BEHAR

More documents

Recommendations

Info

PREPORODOVA IZDANJATI IGRA[ FLIPER, AMERIKASE TRESE…Amir Bukvi}, “Rastanak“, roman, KDBH “Preporod“, Zagreb, 2010.Pi{e: Ajka Tiro Srebrenikovi}U Bukvi}evom romanu Rastanak okosnicupri~e predstavljaju stvarni doga|aji,rat i ratna stradanja, koja su se obru{ilana ìvote dvoje mladih, Dinu iz Srebrenicei Doru iz Vukovara. Oni se susre}u nazajedni~koj postaji, u podstanarskom izb -jeg li~kom stanu, u Zagrebu. Autoru nijebio cilj prikazati stvarni doga|aj, negokroz prizmu realiteta otkriti dru{tvenouvje tovanu psiholo{ku dramu, ali u pozadinii skrivenu ljubavnu pri~u, prvotnouko ri~eno u Bukvi}ev dramski tekst Dje -ca sa CCN-a, ali tek kao zaplet Rastanka,tada jo{ nedovr{enog u smislu refleksijauàsa antiterorizma.Polifonija glasova u Rastanku reflektirase u lepezi razli~itih tipova iskaza i pro -mi{ljanja, po~ev{i od svakodnevnog sag -le davanja svijeta do onih reflektiranih ukanoniziranoj paleti ljudske duhovnosti,skri venih pod pla{tom intertekstualnogpa time i interkulturalnog izri~aja, oznakapostmodernog vremena. Autor uzro~noposljedi~ne veze u svijetu registrira, aliim ne daje dovoljno prostora u romanes -k nom svijetu jer su proizi{le iz bezumneide ologije kreirane u glavama intelektualnei politi~ke elite, obru{avaju}i se naìvote i sudbine obi~nih ljudi, ratnestradalnike. Lijepo upakirane ideolo{kepri~e, “velike ìvotne mudrosnice”, samoproviruju u Bukvi}evom romanu, ali suvrlo efe ktne, ne samo na razini tematolo{kogra zumijevanja pri~e, nego i nanjenom se manti~kom tuma~enju. Kon -tek s tual no st razotkriva autorov neindeferentniod nos prema “velikim ìvotnimmu dros ni cama” zbog njihovog izravnogut jecaja na ìvote tisu}a ljudi. Rastanakpredstavlja svjedo~anstvo o jednom vremenuu ko jemu je najja~i glas onaj kojiu{ utkuje sva ku ljubav, talent, savjest,zaglu{na tut njava koja je stra{nija odtopova i sm rti. Dino ra~una vrijeme odpre seljenja iz Srebrenice u Zagreb, odma j~ine smrti. Di nino i Dorino vrijemeodrastanja mjeri se brojem ubijenih,pregaènih, izgubljenih, nestalih, prog -na nih…, smrt je oz na ~ila Dinin i Dorin ì -vot, a usamljenost im je donijela usamlje -nu misao, koja jo{ uvijek zna, Bo`jomprovidno{}u, raspoznati svjetlo od tmine,ne ignoriraju}i druge i druga~ije od sebe,u ~emu se skriva vje~ no st razlikovanjadobra od zla i mo gu} nost ~ovjekovog kretanjanaprijed.Rastanak po~inje mrmorom grumenada lekog vremena, Dininim susretom smrt vima u snu i sje}anju, maj~inim rije ~i -ma o ìvotu:Svi sretni snovi, sine moj, gotovo da su uzeru isti. Puni la`na ushi}enja, neobuzdanasmijeha i lako zaboravljivi. Dok onipra vi snovi, dobri moj Dino, {to ih bi lje ì -mo kao vjesnike va`nih doga|aja, mogupro ganjati danima, jer su mo`da na tragune ke te{ke sudbine koja se tek trebaostvariti.Taj dahtavi oìljak vremena biti }e tolikostvaran u Dininoj sada{njosti da }e ga po -hoditi u svakom trenutku postojanja. Aliìvot je toliko grubo realan da Dino nemavremena misliti i ìvjeti pro{lost, osim usamotnim trenucima prizvati u sje}anjebajkovite snove iz djetinjstva. Kod njega jejedino vje~ita sanjana sada{njost i onogpro{log, ali i budu}eg vremena.Majka ne predstavlja samo ènu, po ro di -teljicu ìvota nego na vi{oj semanti~kojrazini tuma~enja ovog Bukvi}evog romanapredstavlja drugi dio Dinine svijesti koji gaupozorava da i nemirni snovi, do lut ali