BEHAR

ZNANOST I DUHOVNOSTmo`e dogoditi da odre|eno sveto djelovanje izazove izvanjski,kozmi~ki odjek. Ovo je o~evidno i danas kod od re |e nih {amanisti~kihnaroda, poput sjeverno- ameri~kih Indi ja na ca.Alkemiju moramo smjestiti u takvo okru`enje, koje je njenizvorni i odgovaraju}i dom, kako bismo opravdali odre|ena govorenjao utjecaju eliksira, od kojih se sva ne mogu uzeti u vi{em,ne- doslovnom smislu. Preobra`aj prostih metala u zlato zasigurnonije pravi cilj alkemije, niti je ostvariv kada se traga samo iisklju~ivo za njim. [tavi{e, postoje dokazi u prilog vidljivogapostignu}a, magisteriuma reklo bi se, koji ne mogu biti jednostavnoodgurnuti u stranu. Metalur{ki simbolizam tako je organskipovezan sa unutarnjim djelom alkemije, da se u rijetkimslu~ajevima ono {to je realizirano na unutarnjem tako|erdogodilo i na izvanjskom planu - ne kao rezultat bilo kakvekemijske operacije, nego kao spontana izvanjska prate}a okolnostne- uobi~ajenog duhovnog stanja. Slu~aj duhovnog preobra`ajave} je ~udo, i zasigurno nije ni{ta manje ~udo nego {toje to iznenadni nastanak zlata iz prostog metala.Japanski streli~ar iniciran u tajne Zena, mo`e pogoditi metuvezanih o~iju, ostvaruju}i du{evnu koncentraciju i unutarnjejedinstvo sa bezvremenom su{tinom trenutka odapinjanja strijele.Na isti na~in fizi~ki preobra`aj metala znak je koji se manifestiraizvanjski, unutarnje svetosti zlata i ~ovjeka - ~ovjeka, tojest onoga koji je upotpunio unutarnje djelo.koja korespondira datom stajali{tu je, ujedno i logi~no i pra k ti~ -no prili~no neiscrpna. Tako se, na primjer, moderna em pi rijskakemija mo`e protezati beskona~no, bez da njena otkri}a ika da, iu jednom trenutku, odstupe i udalje se od te osobite on to lo{kedimenzije, koja je determinirana njenim premisama. S dru gestrane, tradicionalna znanost, poput alkemije koja to za sigurnojest, mo`e se baviti i razmatrati uz iste prirodne podat ke (sani{ta manje logike) sa potpuno razli~itog - ali jednako ne isc -rpnog - stajali{ta. Kao primjer neka nam poslu`i tradicional namedicina Kineza, Indijanaca ili Tibetanaca, ~iji metodi su pri li~ -no strani i nepoznati modernoj koncepciji prirode, ali koji nisu,iz toga razloga, manje u~inkoviti.Moderna nauka ima neumoljivo oko za dje~ije pogre{ke na mar -gi nama tradicionalne kozmologije - ali koje nemaju ozbiljnijihpos ljedica. Ono {to, me|utim, ne}e vidjeti (ali {to oko duhovnevje{ tine ili umjetnosti poput alkemije vidi izuzetno ozbiljnim izna ~ajnim) jesu vlastiti prekr{aji - prili~no nepredvidljivi u pog -ledu svojih posljedica - u vezi ravnote`e izme|u ~ovjeka iprirode, a da i ne spominjemo potpuno neopravdane tvrdnje oukup no sti, i dalekose`nom i zaista, gotovo potpunom odricanjunado sje tilnog i netjelesnog, {to uosobljuje modernu nauku.Odnos i veza ~ovjeka sa svojim prirodnim okru`enjem varira, nesa mo teorijski, nego isto tako i prakti~no, i ne samo subjektivno,ne go isto tako i sa stajali{ta okru`enja napose. Fizi~ki svijet nijeod sje~en od psihi~koga, iako osobita perspektiva ega uzrokuje dase psihi~ka sfera individualnoga bi}a ~ini unekoliko odvojenom isvojom vlastitom. U epohama i kulturama u kojima je ego-svjesnostmanje zgru{ana a odnosom prema prirodi ne dominirajupredrasude ~isto racionalisti~kog izvanjskog izgleda, mno golak{e se mo`e dogoditi da snage du{e izvr{e neposredan utje caji bez mehani~ke intervencije izvanjskog svijeta. Ovo se oso bitoodnosi i ta~no je u slu~aju tradicija arhai~ne forme za ko je pojavepoput munje, ki{e, vjetra i rasta jesu su{tinski simboli. Ovdje sePost scriptumU Historiji znanosti (History of Science), H. J. Sheppard alkemijudefinira kao vje{tinu/umjetnost osloba|anja dijelova kosmosaod privremenog, vremenski ograni~enog postojanja zarad postizanjasavr{enstva, koje je za metale - zlato, a za ~ovjeka -dugovje~nost, besmrtnost i kona~no iskupljenje i spas. Vje{tina~iji, pre ma svim raspolo`ivim pokazateljima, prvi pisani tragovido la ze iz drevnog Egipta. Alkemija vu~e korijene iz sve}eni~kihvje{ tina drevnih Egip}ana. (i) kao svoga utemeljitelja priznajeHer mesa Trismegistosa, ‘trostrukovelikog Hermesa’, koji je une koliko navrata identificiran sa drevnim egipatskim bo `an -stvom Thoth, bo`anstvom koje upravlja svim sve}eni~kim um -jet nostima, vje{tinama i znanostima…, ka`e Burckhardt. 1 Ipak,ide ja o vezi izme|u preobra`aja prostih metala u zlato i ljudskedu govje~nosti, pojavljuje se u Kini najkasnije u 4. stolje}u p.n.e.,za {to postoje pouzdani dokazi o alkemi~arskim aktivnostima nadvoru cara Han Wu Dia (vladao 140.-87. p.n.e.). 2Sam naziv i pojam alkemija’ (arab. al- kimiya), ~ini se ima jo{sta rije etimolo{ke korijene; drevni egipatski rije~ za ‘crnu ze m -lju’ kême, koja je bila jedna od osnovnih oznaka Egipta, a za al -ke mi~are toga doba i simbol famozne materie prima. Kako suse egipatske sve}eni~ke vje{tine prenosile gotovo isklju~ivo ver -ba lno, prvi postoje}i pisani tekstovi koji govore o zapadnojalkemiji su, naravno, gr~ki, porijeklom iz stare egipatsko-gr~keher me ti~ke zajednice u Aleksandriji iz stolje}a koja su ne po s re -d no prije kr{}anske ere, prema Mary Anne Atwood, 3 uklju~uju}i1 Alchemy: science of the cosmos, science of the soul, Titus Burckhardt, FonsVitae, 1967.2 Zhou Yi Can Tong Qi: xin shi (novo tuma~enje Can Tong Qi), Liu Guo-Liang, SanMin Publishing, Taipei, 2003, str. 4.3 A Suggestive Inquiry into the Hermetic Mystery, Mary Anne Atwood, YogiPublication Society, reprint izdanja Williama Tatea iz 1918, str. 22.BEHAR 100 97