BEHAR

TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 godina Preporodanan cijskim okolnostima te{ko o~uvati entuzijazam su ra d -nika Behara. Novi glavni urednik, dr. @dralovi}, us pje{ noje zadr`ao kontinuitet Behara u proteklom razdoblju(...)Svjesni na{ih financijskih ograni~enja, uspjeli smo zna -~aj no smanjiti re`ijske i tro{kove pla}a i doprinosa. Krozsva ku prora~unsku godinu Dru{tvo dobiva malo linearnopo ve}anje ukupnog iznosa dotacija, ~ime smo, ~uvaju}istari cjenik, ipak uspjeli potpuno urediti financijsketokove, odnosno rije{iti problem likvidnosti Dru{tva, ~ak iuz po rast ulaznih tro{kova, posebno jedini~nih cijenare`ija i us luga, neophodnih za djelatnost Dru{tva(...)“Preporod” treba i ljude koji dobro pi{u, ri{u ili pjevajukao i one koji to sve znaju uobli~iti, organizirati i prezenti -ra ti, sa svije{}u o svim ograni~enjima koje neprofesionalnista tus na{e udruge nosi. Pozivam tako|er i sve ~lanoveDru{ tva da preuzmu svoj dio odgovornosti, aktivnim u~e -{ }em ili makar svjesnim i odvaganim odabirom novih ~la -no va Glavnog odbora na Skup{tini(...)Obim na{e produkcije prvenstveno odlikuje kontinuitet.Me |utim, i u tim uvjetima uspjeli smo kontinuirane aktiv -no sti poja~ati. U programu informiranja godi{nje izdajemo6 brojeva ~asopisa Behar, 10 brojeva reformiranog,dak le, oja~anog ~asopisa Preporodov Journal i 2 broja ~a -so pisa Jasmin(...)Za naglasiti je da smo uspjeli naslije|enu neredovitost ifi nancijsku nelikvidnost posve eliminirati {to je tako|erbio zna~ajan financijski napor za Dru{tvo kao i radni zare dakcije, a ~ime je realno obim zna~ajno pove}an(...)Osim u brojne manifestacije i diplomatske koridore, prodrlismo i u gradske knji`nice, oformiv{i zasad prvi Odjelbo{ nja~ke knji`evnosti u Gradskoj knji`nici Sisak, OdjeluCap rag, na ~emu posebno zahvaljujemo Snje`ani [najderi Ismetu Isakovi}u. Na{a se sva izdanja odnedavno nalazei u Gradskoj knji`nici Hrvatska Kostajnica, a nastavljamos ovim programom u Puli i drugim sredinama. ^itani smoi na katedrama slavistike, barem onoj u Rimu na Sve u~i -li{ tu Sapienza kod profesora Matvejevi}a. Na{a izdanjasku pljaju se u privatnim zbirkama sve do Melbournea.Ra dosni smo potvrditi ostvarenje ciljeva koje smo sizadali na po~etku mandata(...)Aktualno je pitanje i va`na potreba organizacije dopunskeVjerujem da je od po~etka djelovanja “Pre po -rod” najpoznatiji po ~asopisu za dru{tvena ikul turna pitanja Behar. Ideja obnove povije -snog Behara nije slu~ajna niti izvan konteksta.^a sopis ima misiju osvjetljavati i promi{ljatikul turnu i dru{ t venu stvarnost Bo{njaka, s na -glas kom na Hr vat sku. Takvoga profila ~asopisje prili~no jedinst ven u bo{nja~kim suvreme -nim relacijama te je pre poznat kako u Hrvat -skoj tako i u Bosni, a ot ka ko ga objavljujemo idistribuiramo u elektronskom obliku, sve je~itaniji {irom dijaspore.{kole bosanskog jezika i sukladnih do -pun skih programa. Ovakav programSavjet ne smatra svojom nadle`no{}u,ve} je problem potrebno rije{iti u surad -nji s Mini star stvom znanosti, prosvjete isporta. Kako su hrvatski i bo san ski jezikposve srodni, Bo{njaci tendiraju previdjetiva` nost ovog pitanja. Jezik je bitnaodrednica nacionalnog identiteta, ~ak ionda kada okru`je govori gotovo istimjezikom. Stoga }emo in zis tirati i da se tajjezik, ukoliko uspijemo os tvariti prog ram, naziva pravimimenom, a to je njegov povijesni naziv – bo san ski jezik(...)Upravi za zajedni~ke programe Mi ni s tar stva znanosti,obrazovanja i {porta pred lo `ili smo i program Njegovanjejezika i ku lture Bo{njaka. Nastava bi se odr `a va la u prostorimanajpovoljnije locirane {kole po dva do tri sata tjedno,{to u~enicima ne}e predstavljati preveliko op -tere}enje, i to za u~enike uzrasta predmetne nastave os -nov nih {kola i srednjo{kolce u grupama od po dvije ge -neracije, {to ukupno iznosi 8 do 12 sati tjedno. Koristili bi -smo ud`benike iz Bosne dok ne izradimo “razlikovne“ud` benike za potrebe nastave Njegovanja jezika i kulture.Mi nistarstvo se obvezalo da }e, nakon {to ispunimo sveuvjete, financirati Program, {to uklju~uje i jedno radnomjesto. Profesori jezika, knji`evnosti i povijesti iz Zagrebave} su izrazili spremnost za provedbu programa. Ovajsmo program osmislili jer vjerujemo da je na{a du`nostvri jednostima kulture Bo{njaka na kontinuiranoj osnoviupo znavati mlade u {to ranijoj dobi, u dobi emotivnog i in -te lektualnog sazrijevanja. Samo takvi mladi ljudi mo}i }eu budu}nosti iskazati entuzijazam i ostvariti kvalitetanraz voj kulturne svijesti Bo{njaka u Hrvatskoj. Mo}i }e,dak le, stvarati i `ivjeti sadr`aj politi~kog identiteta Bo{ -njaka(...)Naglasio bih onaj aspekt na{ih ciljeva gdje smo dosadauvi jek {epali, odnosno ~injenicu da smo previ{e vezani naza greba~ki krug, da vrlo te{ko prodiremo izvan za gre ba~ -kih adresa. Na dva polja mislim da zna~ajno mijenjamosituaciju. Jedno je da ljudi koji nisu iz Zagreba postaju~la novi redakcije Journala i intenzivno pi{u, poput IsmetaIsa kovi}a iz Siska i Amine Alijagi} iz Lovrana. U tom smislu{irimo na{e pozicije na cijelu Hrvatsku, {to je jako va` -no. Taj se krug sve zna~ajnije {iri(...)Zbog `elje za o~uvanjem standarda, urednici zapadaju une prihvatljivu poziciju, a to je neredovitost izla`enja. Vje -ro vao sam da }emo do ovog trenutka ipak imati ohrabrenve }i broj redovitih suradnika spremnih na barem nekolikostru~nih kvalitetnih tekstova godi{nje. Svoje sam uvje re -nje temeljio na ~injenici nemalog broja visokoobrazovanihBo{njaka mla|e i srednje generacije u Hrvatskoj. Na daosam se i ve}em broju izdava~kih projekata stru~nog iznan stvenog profila u svrhu vjerodostojnijeg osvjetljava -nja bo{nja~ke i islamske stvarnosti u Hrvatskoj i {ire. Mojosob ni anga`man na pokretanju dopunske nastave jezikai kulture Bo{njaka, uz otvorena vrata Ministarstva, nije sepo ~eo ostvarivati jer u tu svrhu okupljeni profesori davnopre uzetu obvezu izrade programa ve}inom nisu ispunili.BEHAR 1009