BEHAR

PORTRETI: Mersad BerberImponira li Vam to {to ste jedan od najskupljih slikara kojisvo je adorante ima izme|u ostalog i u Seulu, Londonu, Bar -ce loni, To kiju, Firenzi, Sao Paolu, Alessandriji, u Indiji?Moja ku}a u Bosanskom Petrovcu i u Banjoj Lu ci izgledala jekao stara renesansna manufaktura. Moja je rah metli majkaSadika, veliki majstor klasi~nog, tradicijskog }i limarstva, upoznim godinama svog `ivota napravila ve li ~an stven opustapiserija po mojim nacrtima. Imala je vlastitu {ko lu tkanja uBanjoj Luci. Puno se njenih radova razi{lo svijetom. Iz lagala jena Olimpijadi u Sarajevu, u Olimpijskom muzeju. Usvojio samone principe Albrechta Dürera koji je svoje gra fi~ ke multiple(bakropise, drvoreze, bakroreze) prodavao na obr t ni~kim sajmovimau Ulumu, Kolmaru i Nürnbergu. Kao moja maj ka, kaomoj otac, uvijek sam `ivio od svojega zanata, od svo je manufakture.Veliki bosanski povjesni~ar Hamdija Kre {ev ljakovi}pi{e o jednom kre{evskom kova~u iz pro{loga sto lje }a. Da biostvario putovanje na Had`, u sveto mjesto Je ru za lem, zaputiose na daleki put iz Bosne, iz Kre{eva, iz dr `a va ju }i sebe i fami -liju na putu prodavaju}i bijele angele koje je iz re zivao od papira.^ak je za artisti~ke zasluge dobio medalju 4. reda odSultana Abdulhamida II., kako ve} prili~i rangu umjet nosti.Ne{to o Va{oj impresivnoj tehnici. Jesu li zlatni listi}i zapravozla tna podloga koja predstavlja vje~nost, prisutnost bo`an -skog duhovnog prostora?Nekad davno, sedamdesetih godina pro{log stolje}a, rade}iciklus Vizantija, u slavu Velasqueza, i zlatno doba Ottocenta,po segao sam za aplikacijom zlatnih listi}a na podlozi slike igra fike. To mi je donijelo, u to doba, neke najve}e nagradekoje sam osvojio: Grand prix Alexandrije, Tokyo, New Delhi,Firen za, Krakow, Monte Carlo, Madrid. Upotreba zlata uslikarstvu, tis karstvu, umjetnosti multiorginala, iluminaciji imanuskriptima je metafizi~ka kategorija, pribli`ava ~ovjekastanju fene, po ni{tavanju i nestajanju ~ovjeka u Bogu, kao udoktrini su fiz ma.Zlato, za razliku od stvarnoga bi}a, antropomorfnog predmeta,mimezisa prirode, ne pripada stvarnom svijetu. Kasnijesam od materijala uzeo opore papire natrona, koji proizvodiTvo rnica papira u Maglaju.Biti dosljedan figurativnom, akademskom, ponekad fres kal -nom, strasnim zanosima kada je rije~ o egzistenciji ~ovjeka injegovoj unutarnjoj snazi koja se oslanja na dramati~ni tokhistorije, snagu osje}aja i strast subjektivnih vrjednota fantazije– niste li po tim odlikama neoromantik?Pripadam konzervativnom krugu akademske tradicije, uvijeksam se divio milenijskoj tradiciji europskog slikarstva i gra fi -Ovih dana, u ozra~ju na do la ze }ih velikih blagdana,prije no}i Lejletu’l Kadr, u veliku pretprazni~ku ve~errodila se na{a unuka Mey, k}er Ensara i Ire, koju suu na{e porodi~no gnijezdo donijeli bijeli meleci. Ko -liko to zvu~alo pateti~no, gledaju}i zasanjane o~imale Mey, kako spavaju iznad svakoga zla ovoga svijeta,u ~ovjeku se pojavi ona iskonska nada o novojsre}i nad gajevima Bosne.ke. David, Ingres, Delacroix, Gericault, Courbet, Degas, Co -rint, Menzel, Gustav Klimt, Max Klinger, na{a zlatna trijadahr vatskog slikarstva Ra~i}, Kraljevi}, Beci}, Medovi}, Bu ko -vac, Jurk i}, Zec, Jordan, Stan~i} i Vejzovi}i.Ovu drugu struju figurativnog diskursa, koja je bila optu`ivanaza akademski eklekticizam, branio je u jednom pari{kom sa -lo nu veliki slikar Degas:- Ne ~ini li Vam se da su figure Ingresa pretjerano ugla|eneu modulaciji kao da su ra|ena od cinka?-Da, one su od cinka, al’ ne zaboravite, Ingres je velemajstoru cinku, odgovorio je Degas.Koliko je u tom smislu na Vas utjecao ideal Francisca Goye?Nadalje, mo`emo li govoriti o utjecaju Eugenea Delacroixa,po sebice kada je rije~ o `aru i zanosu boje, pa i kada su zagasite,i njenim kontrastima?Goya, u mojoj mladosti, bio je inspirativna koordinata mog ma -gis tarskog rada “Fantasti~no u europskoj grafici“. Najmanje150 godina prije svoga vremena anticipirao je tehnolo{ke i ko -m pozicijske naume u tehnici bakropisa, napose akvatinte, zbogvelike mogu}nosti valera (Desastres de la guerra, Tau ro ma -quia). Bio je prorok, izazov, novovjekovnim novim gra fi ~a ri ma,Klingoru, Corintu, [vabinskom, Picassou, Jir`iju, An de r leu.Goya je jo{ davno uvidio “da iz propasti svetog dru{tvenogporetka nalazi u odgovoru uspona velikog JA“. Ispravnopostaje privatno, uzvi{eno podru~je unutra{njeg monologagdje potrebe postaju ~injenice. (Germano Celent) Berdje je v -ska pot ra ga za novim svijetom, novim krajolikom, stvarala~ki~in pred stavlja transcendiranje, izlazak iz granica imanentnestva r nosti, proboj slobode ka nu`nosti, nemogu}nostnikakvog osta janja u ovome svijetu.[to za Vas kao vrsnog anatomistu zna~i ljudsko tijelo? Usvakom slu~aju ono nije samo neporo~na nje`nost ve} i vi {e -s truka poruka. I jo{ ka`emo da tijelo (put) u Vas nije ni di ja bo -24 BEHAR 100