BEHAR

PORTRETI: Esad ]imi}re na iznimna vitalnost i {to su tako uspje{no odolijevali svim pri -tis cima ostaju}i na “mrtvoj stra`i” katoli~an stva. Bio bi znak du ho -v ne inferiornosti ako bismo bili isklju~ivo zaokupljeni time koliko jeko ja kultura utjecala, a zanemarili ko liko je utjecaja primila. Os vi -je{ teni u ne malu prednost prirodno-povijesnog za je dni{tva kultura,nu`no je da se koris ti mo dinami~nim snagama tradicije te seti me otvaramo za razli~i tost u sada{njosti i sve procjenjujemo uob zoru bu du} no sti koja }e biti onakva kakvom je mi ob likujemo.Onaj strah o kojem sam maloprije govorio i koji se povijesno ta lo -`io du`an je di jelom i novijoj povijesti. Mlada (socijalisti~ka) dr`ava,kad god joj se ~inilo da je - ili kad je stvarno bila - ugro`avana - le -gi timirala se raspola`u}om politi~kom silom. A nikad nije oskud i -je vala dovoljnom koli~inom - stvarnih ili izmi{ljenih, neprijatelja.Zato i mislim da na{a novija povijest nije nimalo nevina i ne su s pre -`em se ustvrditi da joj je tako ~esto po lazilo za rukom da kolosalnouspostavi negativni kontinuitet. Ovo je pak bilo tim u~inkovitije {tose politika ogla{avala u demokrat skom obli~ju i {to je uspje{no pe -netrirala ne samo u socijalnu nego i u in t imnu sferu dru{tvenogbi}a. A to zaci je lo nije moglo biti jednostavno uklonjeno uvo|enjemsamoupravljanja, jer je i ono do{lo na krilima dr`ave, tj. medeno jeputem pravnih normi. Re kon s truk ci jomanatomije politi~kog vla da nja, stila po -liti~kog (ruko)vo|enja, analizom strukturesvijesti uop}e, a politi~ke posebno,dobili bismo odgovor na mnoge nepoznanice i upot pu nili spoznaju o podrijetlustarih i novih strahova o korijenima ne ot -pornosti, uzajamnih animo zi te ta, otugaljivom oprezu i sumornomsumnji~enju... I to je, nedvoj beno, jednood izvori{ta aktualnog rata.Vrijednosna svijest teistaReligija je ono {to muslimane neraskidivopo vezuje u cijelom svijetu, ali musli ma ni naovom socijalno-kulturnom tlu imaju tu pre -d nost da, otvoreni prema utjecaju i pro `i -manju drugih kultura, do bi ju nove nijanse ubogatom kulturnom re gistru, a da ne iz gu -be ni{ta bitno od onog {to ih ~ini osobi tim.Ovo podrazumijeva nemalu dozu nezadovoljstva spram razineinstitucija koje oblikuju humanisti~ku inteligenciju.Intelektualac humanisti~kih znanosti. Njega, u neku ruku, do `iv -lja vaju kao “neuspjelog” sve}enika. Jer, po njima, on se bavi ne -em pirijskim `ivotom, ali u ovostranosti. U tom smislu, odsutnostne kih u~inaka u sve}enikovu djelovanju unaprijed ga ispri~ava, jerse oni o~ekuju s one strane granice `ivot! (ovozemaljskog). Dje lu -ju }i isklju~ivo u dimenziji ovostranosti, humanisti~ki intelektualacmo `e neke u~inke odgoditi, ali ne u neizvjesnu budu}nost. Na tojcrti on je stalno, na izvje{taj na~in, u procesu provjere, koja mu - uve }ini slu~ajeva - ne ide u prilog.4. Politi~ki aktivist. Gotovo nijedan ispitanik ne vrednuje ovaj pozivpo sebi, nego u odnosu na stvaranje prostora za nesmeta nootjelovljenje drugih poziva. Sude}i po odgovorima ispitanuka,poimanje politike u smislu prevladavanja njene partikular nosti iotu|enosti daleko je od toga da bi ovladalo svije{}u ljudi. Politikase, zacijelo, do`ivljava kao sudbinska sila koja se izdvaja i mo`e bitiu~inkovit sluga, ali i zlo}udan gospodar.5. Dobrotvor. U ispitanikovu poimanju to je onaj koji poma`eslabom, nejakom. U ovoj vrijednosti