PORTRETI: Ismet Kurtovi}Glazbeni albumIsmeta Kurtovica“Drugi na~in”: Prvi album smo izdali ubeogradskom RTB-u. Tamo je di rek -tor pogledao omot i odmah pristao daizda album. I dobio je zlatnu ko ku.Nismo dobili status Zlatnog, ali on jesigurno 5-6 puta Zlatni. Naime, nis modobili dijamantnu platinu, {to je potira`u zaslu`io, iz razloga {to ta da tovi{e nisu radili. Uspjeh smo pos tiglipreko no}i. Svirali smo puno i u`i vo.Ljudi ne znaju da sam ja cijeli prvi al -bum, osim prve pjesme, i kom po niraoi otpjevao. Kasnije se ispostavilo da mije deranje ugovora u Suzy-u bila mo` -da najve}a gre{ka u `ivotu. I dan-da -nas ratujemo oko imena grupe.Kazali{na dru`ina Bon-ton-ton, 1991., Ismet Kurtovi}, Sanja Vejnovi}, Mirza Kurtovi},Kajo Aleksandar Cvjetkovi}Drugi na~in, Trpanj, u`ivo, 1976. Ismet Kurtovi}, Ljubljana, 1975.Drugi na~in DVA, 1978., ZagrebSnimanje spota Mojoj dragoj BiH, Zagreb, 1992.82 <strong>BEHAR</strong> 100
ETNOLOGIJA: Religija i kulturaSTAROSLAVENSKI NARODNI OBI^AJI URELIGIJI I KULTURI BO[NJAKAKalendarski, biljni i animalni kultoviPi{e: Elvir Duranovi}1D`ejms D`ord` Frejzer, Zlatna grana – pro u~a vanjemagije i religije, Ivani{evi}, Beo grad, 2003., str. 86-89.2Petar Kosti}, “Godi{nji obi~aji u okolini Zaje~ara“, Glasnik etnogra-fskog muzeja, 42/1978., Beograd, str.399-436.3Muhamed Had`ijahi}, “Sinkretisti~ki ele me nti u islamuu Bosni i Hercegovini”, POF, 28-29/1978-9,VOL.28-29,Sarajevo, 1980. godine.4Kr{}anstvo je utjecalo na promjenu imena pro ljetnih sve ~a -nosti dok je forma ostala go tovo ista. O svetkovanju Jur jev -Osnovna ljudska djelatnost od postanka svijetado dana{njih dana jeste opskrba hra nom. Sa vre -meni ~ovjek u tu svrhu koristi nau~na i tehni~kadostignu}a koja mu znat no olak{avaju postizanje`eljenog cilja. No, u prastara vremena ~ovjek je upotpu nos ti bio ovisan o prirodi i njenim }udljivimsi lama: Suncu, ki{i i vjetru. Vrlo rano ljudi sushvatili da im kvalitet `ivota zavisi od Su nca, tog`arkog nebeskog tijela koje tje ra zimsku studenpoma`u}i biljkama da ras tu i daju plodove i razgonimra~ne no} ne tmine spasonosnom zorom.Ali, Sunce ne donosi samo dobro. ^esto su ljetne`e ge znale uni{titi cjelokupan rod, pa su ljudi, dabi se za{titili od zla i osigurali neprestanu nak lo -nost ovog dragocjenog nebeskog ti jela, po~eliSunce smatrati bo`anstvom ko jem su se molili ipri nosili `rtve. Tragovi kul ta Sunca vidljivi su usvim dru{tvenim za jednicama na svim meridijanima,od da le kog istoka do krajnjeg zapada. 1 UzSu n ce, ki{a je najva`niji element potreban za do -bru ljetinu i izda{nu ispa{u, pa su i ki{u lju di nastojalikontrolisati magijom, religijom, bajanjem,molitvom ili izvo|enjem ri tu alnih obreda. Na {ipreci, Slaveni, tako|er su, poput drugih na ro dana sli~nom nivou dru{ tvenog razvoja, razvilicjelokupan obre dni i ritualni sistem ~ija je funkcijabila obe zbje|ivanje plodne zemlje, rodnih usjeva,te ~uvanje stoke od zlih demona. 2 Svetkovinedonesene iz pradomovine nastavili su njegovati uBosni i Hercegovini, do sko re pro{losti, a u nekimslu~ajevima do da na{ njih dana.Dolazak prolje}a do~ekivao se sve~anostima smagijskim karakterom uz obavezno u~e stvovanjedjevojka koje su igrale kola po red mlinova, izvorai rijeka, dok su mla di }i pravili trube od lijeskove ilivrbove kore za bavljaju}i svijet i tjeraju}i zleduhove. 3 Nakon prihva}anja kr{}anstva, srednjovjeko vni stanovnici Bosne i Hercegovine nas ta vilisu s paganskim svetkovinama, s tim da je sadr`ajsve~anosti ostao isti, dok su se od pret kr{ }an -skih svetkovina uglavnom razlikovali samo poimenu. 