BEHAR

PORTRETI: Esad ]imi}Na Ohridu, 1967znanstvenik mora opredijeliti za onu{to pru`a ve}e kreativne mogu}nosti,ali ne smije se odre}i jedne vrste interdisciplinarnogpristupa. Bez toga se nemo`e domo}i onog nedohvatnog {to nemo`e ni jedna disciplina duha uzetaza sebito. Za sintezu treba iskoristitimno { tvo raspolo`ivih teorija. Mnogeda nas idu na groblje teorija.Jesu li ateisti oni koji ne prakticiraju ni -jed nu vjeru, a agnostici oni koji nevjeruju, ali se ni jedne vjere ne odri~u?Oni koji kritiziraju religiju pitaju sekako se racionalnim putem mo`e do -ve sti u pitanje iracionalnost. I timeprestaje sva rasprava. Ja smatram dapo s toji religijska istina, sa svojim para -me trima, postoji umjetni~ka istina, te -o lo{ka i filozofska. Svog cijenjenogpro fesora Bo{njaka (autora knjige “Fi -lozofija i kr{}anstvo”) kritizirao samzbog te racionalne kritike iracionalnogfe nomena. Mi ne mo`emo kritiziratijed no sa stajali{ta drugog. Me to do lo -gij ski to je neodr`ivo, stoga, sve pole -mi ke su proma{ene na tom planu. Jer,kod ~ovjeka, kao misle}eg bi}a, nemakraja argumentima za i protiv. Svakozato prati za{to. Vatromet ideja je sjajanza ljudski intelektualni rast.Agnostici pak nalaze da se znanstvenim(~itaj: racionalno-iskustvenim) pu -tem ne mo`e jednako ni dokazati ni po -re}i postojanje Boga. Bo`ja egzistencijapripada nadracionalnom svijetu. Poag nosticima Bog postoji onima koji unje ga vjeruju, ali ne i za one koji u njegane vjeruju. Kad je govor o znanstvenicima,oni su nu`no agnostici u tijeku tra -ja nja znanstvenog zahvata, bez obzirana to jesu li ili pak nisu teisti. “Mi je{a -nje“ Boga u proces bavljenja znano{}uza mene je, u neku ruku, drasti~no uni -`a vanje Njegovo, budu}i da se On tadaizje dna~ava sa svim bivstvuju}im pojav nostima i time skida sa pijadestalasve tosti. Zar to ne bi bio pa ra dig ma ti -~an slu~aj Njegovog uni`avanja?!Svojedobno ste u intervjuu za sarajevski“Svijet” izjavili da postoji religiozniate izam i ateisti~ka religija, no,po ne kima izostanak vjerovanja nijevjerovanje (A. Grayling) i na njemu sereligija ne mo`e temeljiti. Religijapo~iva na pov la{tenim tuma~ima re li -gije, u vje ro vanju u natprirodno bi}e,na objavi. Ate isti~ke konvencije to ne -maju u sebi (mo` da poneku knjigu(Daw kins: “Ilu zija o Bogu”), a to suzap ravo ateisti~ke ka rikature vje ro va -nja. [to mislite o to me?Ako nije rije~ o vjerovanju onda se po -stavlja pitanje nije li ateizam superioranspram vjerovanja. Kad ka`em daate izam mo`e biti vjera, ja mislim dare ligiozni vjeruje da vjeruje, ateista vje -ru je da ne vjeruje. Ako i ne vjeruje davje ruje i to je vjera. Klonimo se tih is -praz nih dijaloga, nadmetanja koja ni -kad nemaju ishodi{te. To vi{e nije gim -nas tika intelekta nego napor onih u ko -me se ljudi vrte u krugu.Ima li {anse da se ateistima podastresolidna evidencija da Bog postoji?Nikakva evidencija koja ima konzistentnuintelektualnu osnovicu ne mo`e sasigurno{}u dokazati da Bog postoji. Sveje uzro~no-posljedi~no povezano, ali nakraju do|emo pred zid, pred neznanje imi tu lociramo Bo`anstvo. To je izrazna{e nemo}i. Ateisti ka`u: Ako miporemetimo uzro~no-posljedi~ni slijed,to ne zna~i da je on prekinut u svemiru,dapa~e, on se nastavlja. Uzmite, recimo,znanost za koju tvrdim da ima van -znanstvenu osnovu, to je je dan pa ra -doks. Jer, da bi se ~ovjek ba vio zna -no{}u i da bi znanost bila konzistentnamora postojati dokaz da svijet po stoji, aza to nemamo znanstvene do kaze, aliimamo filozofske postulate, a to nisuzna nstveni dokazi. Ako bi se znan st -veno dokazalo da svijet postoji, pa ~ak ida mi postojimo, to bi bilo kraj zna nostii kraj povijesti, jer, do{li bi do zak lju~kada smo sve otkrili, a to je ne mogu}e.Racionalno i iskustveno ne{to do kazatizna~i – osvojiti ga znanstveno. Tu jepou~an Einstein koji je rekao: “uz sveovo {to sam otkrio nisam nai{ao na Bo -ga, me|utim, ono {to je ostalo, a to jebeskona~nost, ne daje mi pravo davr{im generalizaciju”. Osobno smat -ram da je on bio agnostik. Vi ste lucid -no primijetili da u na{oj knji`evnostiodu mire transcendencija, a bez njeumjet nosti nema. Uzmite bilo koju gra -nu umjetnosti, recimo glazbu, {to bi odnje ostalo da nije religijske inspiracije.Ili, {to bi u tom smislu bilo od likovneumjetnosti da nema kristolo{kih scenai simbola raspela. To je i danas inspi ra -ci ja za one koji vjeruju. Tu je za meneve liku ulogu odigrala religija – ne crk va.[to mislite o spekulaciji da svaka teo -lo gija nije filozofska disciplina ve} odvjetni{tvoiracionalnih ideja kojem, kaoni bilo kojem drugom odvjetni{tvu, nijecilj spoznati istinu nego braniti svog“klijenta”?Profesija je ono kad ~ovjek otaljava po -sao, a poziv je vokacija. Postoje profesijekoje su automatski pozivi, primje ri -ce knji`evnici. ^ovjeku pristaje da svojuprofesiju pretvori u poziv. Religijsku iznanstvenu istinu neute me ljeno je po -isto vjetiti!Intelektualci su oni ljudi u dru{tvu koji su stalno nemirne savjesti,kriti~ki raspolo`eni i odgovorni. Mislim da je moralna kategorija presudnaza `ivot intelektualaca. Biti uspravan, {to bi rekao Bloch: “Nje -go vati ortopediju uspravnog hoda”. U socijalizmu, primjerice, {to se ti -~e inteligencije, to je bila takozvana re`imska inteligencija. Vi znateonu frazetinu – “po{tena inteligencija”.BEHAR 10053