BEHAR

PORTRETI: Esad ]imi}1. DRAMA ATEIZACIJEKnjiga je do`ivjela 5 izdanja. Nedvojbeno je da je ovo veoma slo`eno,vi{eslojno i bogato djelo, pa se mo`e ~itati s razli~itih stajali{ta i s raz li ~i -tim interesima. Nadasve, ono je poticajno za svakoga tko se bavi socio lo -gijom, posebno sociologijom religije; name}e ~itav niz izazova za kriti~kopromi{ljanje bitnih pitanja iz toga podru~ja. Kao {to je pri mi je }e no umno{tvu kriti~kih osvrta u zemlji i inozemstvu, ovdje je rije~ o djelu ko je jesvojevrstan traktat iz sociologije religije, djelo koje nije tako izve de no i unekom drugom obliku u na{oj sociologijskoj literaturi. Radi se o originalnojsociologijskoj studiji religijskoga fenomena u na{oj suvremenosti. To je prvipoku{aj doista oslobo|en politi~kih preduvjerenja i op te re }enja. To se od -no si i na katoli~anstvo, i na pravoslavlje, i na islam. Knji ga sadr`i i raspravuo problemima odgoja i obrazovanja, te odnosa prema re ligiji i religioznimu~enicima. Taj dio je gotovo cjelovita studija o suvre me noj omladini, gdjese problemi odnosa mladih naspram religije i Crkve smje{taju u {iri dru{ t -ve ni i kulturni okvir, koji odre|uje osobitosti op}ega dru{ tvenog polo`ajamla dih. Knjiga je u cjelini impregnirana svojevrsnim te orijsko-filozofijskimnabojem koji se o~ituje u kriti~nosti (teorijskoj i hu ma nisti~koj), kako spramteologijskoga, tako i ateisti~koga dogmatizma. Autor je me|u prvima u na -{oj sociologiji religije napravio izvanrednu dis tin kciju izme|u religije i religi -o znosti. “Drama ateizacije” je puna trezvenih intelektualnih analiza, o{tro -umnih psiholo{kih zapa`anja i smionih hu manisti~kih poruka. Kao {to suprimijetili mnogi kriti~ari i me|u socio lo zima i me|u teolozima, knjiga predstavljaoptimum objektivnosti i mak simum u`ivljenosti.2. POLITIKA KAO SUDBINA (Stvarnost, Zagreb, 1989., 279 str.)Ve} i letimi~an dodir s ovim {tivom pokazuje da ga tvore tri sloja: teorijski,dokumentarni i literarni. Teorijski nije prisutan samo u po~etku da biutemeljio zamisao, udahnuo koherentnost idejama, te nazna~io me to do -lo gijsko ishodi{te; njime je, u stanovitom smislu, protkana cijela studija.Do kumentarni slu`i da bi se moglo provjeriti kako je uloga junaka u ovomdi jelu ne{to {to se zasniva na tvrdim ~injenicama. Literarni treba posvje -do ~iti granice znanosti i mo} knji`evnoga prosedea. Distinkcijama rele va -n tnih teorijskih pojmova kojima se operira u ovom djelu, prethodi anali zapojma politike. Po prvom zna~enju, to je djelatnost na javnom pod ru~ ju,samodjelatnost slobodnih ljudi; po drugom zna~enju, politika je pove za nas upravljanjem dr`avom, vla{}u, kojoj pripadaju tehnike upravljanja i ma -ni puliranja ljudima. [to se ti~e odnosa izme|u znanosti i politike, autoris ti~e da one nisu sukobljene po sebi, ve} da sukob izbija na crti po liti~keinterpretacije i pristupa znanosti.3. METODOLOGIJSKI DOSEG ISTRA@IVANJA UNUTAR SOCIOLOGIJERELIGIJE U HRVATSKOJ (IDIS, Zagreb, 1991., 150 str.)U ovom djelu ]imi} se odlu~io da prvi metodologijski ocijeni i procijenidoprinos sociologije religije u Hrvatskoj. On najprije pru`a naznake teorijsko-metodologijskesituacije. Oslanjaju}i se na klasike iz ovoga podru~ja(Weber, Durkheim i Marx), on markira osnovne metodologijske probleme.Govori o tipologiji empirijskih istra`ivanja religije u nas. Potom prelazi napojedine najzna~ajnije autore, pri ~emu ~ini rangiranje njihovih doprinosana osnovi analize njihovih djela. Premda ne eksplicira i ne ra{~lanjuje nji -ho vu teorijsku poziciju (jer to nije predmet njegova istra`ivanja), on jeipak podrazumijeva i implicite ve`e za njihovu metodologijsku okosnicu iis hodi{te. S minuciozno{}u i bogatim uvidom u stvarala{tvo doma}ihautora, on ra{~lanjuje njihov opus da bi, razlo`no i dokumentarno, ozna -~io