4 Umjesto obreda posve}enih staroslavenskombo`anstvu Ja rilu, svoje proljetne rituale sre -d njovjekovni stanovnici Bosne i Hercegovine pos -vetili su uspomeni na sv. Juraja ili \ur|a; sv. Ilijapreuzeo je odre|ene funkcije vrhovnog bo`anstvastarih Slavena, Peruna, a sve ~a no sti u ~ast ra |a -nja i ja~anja Sunca, zami je nili su Bo`i}ni obi~aji iobredi. Na taj na ~in u tradiciju Bo{njaka u{lo jeobilje`avanje Jurjevdana, Ilindana i Bo`i}a ~ija ge -ne za se`e duboko u pro{lost, u vrijeme prije prih -va}anja kr{}anstva. Dolazak Osmanlija polovinomXV. stolje}a i prihva}anje islama nije zna -dana me |u Ju` nim Slavenima napisani su brojni ra do vi odko jih su: Koleva, T., A., “Geor giev deń u Ju`nih Slav jan(oby ~ai, svjazannye s `ibotnovodstvom)“, Sovetskaja etnografija,2., 1987., str. 25-38.; Kosta Kova ~e vi}, “O \ur |evudne– Srp ski nar. obi~aj djevojaka mu hamedove vje re“,Bosanska vila, Sa ra jevo, IV, 1889., str. 119.; Ha mdija Kre {e -vljakovi}, “Jurjevo (Sarajevo u Bosni)“, Zbornik za narodni`ivot i obi ~a je Ju`nih Sla ve na, Za greb, XVI, 1911., str. 158-160.; Mu ha med Ha d`ijahi} i H.H.S. “Pe }ina u Bra te ljevi}makod Kladnja kao kultno mjesto“, Glasnik VIS-a u SFRJ, br.~ajno utjecalo na obilje`avanje ovih svetkovina.^ak se ni imena ovih blagdana, osim u slu~ajuIlindana, nisu mijenjala. Jur jevdan i Ilindan, terje|e Bo`i} duboko su u{li u tradiciju bosanskohercego va~ kih mus limana koji ih i dan danas uodre|enoj mje ri po{tuju i na poseban na~in: va {a -ri ma, sve~anostima i magijskim radnjama obi -lje`avaju.Jurjevdanske svetkovineZa bosansko-hercegova~ke muslimane Jurjevdanili \ur|evdan je bio najva`niji predislamski blagdan.Prema starom, julijanskom kalendaru,va`e}em za vrijeme osmanske vladavine u Bosnii Hercegovini, Jur jevdan su {estog maja obi lje `a -va li mus li mani i pravoslavci, dok su katolici nakonreforme kalendara 5 1582. godine po ~eli Jur jev -dan obilje`avati dvadeset tre }eg apri la. 6 No, prijeanalize jurjevdanskih obi ~aja potrebno je dati {irii jasniji odgovor na pitanje za{to su muslimani uBosni i Her ce govini uop}e obilje`avali i stolje}imana kon prihva}anja islama izvr{avali obrede i ri tu -ale na dan nekih kr{}anskih svetaca? Primarnicilj proljetnih svetkovina jeste po maganje prirodida ozeleni i bude spremna pri miti sjemenke biljkikoje `ivot zna~e, a taj cilj se posti`e obredima iritualima koji su se vjekovima kasnije uobi~ajilikod svih na roda u umjerenom pojasu bez obzirana religijsku i etni~ku pripadnost. 7 Ni na{i pre ci,stari Slaveni, nisu bili izuzetak od tog pra vila.Proljetne obrede i magi~ne radnje vr{ile su pod -jed nako djevojke i mladi}i u Ru siji, Bugarskoj,Polj skoj, ali i Bosni i Her cegovini. [ire}i kr{ }an -stvo me|u pa gan skim narodima, crkva se na{lapred di le mom: ili prihvatiti duboko ukorijenjenena rodne obi~aje i postepeno ih ukidati, ili od ustatiod misionarskih aktivnosti? Slavni an tropolog3, 1981. godine, podno`na napomena, str. 481.5O reformi kalendara, te op}enito o kalenda ri ma u upo -t rebi u Bosni i Hercegovni vidi: “Ko mparativna analizaka len dara po kojima se mjeri sveto i profano vrijeme uBosni i Hercegovini”, Glasnik Rijaseta IZ u BiH, vol.LXXI, br. 11-12, novembar-decembar 2009., Sarajevo,str. 1103-1110.6Muhamed Had`ijahi}, Sinkretisti~ki elementi …, str.316.7D`ejms D`ord` Frejzer, op.cit., str. 319.<strong>BEHAR</strong> 10083
Change language