PORTRETI: Ismet Kurtovi}nije bilo normalno. Bio sam na rubu 4 oktave. Bilo je stra { noglasno. Morao si biti izrazito koncentriran da taj ton mo `e{kontrolirati. Ponekad pomislim da sam se ipak trebao vi {e{tedjeti.Kako je tvoj rodni grad reagirao na taj iznenadni uspjeh?Kada sam do{ao u Sanu, nakon {to mi je iza{ao LP, nitko minije vjerovao. Poslije toga sam shvatio koliko je ~ovjek mali.Nisu mislili da la`em, jednostavno u njihovu glavu nije moglostati da netko ode iz Sane prije par mjeseci i da se vrati sasnimljenom plo~om. Poslije mene u Sani se pojavilo nekolikoglazbenih grupa, desio se glazbeni bum. Istovremeno je proradilai sarajevska {kola. Kada otvori{ te godine (‘74.,’75. i‘76.) vidi{ da se pojavila “Te{ka industrija“, “Bijelo dugme“,“Korni grupa“, “Parni Valjak“, “Time“... i sve to u par godina.Smatram da je prvi rock autor u Jugi bio Drago Mlinarec sgrupom “220“. Kada smo ‘74 svirali u Gri~u, tada je “Bijelodugme“ sviralo po ~vrgama i ljetnim tezgama. Bendovi koji suse tada pojavili, do dan-danas ostali su autorski najproduktivnijageneracija.Kako je do{lo do prve sva|e u bendu?Po`gajec je, nakon nekih nesporazuma, koji mi i dan danasnisu posve jasni, a mislim da je bila u pitanju ljubomora,autorska neplodnost i egotrip, oti{ao u vojsku. On je bio dobarmuzi~ar i pjeva~, ali tada je polako nestajao u drugi plan i tomu je te{ko padalo. Bio je ljut na plodnost Ismeta Kurtovi}a iHalila Meki}a – Sosa. Nakon prvog albuma se desio kur{lus.I ja sam tada morao u vojsku, imao sam 28 godina. Bend seraspao. Jednom prilikom, u Big Benu, dok je Po`gajec bio uvojsci, pri{la mi je jedna `enska i tra`ila autogram. To je bilanormalna pojava, ali nisam znao da u stvari potpisujem ugovoru kojem se odri~em prava na “Drugi na~in“ u ime BrankaPo`gajeca. Nastala je rupa, a ja sam imao nove pjesme. Imaosam zavr{en master snimljen u RTB-u a nisam mogao izdatialbum. Zato sam osnovao grupu “Drugi na~in DVA“, neznatnokasnije promijenjenu u “Nepo~in“. Od tog falsificiranogugovora se nikada nisam oslobodio. Branko je do ‘91 negiraoda stoji iza toga, a kasnije sam utvrdio da je on bio naru~itelj.^itavo vrijeme osamdesetih sam mislio da on sa ti -me nema veze. To je razlog zbog kojega sam s njime i danasu lo{im odnosima. No, poslije vojske, po~etkom osamdesetih,po mirili smo se, a bio mi je i vjen~ani kum.Po mnogima, u toj pauzi, napravio si zaista otka~en album, pomnogo ~emu progresivan za to vrijeme?Moj album “Svijet po kojem gazim“, otka~en je album. Tadasam se prvi put razi{ao sa ekipom iz “Drugog na~ina“ i osnovaoprvo bend “Drugi na~in DVA“, a zatim “Nepo~in“. To nijebio komercijalan album, ali odra`avao je neki bunt, nezadovoljstvovremenom u kojemu `ivimo, isprobao sam neke novena~ine sviranja i aran`iranja. Nije bio komercijalan album.Nisam sve uradio kako treba ali napravio sam album koji jena{ao svoju publiku. Neki mi i danas tvrde: kakav “Drugina~in“, “Nepo~in“ je bio progresivan. Taj album je dodatno za -nim ljiv jer je omot likovno rije{io Igor Kordej, koji je dizaj -nerski sve tekstove i poruke albuma preto~io u strip. Spo me -nu ti pristup dizajnu albuma je mo`da prvi poku{aj takve vrsteEzan je ponudio prvi izrazKoja je razlika u radu sa zborom koji pjeva sevda lin ke ionog koji u~i ilahije? Ima{ li razli~ite me to do lo{ ke pristupe?Jedno je sakralna, sveta glazba, a dru go gra |an -ska ili...Ti sustavi su jako bliski. Ne mora{ ~ak ni izu~avati tesus tave, samo se opusti i slu{aj i uvidjet }e{ blis kost.Sev dalinka jest svjetovnija