BEHAR

PREPORODOVA IZDANJAje sti, preta~u}i se u rije~, kamen ili sliku,razli~ite tekstove Kulture, a Bu k vi }evi ju -naci nisu ni svjesni da je Kultura odabralanjih a ne oni nju. Utoliko su likovi Ra s ta -nka multikulturalne konstrukcije koje seo~ituju u pripovijednim glasovima i dobivajuodrednice prepoznatljive kao spe -cifi~ne identifikacijske znakove klasnog,religijskog, nacionalnog i spolnog identiteta.Zbog neznanja, svjesnog zatiranjaili odbacivanja predod`bi o tradiciji do lazido toga da se tradicija neminovno sveti.Upravo zbog toga u Rastanku jedan od li -ko va, gospo|a [lik, do`ivljava sr~ani udarjer Dino nije bio u stanju de{ifrirati zna -~e nje znakovlja iz druge i druga~ije kul -turne, knji`evne tradicije, sjekiru i Ras -koljnikova iz Zlo~ina i kazne. Ova se k ve -nca pri~e nije ozna~ena nedu`nom i hu -mo risti~nom junakovom naivnosti, ne goupu}uje na promi{ljanje o po je di na ~ nomi kolektivnom raspoznavanju i tu ma ~e njuznaka/ova {to biva jednim od bitnih po k -re ta~a u `ivotu pojedinca i kolektiva. Au -tor nastoji ukazati kako tradiciju nismobi rali, ona je birala nas, prisutna je i ondakad se pre{u}uje ili osporava. Svaka rije~ima odjeke u vremenu, kao i svaka {utnja.Autor u romanu ne prikazuje logore,zbje go ve i strati{ta nego vrlo suptilno sje -n ~i ra s polovljene i ratom napukle svi je stidvoje mla dih ljudi, njihove du{evne o`i -ljke. Buk vi }evi junaci su junaci patnje, za -~udnosti, napetosti, raspon osje}aja ko jise drobi u fragmentima tjeskobe, oza -renosti, dobrote, izgubljenosti i blis kosti.^esto se Dino osje}a izgubljenim u gluhojsamo}i svijeta. Svijet je stra{an, a on sesuo~en s takvim svijetom osje}a nejakimi nemo}nim.Na sceni je vrijeme kad se pojedinac uuta kmici sa svijetom ne mo`e nositi. Mla -dost je napu{tena, otjerana i zaboravljena.Te`inu `ivota Selimovi}ev Nurudin po ~injeosje}ati onog trenutka kad se upu{ta upotragu za ve} ubijenim bratom Ha runom.U pitanju je pojedina~na tragedija, i sudbinajednog ~ovjeka. Buk vi }e vom Nurudinu(Dini), tom mladom ~ovjeku, sudbina jepredodredila da se mora no siti ne samo saobiteljskom tragedijom (o~e va, maj~ina ismrt dvojice bra}e), tra ge dijom vlastitognaroda, ali se na njegova nejaka ple}aobru{ila i sumnja za teroristi~ke napade,samo zbog toga {to nosi “pogre{no ime iprezime“. Najgori Dinin usud je onaj kadsaznaje da je njegov mla |i brat Harun,nakon {to je kao izb jeg lica stigao uAutor u romanu ne prikazuje lo -go re, zbjegove i strati{ta negovrlo suptilno sjen~i raspolovljenei ratom napukle svijesti dvojemla dih ljudi, njihove du{evneo`i ljke. Bukvi}evi junaci su junacipatnje, za~udnosti, napetosti,ras pon osje}aja koji se drobi ufrag mentima tjeskobe, ozarenosti,dobrote, izgubljenosti i blis -k osti. ^esto se Dino osje}a iz -gub ljenim u gluhoj samo}i svijeta.Svijet je stra{an, a on se su -o~en s takvim svijetom osje}ane jakim i nemo}nim.Dansku, bio uhap{en pod su mnjom da pripadateroristi~koj organizaciji. Harun jeimao tek {esnaest godina. U `ivoteBukvi}evih junaka kao da je av e ti nj skistiglo vrijeme iz kletvi. Zajedni~ki os je}ajotu|enosti i bespomo}nosti natjerao jeDinu i Doru da poku{aju prona}i sig urnostu me|usobnom prijateljstvu i pri vr`enosti.U romanu je na djelu tragala~ka avanturanespokojnog duha, koji stvara Ras ta -nak, uto~i{te stvarala~kom umu, s na m -je rom da se vrati ugro`eno dostojanstvooni ma koji su protjerani, kroz