dolazi do izra`aja religij skomilosr|e: sve simpatije prema onom kojitrpi mogu proiste}i iz antipatije pre matrpljenju. Sa`aljenje nastupa samo pov -redom tu|eg nagona sre}e. Stoga vlas -tita sre}a nije cilj morala, ali je nje go vaosnova i pretpostavka. Bar dva mo me ntaobja{njavaju za{to je ova vrijednost do{laba{ na ovo mjesto: jedan je da se ona,najvjerojatnije, pod razumijeva u svakojreligiji; drugi je, mogu}e, da se time nes -vjesno, na posredan na~in, iskazujete`nja oblikovanja dru{tva u kojemu }e dobrotvorstvo biti svemanje potrebno.Jedno moje sociologijsko istra`ivanje davne 1965. godine i sada jeu mnogo ~emu znakovito. Makar na jednom segmentu ta da{njegdru{tva ~ini mi se da su se prelomili i zrcalili zna~ajni strukturnielementi {to sugeriraju tektonsko podrhtavanje vi{e slojnog socijalnogreljefa.S obzirom na afinitet na{ih ispitanika, vrednote se, o~igledno,grupiraju oko zanimateljske usmjerenosti u u`em i oko socijalnoduhov ne vrijednosti te`nje u {irem smislu. Evo kako izgleda ta vrijednosnaljestvica u razli~itim konfesionalnim zajednicama:KATOLICI1. Sve}enik kao intelektualni i moralni autoritet. Katolici smatrajuda sve}eniku, za razliku od drugih zanimanja, nije dopu{teno daijedan trenutak zaboravi na to kako je njegov poziv izniman, svet.On je u intelektualnom smislu autoritet i po formalnim kvalifikacijama,ali i po stvarnom znanju; kod njega se dobija uputa za vrloudaljena podru~ja `ivota, on je vrlo obavije{ten i djelomi~noiskustveno pokazuje doseg i mo} vlastite misaonosti. Ako je rije~ omoralnom autoritetu, onda se prije svega misli na to da se sve -}enik pona{a u svim situacijama dosljedno.Tehni~ki intelektualac. Tu ima udjela naklonjenost iskustveno|svijesti koja daje prednost intelektualcima koji obavljaju odre|eniposao, zahva}aju}i u `ivot prakti~nim u~incima. Tu je, iako uograni~enom dosegu, prisutan racionalizam zapadne civiliza cije.MUSLIMANI1. Politi~ki aktivist. Valja primijetiti da je visoko kotiranje ovog pozivaisklju~ivo vezano za specifi~nu oznaku: nosilac i za{ti tnik ideje bratstvai jednakosti. Ovo je dijelom na tragu islam skog “merhameta”(humanizam). Ali, bilo bi pojednostavljeno ako bismo ga svodili najednu islamsku (religijsku) istinu koja se prenosi s koljena na koljeno.Ona, posve sigurno, vodi svoje podrijetlo iz bli`e pro{losti, kadaje socijalna nesigurnost, pone gdje goli biolo{ki opstanak, jednostavnoiznudila jedno ovako {iroko humanisti~ko na~elo i zahtjev. Stim u suglasju, politi~ari se primarno vrednuju po svom odnosuspram ove ideje i spram njezine realizacije, pa tek onda prema svojimostalim aktivno stima. Uklije{ten izme|u “krsta” i “kri`a”, muslimanje kroz povijest kultivirao socijalnu nesigurnost i smatrao privilegijomako mu je po{lo za rukom da bude jednak s drugim.2. Tehni~ki intelektualac. Mjesto koje zauzima ovaj poziv ne proturje~iorijentalno-islamskoj tradiciji koja je dijelom i pra gmati~kiobojena. Sve ostalo vrijedi kao i za katolike.Intelektualac humanisti~kih znanosti. Razlozi su potpuno isti kao,ikod katolika.3. Sve}enik (hod`a). I za tradicionalnu muslimansku svijest nije ka -ra k teristi~no da se ovaj poziv posebno izdvaja, jo{ manje da mu sesta vlja aureola svetosti. Ovo je u suglasju s teologijskim konceptomislama. (Otuda je posve razumljivo da je znatno vi{e vrednovanpoziv, primjerice, {erijatskog sudije-kadije u odnosi na hod`u.)62 BEHAR 100