bitna metodologijska dostignu}a i prate}e-metodologijske proma{aje.Knji ga pokazuje autora kao erudita, bogata istra`iva~koga iskustva i od -mje renoga i utemeljenog kriti~ara i ispitiva~a na sad ve} {irokom poljuso ciologije religije u Hrvatskoj.4. SVETO I SVJETOVNO (Biblioteka Filozofska istra`ivanja, Zag reb,1992., 269 str.)Ovu zbirku ogleda autor je podijelio u dva dijela: Promi{ljanje posljednjegazna~enja i Izazovi i odzivi. U prvom dijelu autor je usredoto~en na prob lemereligije i kulture, religije u svakodnevnom `ivotu, obitelji i religije, a u drugomdijelu zanima ga problematika religijskoga odgoja, odnos izme|u svjetovnogai duhovnoga, pravda i sila, te {ire podru~je politike i politi~koga.Ovaj sociolog religije, kuda god se kre}e, neprestance vidi umjesto smje nji -va nja svijetlog i tamnog - smjenjivanje svetoga i svjetovnoga. U ovom djelu,jednako kao i u svim ranijim, promi~e se rasprava koju bismo mogli ozna~itikao otvoreni obzor koji je dovoljno prostran da uva`ava dru{tvenu i kulturnu(i politi~ku) dimenziju, funkciju i posredovanost religije, ali je nikako nesvodi na njih, ve} je shva}a i fenomenologijski, kao religio, tj. kao pove za -nost ~ovjeka s nadnaravnim bi}em, dakle, i u njenoj eminentno metafizi~kojdimenziji. Iz ovoga pak proizlazi da je ~ovjek bi}e {to je svojom antropopsihi~komkonstitucijom upu}eno da posredstvom religije, uz ostale oblikeduha, transcendira puki empirijski realitet.U tom ozra~ju ovi prilozi - implicitno ili pak izrijekom - odupiru se svakojna vadi uspostavljanja hijerarhije unutar oblika transcendencije: religijskoga,umjetni~koga i filozofijskoga. Ako je autor i{ta unaprijed zacrtao kaoop}u zamisao, onda je to prije svega nastojanje da religiji prilazi kao ne -odvojivom dijelu kulture. U tom smislu zasebno uzeta nacionalna kulturauklju~uje u sebi i religiju u jednom od konkretnih oblika njenoga manifestiranja- kao konfesiju. Konfesija kao konstitutivni dio nacije, to je pitanjeiz domena na{e aktualnosti. I u ovom djelu do{le su do izra`aja ve}utvr|ene karakteristike prof. ]imi}a kao sociologa: bogat uvid, misaonaprodornost, teorijska utemeljenost, metodologijska obazrivost i krajnjaskrupuloznost u zaklju~ivanju.5. ISKU[ENJA ZAJEDNI[TVA (Did, Sarajevo, 2002., 201 str.)Ova zbirka ogleda u svakom slu~aju zaslu`uje pozornost. Ve} sam tematskiras pon - od Star~evi}evih preokupacija do Domovinskoga rata i fenomenaBo{ njaka - upu}uje na slo`enost problema na koje se autor usredoto~io. Uovis nosti od teme primjenjuje se odgovaraju}i diskurs koji je objedinio teorijskoi metodologijsko i u misaonom ishodi{tu prona{ao pravu mjeru odnosateorijskoga i empirijskoga. Ovdje se relevantne ~injenice ~esto podrazumijevajui prinu|uju ~itatelja da ih naknadno “rehabilitira” i da sam izgradi ko na -~an stav. Pisca zanimaju isku{enja sociologijskoga pristupa nekad udalje nimtematskim sklopovima, pa knjiga odi{e intelektualnom svje`inom, kako poizboru prosedea, tako i po iznijansiranoj analizi dinami~nih socijalnih feno -me na koji se tako ~esto opiru i deskripciji, a pogotovo analizi.Upravo ovdje je do{la do izraza njegova imaginacija koja se ponekad hra nirealnim u nadrealnom. Neo~ekivani obrati u kona~nici vi|enja onoga {to seiskazuje, iznova su pra}eni neo~ekivanom kombinacijom “sociolo gij ske sintakse”,{to se zamje}uje u stilskim spiralama koje, za~udno za dr `avaju pre -ciz nost i jasno}u. Iako pisani u desetljetnom rasponu, ovi pri lo zi nose teorij -sku konstantu te varijabilnost i gipkost metodologijskoga zah vata. Oviznan stveni eseji sadr`e zgusnut naboj ideja koji ne}e ostaviti ravnodu{nimni autora, ni eventualne tematske sljedbenike ove knjige. Ovdje autor uspi -je va pisati tako kako bi “rije~ima bilo tijesno, a mislima prostrano”.Uz 70. obljetnicu `ivotaBEHAR 10049