TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 godina Preporodake do romana, ali i antologije te znanstvena i publicisti~kadje la o knji`evnosti, povijesti i drugim temama. Gotovo sviau tori Bo{njaci su iz Hrvatske {to ovu kvalitetnu biblio -teku ~ini jo{ dojmiljivijom.O manifestaciji Bo{nja~ke rije~iZa naglasiti je s ponosom na{u tradicionalnu godi{nju ma -ni fes taciju Bo{nja~ke rije~i u Hrvatskoj. Uz na{e izdava~kepro jekte, na manifestaciji stru~no predstavljamo i druga iz -da nja od zna~aja za bo{nja~ku kulturu i dru{tvenu stv a r -nost. U okviru manifestacije organiziraju se i brojne iz lo`be,tribine, okrugli stolovi i simpoziji. Svake godine nag la {a va -mo ne ku od va`nih obljetnica bo{nja~ke kulture i povijestiuz koju ve`emo sredi{nju priredbu Bo{ nja~ kih rije~i.O nagradamaus pje{no multimedijalno komponirala te`nje kreativnogdu eta da sve simbole, zna~enja i podzna~enja, putem nesamo gluma~kog izri~aja ve} i pa`ljivo odabranih slidesho wa i glazbe, prenese na najbolji mogu}i na~in i o~uvapub liku posve zainteresiranom do kraja predstave(...)Mul timedijalnom simultano{}u ostvareno dinami~nootva ranje simbola klasi~nog teksta koji obiluje metaforama,odlika je i nedavno praizvedenog scenskog uprizorenjaRumijeve “Mesnevije“ u re`iji Lane Bitenc i dra -ma turgiji Filipa Mursela Begovi}a. U suradnji s Iranskimku l turnim centrom iz Zagreba, predstavom se obilje`ava800 go dina od Rumijeva ro|enja. Naoko zatvoren tekst,glu mci prenose izravno i uz pomo} kazali{ta sjena kojedra matur{ki omogu}uje o~itovanje i razumijevanje broj -nih zna ~e nja i simbola izvornika te ujedno nagla{ava te -me ljnu ideju predstave o uzletu du{e na putu od materija -l nog svi je ta k duhovnom upotpunjenju. Gledatelj je, um je -sto da slu {a tuma~enje, upu}en k sublimaciji, istodobnomdo `iv ljaju vi{eslojnosti zna~enja koji su ocrtani ri je ~ -ju i slikom, pokretom i sjenom, glasom i glazbom. Pred -sta ve su odl i~no, nerijetko s ovacijama, prihva}ene nadas kama Hrv atske i Bosne te susjednih zemalja.O izdava{tvu “Preporoda”Godi{nje izdajemo prosje~no tri knjige, tako da se krozova gotovo dva desetlje}a oblikovala ove}a i raznolika bibliotekana{ih izdanja. Na}i }e u njoj ~itatelj razne knji `ev -ne `anrove, od poezije i drame preko putopisa i pripovijet -Za na{e aktivnosti priznanje su nam dodijelili Savjet zana cionalne manjine RH povodom 10. godi{njice Ma nifes -ta cije kulturnog stvarala{tva nacionalnih manjina, Na cio -nal na i univerzitetska biblioteka BiH u Sarajevu, Pu~kaknji ` nica i ~itaonica Daruvar za vrijedne donacije knjiga i~ a sopisa te Australian Bosniak Association za izvanrednupo dr{ku i doprinos Bo{njacima Australije(...)Posebno smo ponosni na veliki uspjeh na{eg dramskogpis ca Amira Bukvi}a. Njegovoj drami u na{oj nakladi “Aris -totel u Bagdadu“ Ministarstvo kulture RH 2004. je do dijelilonagradu za najbolji dramski tekst. Objavili smo i njegovudramu “Djeca sa CNN-a“ koja je u re`iji Aide Bu kvi} na Ma -ru li}evim danima u Splitu 2009. osvojila nag radu publike zanajbolju predstavu i glavnu mu{ku ulo gu koju igra AmarBukvi}, a na Festivalu glumca u Vin kovcima nagradu zanaj bolju predstavu i glavnu mu{ku ulogu. Predstava je vi -{e kratno izvo|ena i nagra|ivana i u Sarajevu(...)Svake godine rado se odazivamo pozivu Ministarstva di ja -s pore da na njihovom {tandu na Sarajevskom sajmu knji -ga predstavimo svoja nova