BEHAR

POVIJESNA ^ITANKASafvet-beg Ba{agi}Kratka uputa u pro{lostBosne i Hercegovine(izvadci iz intrigantne pri~e o padu Bosne pod tursku vlast)Pripremio: Edin Urjan KukavicaNekoliko je djela i autora koji me u isti mah nagone napomisao da vi{e nikada ne napi{em ni red u jednu ruku, au drugu da na svaki na~in poku{am izna}i modus da svojjezik i stil – makar u ma{ti – oplemenim redom i radomnalik njihovom; ultimativni autor tog tipa je van svakekon kurencije Fernand Braudel (La Méditerranée et lemon de méditerranéen à l’époque, 1990.) nakon ~ijih prvihstranica sam po`elio i sam pisati, a nakon sklapanja koricai za`alio {to mi je to ikada naumpalo.Nedavno sam – po ko zna koji put – otvorio Ba{agi}evuKrat ku uputu u pro{lost Bosne i Hercegovine, od 1463. -1850. (Vlastita naklada, Sarajevo, 1900.) i sve karatkeristikestila i rje~nika koje sam zavolio i zamrzio kod Braudelapro na{ao i kod ovog vrlog Bo{njaka.Ba{agi} historiju osmanskog perioda Bosne i Her ce go vi neprepri~ava rje~nikom i uvjerenjem svjedoka/o~evica, go -tovo filmskim, ili stripovskim, kadriranjem najzanim lji vi jihscena i prizora, minucioznim – iako nevje{tom oku o~i -glednim - izborom likova za svaki kadar. Nadalje, jezikomsvejednako objektivnim i pristrasnim, istovremeno obes -hrabruju}i sve potonje autore koji bi po`eljeli sebe ispi satiu predmetnom periodu i kopkaju}i znati`elju ~itatelja koji`ude za istinskim do`ivljajem da ~itaju sve dalje – doposljednje stranice – sklapanjem zadnje korice izazivaju}idojam slatkog razo~arenja i radosti {to nema jo{. Ki rur -{kom, radije patolo{kom - precizno{}u Mirza Safvet se -cira doga|aje koji su se odvili bezmalo ~etiri i pol sto lje }aprije njegovog spu{tanja pera na hartiju. S druge str a ne,~ak i prije stotinu i kusur godina Ba{agi} konstatira nesretnusituaciju koja je ve} u njegovo vrijeme oprav davala epitetdavne potrebe – koja se do danas nije promijenila – pave} u Predgovoru ka`e:Odavno se osje}ala potreba, kako za stranca, tako isto i zadoma}ega, da se napi{e bar kratka povjest Herceg-Bosneod pada bosanske kraljevine 1463. (867.) i utjelovljenjaHercegovine 1482. (886.) pod tursku vlast. Kako je poznatoovo doba na{e pro{losti ne samo da nije rasvjetljeno,ve} je tamnije od zemana Kulina bana radi oskudice gradiva,jer jo{ fermani, bujruntije i druge listine, koje truhnupo tavanima i policama, nijesu ispitane. Isto tako razninat pisi po javnim gragjevinama iz re~enoga doba, kojipropadaju s dana na dan, nijesu istra`eni i povjesni~kiobragjeni.Kad se to gradivo malo po malo obradi i ta~no ispitaju svaisto~na i zapadna vrela, a to }e vi{e radinih sila stajatidos ta truda i vremena; istom onda }e po}i za rukom jednomepovjesni~aru od zanata, da sastavi potpunu povjestpo nosne Bosne i juna~ke Hercegovine, koje su, kao dr`a -ve u dr`avi sve do Omer pa{inih vremena 1850., sa~uvalesvoju narodnu i povjesni~ku individualnost u formi aristokratskezadruge prkose}i istoku i zapadu.Nu usprkos svoj oskudici gradiva s velikim trudom po turskimi doma}im vrelima, po kronici rahmetli Muvekita inapokon po maloj zbirci listina u mom arkivu, odlu~ih, dasastavim bar preglednu sliku iz svega, {to sam pro~itaokroz vi{e godina bilje`e}i razne zgode i nezgode od prveturske provale pod Timurta{ pa{om 1384. (786.) do koncaprve polovice XIX. vijeka.No prije nego pregjem na povjest mislim, da je veomanu` no upoznoti {tovane ~itatelje u kratko s onim narodom,koji se kroz vjekove igrao sa sudbinom na{e domovine;na ime s Turcima (Osmanlijama). Uz to sam mimogredrazlo`io odno{aje Turaka prama bosanskim kraljevimai patarenskim velika{ima, da se bolje razumije katastrofa,ukupni prelaz bogumila na islam, njihov polo`aj udomovini i u turskoj dr`avi.A sada jo{ nje{to o ovome djelcu i njegovim vrelima, odaklesam crpio gradivo i kako sam ga obragjivo.Turska vrela: Muvekitova kronika, rukopis, vlasni{tvozem. vlade za Bosnu i Hercegovinu; ]atib-^elebi: Fez le -ke, 2 sv. ({t. u Car. 1286. (1869.); Nuhbetut-tevarih, (s do -dat kom) ({t. u Car. 1284. (1867.); Tad`ut-Tevarih, 2 sv^({t. u Car.); Tarihi-Vasif, ({t. u Car.); Hadikatul-vuzera, 5sno pi}a ({t u Car.); Ilaveli-esmarut-tevarih (litgr. u Car.);Kani`a-tarihi ({t. u Car. 1290. (1873.); Tarihi-osmani ({t. uCar. 1290. (1873.); [ekaiki-Numanijje ({t u Car. 1291.(1874.); Razne listine, popisi bos. namj., bosanski kalen -da ri, koji se u mojoj zbirci nalaze.Doma}a i zapadna vrela: Smi~iklas: Povjest Hrvatske; Kla -i}: Pov. Bosne do propasti kraljevstva (Zagr. 1882.); Kne -`evi}: Kratka pov. bos. kraljeva (Dubrovnik, 1883.); Kne`evi}:42 BEHAR 100