po tekstu, ali po me lodiji onesu sli~ne. Ilahije i sevdalinke su uni so ne melodije. Od ku -da dolazi spomenuta unisonost? O~ito da dolazi od eza -na. Njega se ne mo`e ignori ra ti ni na koji na~in. Uvijek jeJedan u islamu. Ezan je ponudio prvi izraz.na svijetu. Komercijalno gledaju}i, ne mogu usporediti “Drugina ~in“ i “Nepo~in“. Da sam nastavio raditi na projektu “Ne po -~in“, umro bi od gladi. Moram re}i da je s tim prekidom u radugrupe “Drugi na~in“ prekinut i moj autorski rad vezan uz gru -pu. Trebat }e 3 godine da se izda drugi album “Ponovo na pu -tu“. Izdao ga je Suzy i bio je tako|er Zlatni. Na njemu se nalazimoja najpoznatija pjesma “Pi{i mi“.Razilazili ste se i sastajali, kada je i za{to nastupio kona~nirazlaz “Drugog na~ina“?Po~etkom 80-ih imali smo drugu postavu grupe “Drugi na~in“i do ‘92 smo non-stop svirali. U me|uvremenu sam snimiohrpu stvari sa drugima, a ‘92 smo se razi{li. To vi{e nije bilasva|a ve} raspad benda “Drugi na~in“. To jest, prekinuo nasje rat i dogovorili smo se da ime “Drugi na~in“ vi{e ne}emodirati. Po`gajec je, usprkos tome, nakon rata osnovao bendpod tim nazivom, ma{u}i falsificiranim ugovorom, i do danassvira i radi koncerte pod la`nom najavom da nastupa stara78 <strong>BEHAR</strong> 100
PORTRETI: Ismet Kurtovi}ekipa. Dakle, kr~mi moju os tav {tinu, anije ni duhovni ni kompozitorski vo |abenda. La`no se predstavlja i po mnoskriva tko je autor i vokalni solista pjesamakoje se danas izvode jednako kaoi prije 30 godina. Spor se rje{ava naPatentnom zavodu za intelektualnovlasni{tvo.Jedna od tvojih najuspjelijih pjesama je“Mojoj dragoj BiH“, koja je dugo godinasmatrana neslu`benom himnom BiH.Zanima nas tko je sve s tobom su ra -|ivao na tom projektu te da nam opi{e{ratne okolnosti u kojima si radio?Godine 91./92. anga`irao sam se u antiratneprosvjede i glazbene projekte uHrvatskoj. Bio sam sudionik snimanjaspota “Moja Domovina“, zajedno s os ta -lim hrvatskim glazbenicima. U to vrije -me zapo~eo sam suradnju s dje~jimzbo rom “Pahuljice“, s kojima sam krozne koliko godina izdao tri albuma. Zaalbum “Junaci crtani“ nominiran samza Porina. Tada sam radio i s ka za li{ -nom dru`inom “Bon-ton-ton“. Krajem‘92. vidio sam kuda stvari idu u Bosni.Zajedno s bratom Fikretom, on je uradiotekst, zavr{io sam pjesmu “Mojojdragoj BiH“. To se pokazalo kao jednaod najboljih stvari koje sam napravio u`ivotu. Ta pjesma, na poprili~no neozbiljanpoziv Bakira Izetbegovi}a, bila jepredlo`ena za himnu BiH. Naime, ni -sam znao da je slu`beni konkurs ve} bioras pisan. Dugo je bila neslu`bena him -na. Napravio sam nekoliko verzija, ali zaslu`benu nije pro{la. Zvali su me nakonnekoliko godina kada su raspisali kon -kurs za novu himnu. Za tu prigodu tra -`i li su da nema rije~i. Nisam pristao, anaj novija himna je, po mojem mi{ljenju,ne uspjela. Kakva je to himna ~iju me lo -di ju ne mo`e{ zapamtiti?Pjesma “Mojoj dragoj BiH“, kao i sni -ma nje popratnog spota, je bio pre kra -san projekt. @ao mi je, kada se sjetimka ko su ljudi na nju reagirali, da se teek stati~ke emocije vi{e ne ponavljaju.Kao da smo to izgubili, kao da je previ{eru` nih stvari uni{tilo ono lijepo {to smoimali. Kako god, ta pjesma je odradilasvo ju svrhu. Gotovo svi su je koristili: odte levizije i radija do vojske na rati{tu ka -da su dizali zastavu i kada su kretali ubit ku. Koristili su je na sve mogu}e na -~i ne, a ja od toga nisam dobio ~ak nizah valu, a kamoli nov~i}a za autorskapra va.Suradnici su bili sjajni. Na toj pjesmi jeradio i @eljko