izdanja. Nepripremljeni i pos -ve neo~ekivano, nesvjesni da se nagrade uop}e dodje lju -ju, 2010. dobili smo nagradu za Behar kao najbolji ~a so -pis na Sajmu. Jedinstvenost profila i visoka razina kva li -tete Behara, o ~emu smo navikli slu{ati naj~e{}e u ne for -malnom obliku, sada su dobili slu`benu potvrdu ovomnag radom u impresivnoj konkurenciji i odlukom kompe -te n tnog `irija. No, tome nije kraj. Godine 2011. na Sajmuknji ga u Sarajevu “Preporod” i njegovi urednici dobili suna g radu za `ivotno djelo na polju izdava{tva. Posebno ve -seli ~injenica da smo prepoznati u matici. Ovim nag ra da -ma, stoga, ~itam potvrde na{eg uvjerenja da se stvara la~ -kom usmjereno{}u ka kulturnoj vi{estrukosti ne gubiizvor nost. Naprotiv, ona se osvjetljava.O Savjetu za nacionalne manjine,financijeru “Preporoda”Savjet za nacionalne manjine Re pub li ke Hrvatske predstavljanapredak u odnosu na prija{nje stanje. On je pr -12 <strong>BEHAR</strong> 100
TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 godina Preporodaven stveno politi~ke naravi u smisluda definitivno afirmira pravo nacio -nal nih manjina da participiraju u do -no{enju politi~kih odluka koje se ne -pos redno njih ti~u. To je va`na porukajavnosti. U prakti~nom smislu, po -ka zalo se, Savjet nema mo} bitno po -bolj {ati svakodnevni `ivot pripadnikana cionalnih manjina. Njegova je mo}og ra ni~ena ~injenicom limitiranihiznosa iz Dr`avnog pro ra ~u na za fi -na n ciranje rada udruga nacionalnihma njina. Prostor djelovanja Savjetaomo gu}it }e artikulaciju i pred stav -lja nje problema manjina na mjestimagdje to dosada nije bilo mogu}e uovako {irem obliku(...)Savjet za nacionalne manjine je do b -ra institucija. Za uspje{no funkcioni -ra nje Savjeta svi smo se morali na vi -k nuti na dodatni napor. U Savjetu supredstavnici mnogih nacionalnih ma -nji na i morali smo se nau~iti ar gu -me ntirati svoje zahtjeve u kon tek stuuku pne manjinske problematike uHrv atskoj. Savjet ima svoja fi nan cij -ska ograni~enja, pa velike pro m je nenisu mogu}e. S druge strane, us pi je -va se izboriti svake godine za po ve }a -nje ukupne mase sredstava, {to je,imaju}i u vidu budget cutting mnogihprograma u Dr`avnom pro ra ~unu,zna ~ajno dostignu}e(...)Obim na{ih aktivnosti relativno je~vr sto odre|en sustavom financira -nja kojeg, stoga, moramo prvog raz -ma trati. On se su{tinski ne mijenjaiako smo sredinom mandata do`ivjelipromjenu statusa manjina u Hr vat -skoj, kada je Savjet za nacionalnema njine Republike Hrvatske zapo~eora dom. Time je raspodjela sredstavapre nesena s Ureda za nacionalnema njine Vlade RH na izabrane sa bor -ske predstavnike nacionalnih manjinai one od Vlade imenovane koji za -jed no ~ine Savjet. Na{a se pozicija utoj promjeni, na `alost, ne mijenjazna ~ajno na bolje, jer godi{nja nomi -nal na pove}anja ukupnog bud`eta,ko ji se iz Prora~una RH izdvaja zapot rebe nacionalnih manjina, u naj -zna ~ajnijem dijelu odlaze novim ud -ru gama te udrugama takozvanih sta -rih nacionalnih manjina zahvaljuju}ili nearnoj raspodjeli u postotku pre -ma ve} dosegnutim financijskim pra -vima(...)IZLAZAKUvodnik Behara br. 1.Pi{e: Ibrahim KajanOvo je prvi broj Behara, ~asopisa Mus li ma -nske narodne zajednice u Republici Hr vat skoj,koji }e, ako Bog da, izlaziti svakog drugogmjeseca. To~no tako: ~as-opis. Opis doba ukojem ni tko ne `ivi sam, nitko kao otok, nit koizdvojen - nego integriran po diktatu stra { nogvremena o kojem }e pre`ivjeli svjedoci ima ti{to pri~ati. Postaje uo~ljivo pravilo da se mus -limanski lis tovi javljaju uo~i ili u tijeku zgus -nutih vremena. U Hrvatskoj, prethodili su namPutokaz Hasana Ki k}a i Dogu ve Bati, list naturskom jeziku (za{ to ba{ na turskom?),Hivzije Bjelevca (1944.). I to je sve u na{emsto godi{njem `iv ljenju pod Sljemenom. Da, u1990. pojavilo se i Ogledalo da najavi promjeneu Bosni, da promovira nova imena i za t -vori svoju “bosansku redakciju”.A {to nama treba, danas? List na turskomjeziku? Kiki}eve socijalne analize od kojih sedi`e kosa na glavi? Ogledalo s ju~era{njim sa -ra jevskim suradnicima i s (trajno pomirljivim)bo san skim problemima? Ne treba nam list natur skom, jer je nama jezik porijekla bosanski ago vorni i obrazovni hrvatski; ne trebaju nam niki ki}evski jednokratni putokazi; i najposlije,“svijet vi|en iz Sarajeva” - dakako: u miru! –sa mo je svijet vi|en iz Sarajeva! PripadniciMus li manske narodne zajednice su u svojoj do -movini Hrvatskoj, za njezinu su neovisnost gla -sovali i u njezinoj su obrani prolijevali krv. Su -djelovali su u postotku branitelja ve}em ne go{to kao nacionalna i vjerska zajednica sud je lujeu statisti~kom pokazatelju hrvatskog pu -~anstva. Svetost obrane domovine u kojoj sesve mije njalo linijom razvoja povijesti i nas unjoj, sada nam otvara kona~no pravo na upo -rabu hrvatske domovnice, hrvatskog pra va,hrvatskih imenica i hrvatskih pridjeva. Dak le,hrvatska Muslimanska narodna zajednica integrirase na na~in kojem nema prigovora: naekonomskom jedinstvu (pro`imaju }em, supranacionalnom),kulturnom pluralizmu (usvajanjemhrvatske a nje go vanjem i da ljim razvojemvlastite narodne kul ture), te duhovnoj islamskojkomponenti oslobo|enoj na cionalnih granica.Nama treba takav Behar - kao susret koji obe -}ava poznanstvo i prijateljstvo, a ne separat -no, izdvojeno muslimansko glasilo - samo zaMu s limane. Kao {to su piscu potrebne sve ri -je ~i, nama su potrebni svi ljudi. Osje}aj i ~v r -sta veza s mati~nim bosanskim, muslimans -kim narodom ali i duboka hrvatska domovinskasvijest. Oni koji nam prilaze s drugim na -ka nama, neka se ne ~ude {to je uvijek istood sto janje me|u nama. Da, to~no je rekaopri jatelj: ne }e mo nikome slu`iti kao most zaga `e nje, sastajanje i rastajanje, vje~no u pro -p nju spa janja uda ljenih obala. @elimo bitimje ra de mo krat skog razumijevanja ve}inepre ma ma nji ni i mjera brige mati~nog narodakoji je u ma }e hin skim vremenima oholo od -ba civao si no ve ispu njene `udnjom za promje -na ma i sr cem prkosnim... od sna. Da jedna idru ga strana uzrastu do sebe, dugo po ma `e -mo na raz li ~i te i vidljive na~ine. Jer, ako sei{ta voli, onda su to majka i dom. A ni jednoni drugo ne mora bi ti na jednom mjestu.Tako vidimo Behar. Kao Muju u Zagrebu kojije dav no oti{ao iz onog vica, i mada su to svivid jeli, nitko nije primijetio. Obgrljene, a ci je -le, Hrva tsku i Bosnu, i kako pjesnik re~e: kaosvijet u susretu.)I, evo, Behar u ratno doba. U Hrvatskoj, gdjeje prakti~ki gotov, i u Bosni gdje je u punomjeku. Be har o kojem smo sanjali dok su namprijatelji odlazili u Liku i Slavoniju, u Baniju ineku Kra jinu, sada su posmrtno odlikovani. IzBos ne, po Beharu, po zelenoj grani prska krvsestara na{ih i bra}e na{e. A iza svega `ivot,gotovo kakav jeste, prepisan da bi sutra, udolaze}im brojevima, bio komentiran.<strong>BEHAR</strong> 10013