini totalitet i su{tinu islama,realizacije jedinstva (tawhid)”, mudro ka`e Hossein Nasr.Mnogi dervi{i (muridi) pogotovo iz tekija isto~ne Bosne, kao iostali `itelji iz tih krajeva, bili su `rtve krvavog rata i borci zaob ranu domovine. Uva`enog {ejha ^ajlakovi}a, i mnoge mu -ri de, upoznao sam u tekiji u Srebreniku gdje sam bio po -~a{}en da sudjelujem na obredu zikra gdje sam istom i crtao.Bosna je dala velike pjesnike sufizma, na primjer AhmedaVahdetija, mis ti~nu li~nost Hamze Balije Bo{njaka iz GornjeTuzle, osniva~a sinkretisti~kog reda koji je u krvi ugu{en odos manlijskog carstva. Taj gusti veo tame i koprene ponad bo -san ske povijesti, sa za~u|uju}om erudicijom i entuzijazmompre do~io je {ejh Edin Urjan Kukavica u svojoj knjizi Hamzevije:“Sva ko bi}e posjeduje tajnu, koja je svejednako op}a i samonje gova te u`iva u blagoslovljenim visinama i dubinama Nje -go ve blizine, odnosno, posjeduje potencijalitet da realizira se -be kao “al insan al kamil”. Za mene kao slikara to je velika izah tjevna tema. Poku{ao sam jo{ u monografiji “Srebrenica”,ra de}i na temi dervi{a, prvi put u jednom dijelu povijesti, li -kov nim mimesisom dodati jednu likovnu komponentu tom is -tra `ivanju u sferi islamske metafizike.Smatra se da je konj jedan od glavnih arhetipova koji su seutisnuli u ljudsko pam}enje. Kao univerzalan simbol on jeslika ljepote ostvarene vla{}u duha nad osjetilima. Snagasimbola konja sadr`ana je u tome {to je on `ivot i stalnost unestalnosti `ivota i smrti – povezan u gornjem nebeskom svijetus tri ma osnovnim elementima: zrakom, vatrom i vodom.On je Apo lonov atribut, simbol plahovitosti i `udnje, snage,stvarala~ ke mo}i i mladosti. Naravno, postoji i konj smrti,smrti koju u nekim prizorima konj navje{}uje od antike dosrednjeg vijeka pa sve do europske narodne ba{tine. Usvakom slu~aju sim bol konja u Vama budi neke instinkte,ne{to nesvjesno i psi hi~ko. Kakve zapravo mo}i Vi pridajetekonju i koja sje}anja u Vama budi njegova slika?Mene je zanimao bosanski brdski konj. ^itava povijest na{egna roda jedan su uz drugoga, ~ovjek i konj. Opjevan je na ste} -ku iz Zgo{}e. To je najljep{a nekropola u bosanskoj povijesti.Profesor Ivo Frange{, govore}i u Umjetni~kom paviljonu o mo -jim konjima, 1998 godine, doslovno je napisao “Prije svato va,pri je pale`i, prije ratova ~uje se topot konjice na visoravni“.Konj je po svom savr{enom konstruktu uz ljudsko tijelo najo -mi ljenija antropometrija umjetnosti crtanja. O toj opsesiji cr ta -nja konja, Paul Valery, misle}i na Degasa, rekao je jednu is ti -nu: “Mo`da je crte` najve}a napast koja salije}e duh ~ovjeka“.Na kraju, kakvi su Vam budu}i planovi, mo`da nove slike snovim motivskim prosedeom ili novi jo{ ve}i i agresivnijiizlo`beni projekti na radost po{tovalaca? Kako }ete proslaviti50-godi{njicu svoga zaista vrijednog umjetni~kog rada,ovjen~anog mnogim uspjesima?Od novih izlo`bi, mo`da jedna nova izlo`ba - Sarajevski ate -lier-ru{evine, Ecce homo (Poslije \ume u Umolja ni ma), crta -nje Bosne, mogu}i su projekti na putu.26 BEHAR 100