fiktivne li -kove Dore-simbola stradanja Vukovara iDi ne-simbola stradanja Srebrenice.Autor u kulturolo{kom smislu dvije nes -po jive sredine i dva suprotna mentalitetaspaja u simbiozi umjetni~kog na realnimosnovama te`ine `ivljenja uzrokovaneratnim pohodima.Bukvi}ev stil u ovom romanu ne gradi sena neposrednim doga|ajima, iako jeokosnica pri~e konfuzno ratno/postratnovrijeme, nego je satkan od ljepote misli ipromi{ljanja, od neizravnih asocijacija narazli~ite kulture, {to predstavlja optimisti~nunaznaku kretanja u budu}nost.A onda kad se govori o realnim toponimima,primjerice Zagreba, autor ne oslikavanjegovu arhitektonsku niti prirodnupo sebnost nego predo~ava zaustavljenuat mosferu ulica i trgova, {to je u funkcijipredo~avanja unutarnjeg stanja likova.Crnim humorom se do ogoljelosti raz -otkriva mentalitet obi~nog ~ovjeka koji nezna za uzro~no-posljedi~ne veze u svijetu,osim {to mu se te`ina `ivljenja uka`ebez njegov udjela i pristanka. Sje}a se Di -no kako je jedna nena potiho molila Bogaza ameri~ke vojnike, {to su nas iz {atorapremjestili u kontejnere, a proklinjalaone nizozemske, {to su nas trebali {tititi.Na kraju, su umukle bosanske i hrvatskeratne prangije, ali je ostala druga ne do -vr{ena pri~a, prepu{tena ~itatelju dazaokru`i njen smisao o vje~itoj tjeskobiDi ni ne egzistencije, Sizifov kamen, tajapsurd kojeg mora kotrljati naprijed:Ti igra{ fliper, Amerika se trese, a svijetpo drhtava. Avionima na njujor{ke ne bo -de re, oni idioti… tisu}e mrtvih… Avio -nima... ona tvoja luda Al-Kaida ho}e sru -{iti svijet! - povikne opet Gogo i lupi {a -kom po stolu. Kakve ja imam veze s tomAl-Kaidom?- pobunim se. - I za{to bih jaru {io svijet?Dinin slaba{ni glas na Gogovu optu`buodgovara protu pitanjem u kojemu se nevidi naznaka srd`be, osim poku{aja ob ra nevlastite pozicije ugro`enog ~ovjeka koji neosje}a mr`nju prema svijetu, iako je taj istisvijet bio apsolutno indeferentan u situacijamakad se odlu~ivalo o sudbini njegovognaroda. Dino bilo kakav oblik na silja osu -|u je jer je svjestan kako se nji me naru{avapravo drugoga na `ivot. Zbog tragi~ne sudbine,Dino je, mo`da, jedini u Rastankusvjestan kako bilo koja ide olo{ka svijestnije u stanju osloboditi ~o vjeka. Kako bi serazrije{io ~vor ispetljan od nepravde, siroma{tva,tragedije itd. potrebno je prona}iprvotni uzrok i rije{iti ga u korijenu. O timprovotnim pro blemima Bukvi} govori krozpri povje da ~evu objektivnu poziciju u tre -}em licu, i kroz Dininu vizuru gledanja uprvom licu, {to predstavlja subjektivnu to~ -ku pozicio ni ranja prema svijetu i problemimau njemu. I jedan i drugi glas me|usobnose nadopunjuju na na~in da objektivnostne mo`e postojati bez unutarnjeg du hov -nog svijeta pojedinca niti obrnuto, u protiv -nom bi ~ovjek bio zakinut za dio univer zal -nih vrijednosti. Beketova drama ap sur da inesretna sudbina Kafkinog Jozefa K. izum jetni~kog oblika se preslikala u “re al -nu” `ivotnu sudbinu Bukvi}evih ju na ka.Istra`itelj traga za imaginarnom Dininomkrivicom kako bi se dodvorio svojim pretpostavljenimi svjetskim mo}nicima, a sveu cilju vlastitog interesa. Naravno, karijerei uspjesi su se oduvijek u ovome nepravednomsvijetu gradile na tragediji drugoga.Lice i nali~je bosanska tragedija se ukazalou posljednjem Dininom dijalogu smrtvom bra}om kad im govori da odu doNizozemske kako bi pokidali odlikovanjaonim vojnicima koji ih u~ini{e mrtvima.72 BEHAR 100