BEHAR

ZNANOST I DUHOVNOSTALKEMIJA: vje{tina, znanostili sveta umjetnost (2)U ovom broju Behara donosimo zanimljive oglede o utjecaju islamske alkemije na latinskuEuropu, modernoj alkemiji i njenim glavnim predstavnicima, o zlatu i srebru kao simbolimaiste dvije kozmi~ke ili bo`anske stvarnosti, o alkemiji molitve, o procvatu alkemijeunutar sustava islamske znanosti te dubokim vezama izme|u sufizma i alkemijePi{e: Edin Urjan KukavicaOd 12. do 14. stolje}a n.e. - alkemija latinske EuropeTokom 12. stolje}a kr{}anski Zapad prekinuo je sa navikom kojase pokazala izuzetno neproduktivnom, zanemarivanja, ignoriranjai otvorenog neprijateljstva prema drevnim i stranim civilizacijamai znanjima. Kr{}anski u~enjaci, naro~ito privu~eniproc va tom muslimanske [panije i Sicilije, tamo su, na licumjesta, prevodili djela, kako sa arapskog tako i sa gr~kog jezika,od kojih su im se mnoga mogla u~initi poznatim, ali isto tako,za veliki broj, uklju~uju}i djela iz domena alkemije, nikada dotada nisu ni ~uli. Zapadna alkemija definitivno je razvijena izmuslimanskih izvora (nakon prijevoda Kur’ana na latinski 1143.,pri ~e o Halidu ibn Jezidu 1144., te Hvarazmijevog djela Algebra1145.). Og roman broj alkemi~arskih natuknica u djelu ThomasaAqui nasa (Tome Akvinskog, 1235.-1271.), te iz komentara naAri sto te lova djela koje je napisao Albertus Magnus (Sv. Albert,1200.-1280.), jasno je da je tema i u 13. stolje}u jo{ uvijek izazivalapa` nju i imala puno poklonika. Albertus je o~evidno poznavaodjelo Ibn Sinaa i ostalih muslimanskih autora koji su nanjega ostavili znakovit utjecaj; njegovo ukupno djelo o ovojvje{tini koje je zai sta obimno, karakteristi~no i po tome {to jesvaku tvrdnju po ku {avao razjasniti koliko je god mogu}e, a bioje vjerovatno prvi eu ropski alkemijski autor koji je u svome djeluDe rubus Me ta lli cis et Mineralibus iz 1214. spomenuo konceptizdisanja, te me |u prvima koji su na Zapadu primjenili sumpor-`iva teoriju po rijekla metala.Njegov suvremenik, Roger Bacon, vjerovao je da se od alkemijeite kako ima {ta nau~iti, pogotovo u prakti~nom, kemijskom do -menu. Njegovo zanimanje bilo je ~isto eksperimentalno dijele}ial kemiju na njen teorijski ili spekulativni i prakti~ni ili operativnias pekt. Ovo, novo ili ponovno uvo|enje alkemije u Europu karakteristi~noje po usponu onoga {to Hopkins naziva pseudoalkemijom, odnosno pojavom cijelog niza ljudi koji su se zanimaliza alkemiju, prou~avali literaturu i radili na alkemi~arskimrecepturama u svojim laboratorijima, ali nisu znali ni{ta o njenojvri jed nosti. Te neznalice, ka`e Pertney, tro{ili su godine svojih`i vo ta u laboratorijima bez ikakvog uspjeha u primjeni bilo kojegod hermeti~kih na~ela. Nakon mnogo bezuspje{nih i jalovih go -di na, povrije|ene ta{tine, posramljeni neuspjehom, po ku {a va ju -}i obe{tetiti se po~eli su govoriti najgore o onome u ~emu samiAlkemija je sveta vje{tina, sveta umjetnost, svetadisciplina, te je stoga jednostavno ili ma kar precizno,definiranje alkemije, kao i svake druge autenti~ne,svete discipline izu zet no te{ko, ako ne inemogu}e. Svaki po ku {aj u tom smjeru neminovnosadr`i mno go poj mova tipa pretpostavka,mo gu} nost, vje ro vatno}a… Svaka spo lja{nja, izva -nj ska ma ni fes tacija, osobito u domenu au ten -ti~nih, tra di cionalnih znanosti, te stoga i um -jetnosti i za natstva, krije izvjesnu nutarnju, neuporedivozna~ajniju, duhovnu vje{ ti nu, kojanapose ishodi iz autenti~nog otkro ve nja, to jestOb ja ve. No, alkemija je, op }e ni to, spoj mno gih,na izg led, nespojivih ob la s ti u rasponu od drev nogputa duhovnog pro ~i{}enja i preobra`aja, te izvjesnopos red no sredstvo pro {i renja svijesti irazvija nja sposobnosti uvida i intuicije; u isto vrijemeona je misticizam i go to vo potpu na misterija,inicijacijski sistem vje~ nih, sno vi |enjskih, ezo -teri~kih simbola koji imaju mo} mi jenja nja svijestii poveziva nja ~ovjeka sa Bo `anskim…90 BEHAR 100