Bebek, Amir Kazi}, ToniJan kovi}, Zele Lipova~a, Fikret Kur to -vi}, Deja Mu{i}, Senad Galija{evi}, ^ehaiz Divljih jagoda, franjeva~ki zborovi, padjevojke iz Zagreba~ke d`amije, statira -le su prve izbjeglice, bilo je i Srba poje -di naca... ma mnogi su pomogli, a mo -ram re}i da su 97% anga`iranih okospon zorstva bili Hrvati. Oni su najvi{epo mogli. Snimatelj je bio Denis Mu ja -d`i}, re`iser Zoran Sudar, na kameriGo ran Me}ava, {minka Halid Re d` e ba -{i}, Zdravko Mad`arevi} je bio organizatorsnimanja, Fuad Rekanovi} je vodioodnose s medijima, a Jadran film je bioglavni sponzor. Dubravko Merli} je pustiospot u emisiji “Slikom na Sliku“ i samnom napravio intervju, koji su vidjeli uBosni, i nakon toga ta pjesma po~injesvoj put. Bio je to veliki projekt, i trebalaje velika financijska pomo}. Od muslimanami financijski nitko nije pomogao.Osim Hilmije [abi}a i Junuza Ha{i}a,ko ji je vodio vojne muslimanske formacijepod nazivom “Zmajevi od Bosne“.Na toj pjesmi nema ni{ta uvredljivo zabilo koju naciju, ali tada je trebala hra b -rost da u tome sudjeluje{. Ne}u o ime -nima, ali nisu ba{ svi bili spremni da seizlo`e u spotu i na foto snimanju. Svaka~ast onima koji su to uradili. Poslije suneki ljudi prozivani zbog toga: kao balije.Gadna su vremena bila. Moju majkusu u Sani Srbi tukli zbog prvog albumako jeg sam snimio sa zborom “Ara bes -ke“, a hvala Bogu nisu je ubili kao oca.Svi projekti i doga|aji, koncerti i hu ma -ni tarni prosvjedni skupovi, koji su bilive zani za ratno stanje u Bosni u tom pr -vom periodu, ja sam radio. Nigdje nijebi lo nikoga od tih vrlih muslimana iBo{ njaka, od tih faca koji su i danas ak -tu alni u na{oj zajednici. Obe}avali supu no, a na kraju ni{ta nisu dali. Zbognjih sam ostajao du`an mnogim ljudima.Molio sam i visokopozicioniranedu ` nosnike Islamske zajednice, nosioim materijale, ali nikada se nisu javili.Ka da govorimo o emocijama, rado sesje }am tog perioda, ali kada se sjetimpro blema oko financija muka mi je o to -me pri~ati. Ako ja ne bih bio uklju~en,ne ki projekti se ne bi ni ostvarili. Tvrdimda ovo nije ta{ta samohvala ili jadikovanje,to je istina. Tako|er, od ‘93 do ‘97nije bilo nikoga, osim mene, da predstavljaBo{njake na Smotri nacionalnihmanjina u Lisinskom. Sre}om da nikadanisam razmi{ljao na taj “d`ematskina~in“, razmi{ljao sam kao Bo{njo, Bo -sa nac i za moju domovinu, koja je tadakrvarila, nije mi bilo te{ko.Sa Zborom “Arabeske“ izdao si tri albuma,profilirao si ih u zbor koji je postaopre poznatljiv i u Hrvatskoj i u BiH? Za{ -to je nakon toliko godina do{lo do prekidasuradnje?Po~eli smo su sura|ivati na pjesmi“Mo joj dragoj BiH“ i na nastupu u Li sin -s kom, kada sam pozvao djevojke iz Za -g re ba~ke d`amije da me prate na pjesmi“Pi {i mi“. Poslije su me pozvali dado |em u d`amiju, da tamo ima par curai da treba napraviti ozbiljan zbor. Pu to -va li smo posvuda, sjajno smo sura|ivali.Bio je doga|aj gdje god smo se pojavili.Dao sam sve od sebe. I{li smo nastupatiu BiH kada nitko `iv nije i{ao, prolazilismo ra vno kroz srpske paravojneforma cije. Za misli hrabrost tih djevojaka.Na prije d log Mirze Serdarevi}a, naprvoj probi tek formiranog zbora, dalismo ime “Ara beske“. Jedno vrijeme, ato go vo ri o utje caju, u Bosni je bilo de -se tak zbo rova ko ji su se zvali “Ara be s -ke“. Ni prib li`no ni su bili na na{em ni -vou. Iako me ra zo ~a rao i d`emat koji senije za lo `io, a up zna li su me kao rad ni -ka i ~ov je ka, ra z la zu je najvi{e kumovao<strong>BEHAR</strong> 10079