iztame podsvijesti, mogu biti slutnja inagovje{taj onome {to }e tek do}i.Odre|eni dijelovi mirnog toka pripovi je -da nja vezani su za Dinino sje}anje napred ratnu svakodnevicu, koja se u cje lok -upnom romanesknom svijetu RastankaRastanak je duboko slojevitaromaneskna pri~a koja se nereferira samo na realni bosanskiprostor nego u svojoj bitiima oznaku sveukupnosti ~ov -je kovog stradanja. Autor nijeslu~ajno imenovao svoje likoveNurudin (Dino) i Harun, asociraju}ina Selimovi}eve junakeAhmeda Nurudina i brata njegovaHaruna jer je prapo~etakBukvi}eve suvremene pri~eukorijenjen u svim onim nes -ret nim sudbinama ~ovjeka ~ijije ìvotni put odre|ivala bez -umna ideologija, politika, vlasti mo}nici.70 <strong>BEHAR</strong> 100
PREPORODOVA IZDANJAreflektira kao svojevrsna zabluda obezbri`nosti ìvljenja, ~ega Bukvi}evilikovi nisu do kraja svjesni, ali implicitniautorov glas kao izvantekstna instanca,kroz prizmu sveznaju}eg pripovjeda~a,unutartekstna instanca, svjesno potireob ma nu sretnog ìvota te radnja krene kadramatskim sekvencama, reflektiranim udu bokom unutarnjem doìvljaju ve} pro -ìv ljenog. I jedan i drugi glas se kre}u u“ne fikcionalnim” iskazima proizi{lim izpo vijesnog realiteta, pozicioniraju}i sepre ma izvanliterarnoj zbilji kao njezini za -interesirani tuma~i.Vrlo bitan problem u Rastanku je prob lemvremena koje se reflektira kao dio struk -turalne koncepcije romana (pro{ lost sa -gledana kroz junakove snove i sje }anja,pripovjeda~eva sada{njost i bu du} nost ko -ja je jako neizvjesna) te poimanje vremenau kontekstu tuma~enja njegove ontolo{kevrijednosti. Vrijeme Dinine sa da{ njosti is -pre pli}e se s vremenom dje tinj stva provedenogu Bosni, u bez bri` nosti roditeljskogdoma koga vi{e ne ma, a onda se vrijemesnova ne~ujno u{e ta u sada{njost kako binjihovi svjetli to novi osjen~ili nesigurnuDininu bu du} no st.Na po~etku romana, autor preko motivapoljana, dje~ja igra, ìca, vojnici, kontej -ner, gradi opreku zna~enja ne samo tihmotiva nego i cijele pri~e. Poljana i dje~jaigra predstavljaju bezbri`nu stazu djetinjstvana koju se isprije~io ìvotni usud,smrt i gor~ina odrastanja ozna~eni mo -tivima ìca, vojnik, kontejner, vojni aerod -rom itd. Rastanak je duboko slojevita ro -ma neskna pri~a koja se ne referira samona realni bosanski prostor nego u svojojbi ti ima oznaku sveukupnosti ~ovjekovogstradanja. Autor nije slu~ajno imenovaosvo je likove Nurudin (Dino) i Harun, aso -ci raju}i na Selimovi}eve junake AhmedaNurudina i brata njegova Haruna jer jepra po~etak Bukvi}eve suvremene pri~euko rijenjen u svim onim nesretnim sud -bi nama ~ovjeka ~iji je ìvotni put od re |i -vala bezumna ideologija, politika, vlast imo} nici. Dino broji vrijeme od maj~inesmrti, za razliku od Selimovi}evog Nu ru -dina koji u svojoj ìvotnoj pri~i niti jedanputnije spomenuo njeno postojanje, nes -vjesno prave}i odstojanje od svog porijekla,izvornog prabitka, ali ga liri~nostizraza o ìvotu koji se moè pretvoriti upje smu, sje}anje na brojalicu iz djetinjstva,uspavanku i pticu zlatnih krila mak si -malno izdaju. Bukvi}ev Dino je literarnakonstrukcija koja egzistira u postmodernojpoeti~koj praksi, promi{ljaju}i o vremenukoje ga se ti~e, za razliku od Se li -mo vi}evog Nurudina koji do svoje ~etrdesetegodine vrijeme shva}a i tuma~i krozprizmu njegovog ideolo{kog odre|enja.Tek od bratovog uhi}enja i Harunove sm -rti, Selimovi}ev Nurudin se okre}e svomevremenu, vremenu “koje ga se ti~e“. Bu -k vi}ev junak upravo zbog svoje mla -dala~ke iskrenosti, neobaveznosti, po {te -nja i nemirne naravi je na dobitku. Ide o lo -gi ja se nije uspjela, bez obzira na gor~inuì vo ta, uplesti u zdravorazumsko pro su -|i va nje, ~ime mu autorova pozicija dis -kre t no otvara naznake, ako ne sretne, aono mr` njom neoptere}ene budu}nosti.U struk turu i Selimovi}evog i Bukvi}evogro mana ugra|en je problem krivice o ko -joj se razli~ito promi{lja.Kod Selimovi}a problemu krivice se pri -la zi s razli~itih stajali{ta: filozofskog, eti -~ kog, moralnog, dogmatskog itd. Pro -mi{ ljanja i traènja odgovora na uz ro~ no– posljedi~ne veza u svijetu Se li mo -vi}evog Nurudina jo{ vi{e ìvot zapli}e ukrvavi ~vor kojemu se ne moè nazrijetipo~etak ni kraj. Bukvi}evog Dinu pro mi{ -ljanje o krivici ne baca u o~aj. Pro blemkrivice u njegovoj svijesti samo pre le tikao neuhvatljiva misao jer suvremeni na -~in ìvota u kojemu dominira individualnaborba za vlastitu egzistenciju, ali i ì votnoneiskustvo i mladala~ka neoba vez no stprije~i mu dugu stazu na putu pro mi { lja -nja o datom problemu. Dino, taj mladi ~o -vjek svjestan je da postoji razlika u smrti:Nasilna smrt izaziva bijes i budi osje}ajkrivice… da si mogao ne{to u~initi, spri je -~i ti ili barem poku{at bilo {to, a nisi?Te{ko je s takvim promi{ljanjima mislitina budu}nost, kad ga je sve vra}alo pro{ -losti gdje ra~uni nisu bili svedeni kakotreba!Bukvi}evi likovi Dino i Harun su svjesnisvog porijekla i maj~ine uloge u odrastanju,njenih rije~i – zatvorenog, kratkog,jez grovitog pa i hereti~nog jezika kojeg,ka ko re~e pjesnik, vi{e nema.Na pozornici je ljudska drama gdje suv -remeni ~itatelj i gledatelj ne trebaju ku -ca ti na vrata antike, jer ona je tu, preslikanaiz ukori~ene forme u vrlo ìvotanoblik.Na intertekstualnoj razini razumijevanjaBukvi} je u Rastanak ukomponirao imotive iz Zlo~ina i kazne i U o~ekivanjuGodota, iz dva razloga. Autor je svjestankako se suvremeni ~itatelj jo{ uvijek nijeuspio odlijepiti od tradicionalne kulture injenih posljedica te se prilagoditi novojkoncepciji umjetnosti, ali to pam}enje nadrugu kulturu predstavlja i autorov svjesnipristanak protivljenju vlasti vremena. Uromanu je do{lo do sjedinjavanja nekolikovrsta umjetni~kog izraàja: pisane islikovne rije~i, a Bukvi} je literarne mo ti -ve pobunjenog ~ovjeka iz Zlo~ina i kazne,slijede}i duh svoga vremena, prenio uRastanak, kojemu se pridruìo Dino igospo|a [lik, s ciljem ukazivanja, ali ne inagla{avanja, kako sve proistje~e izlogike jedinstva, iz uzro~no – posljedi~nihveza kako u duhovnom tako i konkretnomsvijetu.Glavni junak Dino je, bez obzira na svuproìvljenu tragediju, veseo, optimisti~an,dobrodu{an i pomalo naivan. Ma{ta jeono {to Dinu u stvarnom svijetu odràva:Ma{ta ga je spa{avala. Takvo bogatstvoma{te, gdje bi on, bez muke, ulazio uizmi{ljenu stvarnost smatrao je Bo`jimdarom.Razmi{ljao je sad o tome kako nadaren~ovjek moè izma{tati sve ono {to drugiìve, i biti na neki na~in sretan, iako ustvarnosti to nikada nije proìvio, ali jeostalo upe~atljivo sje}anje kao da jestproìvio. Ne ostaje li samo sje}anje i kodonih koji su to stvarno proìvjeli? I koja jeonda razlika izme|u stvarnosti i upe~atljivoizma{tana ìvota, pitao se Dino?Autor ne daje povjerenje umjetnosti i ljepotijer je svjestan