BEHAR

TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 godina PreporodaO bo{nja~kim asocijacijamaOd osnutka “Preporoda” i drugih bo{nja~kih udruga na -me ta lo se pitanje jedinstva. Sna`no je bila zastupljenaideja da bi sve organizacije trebale biti stavljene pod jedankrov s ~ijeg bi se sljemena imale koordinirati aktivnosti.No to ni je prirodno. Ba{ zato {to na{ identitet ima svojvjerski, kul turni, politi~ki i druge relevantne dru{tveneaspekte, osnovali smo organizacije razli~itih programa ici ljeva. U Glavnom odboru “Pre poroda” ljudi su koji os mi -{ ljavaju i pro vode programe u podru~ju kulture. Oni neupravljaju Islamskom zajednicom ili udrugom branitelja,jer su naj kreativniji upravo u kulturi. To ne zna~i da se ui~emu su kob ljavamo s drugim institucijama Bo{njaka imu slimana ili da ne u~estvujemo u njiho vom `ivotu i stva -rala{tvu. Jed nostavno, brinemo o razli~itim manifestaci -ja ma na{e dru{ tvenosti, ~ak i kada se preklapaju, pamnogo toga i za jedno ostvarujemo. A jedinstvo, {to se o~i -tuje na razini te meljnih na~ela i prava muslimana i Bo{ -njaka, neupitno je i vi{ekratno dokazano.O odnosu s hrvatskim medijimaOdnos s hrvatskim medijima od po~etka je dvojakog ka -rak tera. S jedne strane, na{ je rad odli~no, redovno i u ne -upi tno dobroj vjeri pra}en od onih redakcija elektronskihme dija koje se bave pitanjima manjina i ljudskih prava,na ro~ito na Hrvatskoj radio-televiziji. Na{e aktivnosti ra -do }e i s puno po{ to vanja popratiti lokalni elektronski itis kani mediji u sredinama gdje gostujemo, kao {to su Si -sak i Rijeka. S druge strane, prodrijeti u “mainstream“me dijske prostore kulture na nacionalnom nivou, gotovoje nemogu}e. ^im se u potpisu organizatora kakvog kul -tur nog doga|aja ili imenu nakladnika o~ita naziv kultu r -nog udru`enja nacionalne manjine, poziv se prepu{ta re -dak ciji za manjine, ~ak i kada su u~esnici ljudi poznati nana cionalnoj razini i koji s manjinom nemaju nikakve krvneniti formalne veze. No to je problem afirmacije svakogma njinskog segmenta dru{tva. U biti, svako je od nas pone kom va`nom aspektu svog identiteta pripadnik manji -ne. Ne samo nacionalno ili vjerski, ve} i zavi~ajno, profe -si onalno, dobno. Svako dru{tvo sastoji se od segmenata,ma njinskih grupa ljudi koji dijele va`an aspekt svoje dru{ -tve nosti. Koliko hrvatska “{ira“ javnost zna o doprinosuBo{ njaka hrvatskoj modernoj kulturi, zna i o doprinosuhrvat skih arhitekata me|unarodnoj prepoznatljivostihrvat ske kulture. Koliko zna o problemima stjecanjadr`a v ljanstva Bo{njaka u Hrvatskoj, zna i o problemimaodr `ivosti socijalne, tehni~ke i gospodarske infrastruktu -re rijetko naseljene Like ili jadranskih otoka.O dvadeset godina “Preporoda”Veliki potencijal kulturnog stvarala{tva Bo{njaka konti nu -i rano se ostvaruje u hrvatskoj kulturi odavno, mnogo prijeos nivanja “Preporoda”. Nezaobilazna imena modernehrvatske kulture izme|u dva svjetska rata ljudi su na{egaDva se desetlje}a napunjuju od osni va nja Dru{tva.Prigoda je to za prisjetiti se onih koji su ne sebi~noizgra|ivali “Pre porod” u vremenima jednako te{ -kim i onima jo{ te`im, a uspjeli su za so bom osta -viti jasan znak i djelo.po rijekla. Osniva~i su to kulturnih i znanstvenih institucija,od kazali{ta i ~asopisa do fakulteta i istra`iva~kih cen -tar a, knji`evnici i znanstvenici, dramski i scenski te glaz -beni i likovni umjetnici, publicisti i novinari, diplomati, li -je~ nici, in`enjeri i mnogi drugi. Jo{ i prije Drugog svjetskograta nezaobilazan je doprinos na{ih ljudi razvojuhrvat ske znanosti i umjetnosti. Nakon posljednjeg rata ja -v ni i kulturni `ivot svojim djelom iznova ozna~avaju ljudibo { nja~kog porijekla, a pojedinci afirmirani prije rata us -p ijevaju unaprijediti svoj doprinos.Vi{e je uzroka ovoj afirmiranosti unato~ grubim smjenamasklonih i onih drugih vremena. Bo{nja~ka imigracija uHrvatsku, nagla{enije u prvoj nego u drugoj polovici pro{ -log stolje}a, bila je vrlo ~esto obrazovnog karaktera. Ljudisu u Zagreb dolazili studirati sve dok Sarajevski univerzitetprogramski i kvalitetom nije oja~ao do mjere daza to vi{e nije bilo potrebe. K tome, jezi~no, kulturolo{ki islo `e nim povijesnim iskustvom `ivota pod razli~itim up -ra vama razli~itih kulturno-civilizacijskih krugova, Bo{ nja -ci i Hrvati u su{tini su vrlo bliski(...)Mnogi pojedinci koji zna~ajno doprinose hrvatskoj kulturiaktiv ni su nositelji Preporodovih aktivnosti. Tako dokazujuda, kreativno djeluju}i u kontekstu hrvatskog kulturnog`i vota, afirmiraju izvornu posebnost hrvatskih Bo{njakapro mi{ljaju}i svoje djelo i u bo{nja~kom naslje|u i suvre -me nosti. Vi{estruko kulturno iskustvo pojedinca jamac jeno ve vrijednosti samo kada je svako kulturno iskustvoistin ski spoznato i do`ivljeno.Najsna`niji pe~at prvom i bitno te`em te opasnijem de -set lje}u “Preporoda” nesumnjivo je dao predsjednik Dru -{ tva i glavni urednik Behara knji`evnik Ibrahim Kajan. Uzpomo} velikih imena hrvatske kulture, kao {to je rahmetliIsmet Ico Voljevica, profilirao je Behar i otvorio pro stor zaglas naroda suo~enog s prijetnjom politi~kom, kul turnomi fizi~kom opstanku. U Beharu je nebrojene ko prene s na -{eg naslje|a razotkrivao rahmetli dr. Mu hamed @dralovi},vo ditelj Orijentalne zbirke Hrvatske aka demije znanosti iumjetnosti i drugi glavni urednik Be hara. Dru{tveno-politi~ketabue, lokalne i globalne, ot va rao je publicist FarisNani} oblikovav{i u kona~nici Pre po rodov Journal. ^itavje niz ljudi svih tih godina rije~ju i djelom stvarao i sna`nopo dupirao rad “Preporoda”. Hva la im na entuzijazmu ihra brosti bez kojih u ta te{ka vremena ni{ta ne bi bilomo gu}e.Nedavno sam na diplomatskoj razini imao priliku ukratkopredstavljati djelovanje “Preporoda” u kontekstu dru{ tve -nih mijena od njegova osnutka. Zadatak je, uvidio sam, biote`ak. No rezultat, bila je to sugovornikova fascinacija vi -|e nim, ali i moja ispunjenost osje}ajem ponosa.BEHAR 10015