BEHAR

PORTRETI: Mersad BerberIntervju: Mersad BerberMO@DA JECRTE@NAJVE]ANAPASTKOJASALIJE]EDUH ^OVJEKARazgovarao: Sead Begovi}Naravno da Vas zanima povijest Bosne, naime, mnogo je togatransponirano iz njene povjesnice. Iz kojeg to misaonog ra -kur sa proishodi Va{ pogled na Bosnu, kako ste vidjeli njenupro{lost, a kako budu}nost?U Velikoj Alegoriji o Srebrenici, koja je ru{evina svega ljudskoga,kako bi rekao da je `iv danas Benjamin Walter, biosam u pratnji Dedalusa i Ikarusa, Pictor Imaginarius Bos nie -nsis Familius ljudima koji svojom ~a{}u potpisa{e ~isto ne boAntike. Ove vrle anti~ke junake, u bijegu iz palate tiraninaMinosa sa Krete, vjetar je udario u le|a i nanio ih na sje ve ro -is to~nu Bosnu, na iskope bo{nja~kih `rtava u ranu je sen go -di ne 1996., na Pilice, `itna polja ~etrdesetak kilo me tara sje ve -ro isto~no od Srebrenice. Na iskopima je bio ameri~kiantropolog William Haglud.Ikarus je jo{ u ranoj mladosti, u Gimnazyonu na Kreti, poka z -i vao veliki dar crtanja. Uza se je nosio teke u kojima je crtaoBosnu. Pokazao sam mu sve one majstore iluminacije kojipohodi{e Bosnu stolje}ima: Itinerarium Benedikta Ku ri pe -{i}a, gravire Leona Arndta, bijele prtine kupre{ke visoravnigdje su franjevci umotani u sme|e habite na platnima Ga b ri -je la Jurki}a, Krvavu }upriju kod Ala|i d`amije u Fo~i, bak ro -MERSAD BERBER – Slikar, grafi~ar i tapiserista ro|en je u Bo san -skom Petrovcu godine 1940. Zavr{io je Akademiju likovnih umjetnostiu Ljubljani godine 1965. u klasi prof. Maksima Sedeja te specijaliziraografi~ki te~aj kod R. Debenjaka, tako|er godine 1965. Bio jevanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu odgodine 1978. Opremao je i ilustrirao grafi~ko poetske mape, bibliofilskaizdanja i razli~ite publikacije. Samostalno je izlagao u Beogradu,Sarajevu, Zagrebu, Trstu, Kairu, Hamburgu, Kölnu, Ljubljani, Splitu,Münchenu i drugdje. U Dubrovniku je 1981¸ izlo`io ciklus od 30 por -tre ta Miroslava Krle`e. Dobitnik je mnogih na{ih i stranih nagrada ipriznanja.Prva samostalna izlo`ba realizirana je u Gradskoj galeriji u Ljubljanive} godine 1965. Ubrzo postaje jedan od najtra`enijih i najpoznatijihsu vremenih svjetskih umjetnika. Njegovi su radovi postali sastavnidio brojnih javnih i privatnih zbirki kao i muzeja u ~itavom svijetu. Zabrojne ilustracije knjiga primio je najvi{e me|unarodne nagrade. Nje -go va su scenografska rje{enja prezentirana na pozornicama u Sa ra -jevu, Washingtonu i u Zagrebu gdje je u HNK-u radio scenografiju zaGunduli}eva Osmana. Autor je crtanog filma “Tempo secondo” (Za -g reb film, 1980.-1985.). Od 1967. dobio je pedesetak umjetni~kih na -grada u svim ve}im gradovima ex-Jugoslavije.Me|u svjetske va`ne nagrade ubrajaju se one koje je dobio u Sao Pa -olu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Deliju kao i Velika premija LalitKa la Academy (1978.), zatim, Prva nagrada World Book Faira (1980.),na grada ICOM-a (1978.), nagrade gradova Madrida, Leipziga, Warne,Krakowa te nagrade Trijenale iz 1997. Od 1992. `ivi i radi u Zagrebu.22 BEHAR 100