kako umjetnost nije umogu}nosti preobraàvati dru{tvo. Zbogtoga u romanu dominira gor~ina, a onise gmenti radnje koji asociraju na op}ukulturolo{ku oznaku iz koje se i{~ahuriousud i neznanje pojedinaca vje{to susjen~eni crnim humorom i groteskom, sciljem da Rastanak bude odraz nemirnesavjesti na{eg vremena. Pro{lost ne postojina na~in kako smo je nekad doìv -ljavali, nje vi{e nema, jer sve {to je u njojbilo realno i bivstveno u{lo je u Dininu iDorinu sada{njost kao pokidane krpicevremena, koja neumitno te~e i na krajujedino izri~e pravdu. Iz straha da dana{nji~ovjek zbog sada{njosti ne vidi bu du }n -ost, a kamoli pro{lost, autor je te ma ti zi -rao rat i ratna stradanja. Jedan od aut o -ro vih ciljeva bio je ukazati kako je bezuspje{ansvaki onaj poku{aj koji ide ka tomeda se ignorira ili iskorijeni tradicija iz sje -}a nja. Ni{ta ne nastaje samo po se binego se formira u kolopletu ljudske po vi -<strong>BEHAR</strong> 10071
Page 1 and 2:
BROJÂSOPIS ZA KULTURU I DRU[TVENA
Page 3 and 4:
BEHARKDBH “Preporod“, povodom i
Page 5 and 6:
RIJE^ UREDNIKAto i do sada bilo raz
Page 7 and 8:
TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 go
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20: TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 go
Page 21 and 22: PORTRETI: Mersad BerberU povodu 100
Page 23 and 24: PORTRETI: Mersad Berberpi se mog pr
Page 25 and 26: PORTRETI: Mersad BerberPripadam kon
Page 27 and 28: PORTRETI: Mersad BerberMersad Berbe
Page 29 and 30: PORTRETI: Mersad BerberBEHAR 10029
Page 35 and 36: POVIJESNA ÎTANKAMudrost na razme|u
Page 37 and 38: POVIJESNA ÎTANKApri jetnjama i pri
Page 39 and 40: POVIJESNA ÎTANKAtim ve}a bila je o
Page 41 and 42: POVIJESNA ÎTANKAga prona|e i ubije
Page 43 and 44: POVIJESNA ÎTANKAPad Bosne (Dubrovn
Page 45 and 46: POVIJESNA ÎTANKAnego budnim okom p
Page 47 and 48: POVIJESNA ÎTANKAsu Turci [amac 12
Page 49 and 50: PORTRETI: Esad ]imi}1. DRAMA ATEIZA
Page 51 and 52: PORTRETI: Esad ]imi}è predo~iti ta
Page 53 and 54: PORTRETI: Esad ]imi}Na Ohridu, 1967
Page 55 and 56: PORTRETI: Esad ]imi}druge crkve. [a
Page 57 and 58: PORTRETI: Esad ]imi}Predloìo sam d
Page 59 and 60: PORTRETI: Esad ]imi}uzro~nosti: Srp
Page 61 and 62: PORTRETI: Esad ]imi}maciju teista.
Page 63 and 64: PORTRETI: Esad ]imi}Otkad se intenz
Page 65 and 66: PREPORODOVA IZDANJAkoji je na umira
Page 67 and 68: PREPORODOVA IZDANJAnom obrazu Nu{i}
Page 69: PREPORODOVA IZDANJABar da polovinu
Page 73 and 74: PREPORODOVA IZDANJAAmir Bukvi}RASTA
Page 75 and 76: PREPORODOVA IZDANJAA on u tom i tak
Page 77 and 78: PORTRETI: Ismet Kurtovi}su Sanjani
Page 79 and 80: PORTRETI: Ismet Kurtovi}ekipa. Dakl
Page 81 and 82: PORTRETI: Ismet Kurtovi}osnove trad
Page 83 and 84: ETNOLOGIJA: Religija i kulturaSTARO
Page 85 and 86: ETNOLOGIJA: Religija i kulturagore
Page 87 and 88: ETNOLOGIJA: Religija i kulturavale
Page 89 and 90: CENTAR ZA URGENTNU MEDICINUnikada s
Page 91 and 92: ZNANOST I DUHOVNOSTni su imali uspj
Page 93 and 94: ZNANOST I DUHOVNOST(1643.-1727.), n
Page 95 and 96: ZNANOST I DUHOVNOSTra la u monoteis
Page 97 and 98: ZNANOST I DUHOVNOSTmoè dogoditi da
Page 99 and 100: ZNANOST I DUHOVNOSTNa drugim geogra
Page 101 and 102: @ENSKO PISMO: Jasminka Ibrahimovi}v
Page 103 and 104: IZ STARIH NOVINA, ÂSOPISA, KNJIGA.
show all

BEHAR

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?