BEHAR

ZNANOST I DUHOVNOSTra la u monoteisti~ke religije, judaizam,kr{}anstvo i islam. Obja{ njenje je da sualkemijske kozmolo{ke perspektive,odnose}i se na izvanjsku oblast metala(i minerala op}enito) i unutarnjuoblast du{e, organski povezane sadrevnom metalurgijom, tako da jekoz mo lo{ ka podloga, zajedno sazanatom, pre uzeta, jednostavnokao prirodna zna nost (physis) unaj{irem smislu i zna ~enju pojma,ba{ kao {to su kr{ }an stvo i islamprisvojili pitagorejske tradicija umuzici i arhitekturi, i asimilirali ih ukorespondiraju}u duhovnu perspektivu.Sa kr{}anskog stanovi{ta, alkemija je bilapoput prirodnog ogledala objavljenih istina: filozofskikamen, koji pretvara proste metale u srebro izlato, simbol je Krista, a njegova proizvodnja iz negore}e vatresumpora i postojane vode `ive, podsje}a na ro|enje Krista-Emmanuela.Asimilacijom u kr{}ansko vjerovanje, alkemija je bila duhovnoplod onosna i produktivna, dok je kr{}anstvo u njoj prona{lo na -~in, kontemplacijom prirode, koji je vodio istinskoj, pravoj gnozi.^ak i lak{e je hermeti~ka vje{tina u{la u duhovni svijet islama.Na~elno, islam je bio spreman priznati bilo koju predislamskuumjetnost i vje{tinu koja se pojavljivala kao aspekt mudrosti(hikmah), kao izvjesno naslije|e prethodnih poslanika. Tako je uislamskom svijetu Trismegistos ~esto identificiran sa Enokom(poslanikom Idrîsom, a.s.).Bila je to doktrina Egzistencijalnog Monizma ili Jedinstva Pos to -ja nja/Bitka (vahdetu’l-vud`ud) - ezoteri~ka interpretacija islamskogvjeroiskaza - koja je hermetizmu dala novu duhovnu os, ili,drugim rije~ima, ponovo uspostavila njegov izvorni duhovni horizontu njegovoj punini i oslobo|enom zagu{enja kasnoghelenisti~kog naturalizma.U me|uvremenu alkemijski simbolizam, kao rezultat njegovogpostepenog inkorporiranja u kasnu klasi~nu i semitsku misao,razvio se u {aroliko mno{tvo. Pored svega toga, odre|ene fun -da mentalne osobine, koje su odgovarale alkemiji kao vje{tini,ostale su nepromijenjene stolje}ima: nadasve nedvosmislen iiz ri~an plan alkemi~arskog djelovanja, pojedina~ne faze karak -te rizirane odre|enim simboli~kim procesima koje nije uvijekmogu}e ostvariti u praksi.Alkemija je ponajprije, u zapadno kr{}anstvo u{la preko Bi zan -ta, a kasnije, ~ak i bogatije, preko [panije kojom su vladali Arapi.U islamskom svijetu alkemija je dosegla svoj puni procvat. Jâbiribn Hayyân, u~enik {estog {i’itskog Imama D`a’fera as-Sadika,utemeljio je u osmom stolje}u A.D. (po Miladi Isa, a.s.,prim.prev.) pravu {kolu. Stoga je bez sumnje ime D`abir ostalooz naka velikog alkemi~arskog znanja ~ije je ime, autor djela Su -mma Perfectionis, Italijan ili Gatalan iz trinaestog stolje}a, pre -uzeo u latiniziranoj formi kao Geber.Kada se, sa renesansom, dogodio ogroman priliv gr~ke filozofije,dogodio se i novi talas bizantinske alkemije na zapadu. U{esnaestom i sedamnaestom stolje}u {tam pa na su mnogaalke mi~arska djela, koja su do tada postojala samo kao rukopisii u zainteresiranim krugovima kru`ila ma nje ili vi{e tajno. Kaora zultat pro u~a vanje hermetizma do seglo jenovi vrhunac; vrlo brzo je, me|utim, do -`ivjelo dekadencu.^esto se smatra da je sedamnaestostolje}e donijelo puni procvat eu rop -skog hermetizma. U stvarnosti, me -|utim, njegova dekadenca dogo di lase jo{ u petnaestom stolje}u, i nas -tavila se brzo sa humanisti~kim ive} te meljnim racionalisti~kimrazvojem za pad ne misli, kojom jesvaki duhovni i intuitivni univerzalitetpa i u perspektivi li{en same svojeosnove. Istina je da su neko vrijeme -neposredno prije modernih vremena -elementi izvorne gnoze, koji su bili istisnuti izoblasti i domena teologije kako unilateralno{}usentimen tal nog razvoja kasnijeg kr{}anskog misticizma,tako i ag nos ti~ kim trendovima i kretanjima nerazdvojivimod reformatorskog pokreta, uto~i{te prona~li u spekulativnojalkemiji. To nesumnjivo poja{njava pojavu da se odjeci hermetizmamogu prona}i i u djelima Shakespeara, Jakoba Boehmeai Georga Gichtela.Ne bismo se vi{e trebali zadr`avati na historiji alkemije, koja,ionako, nije potpuno poznata, nesumnjivo i zbog toga {to se ezoteri~kavje{tina uglavnom oslanja na usmenu predaju. Me|utim,ipak treba spomenuti jo{ jednu zna~ajnu stvar; ~injenicu daalkemijski radovi uglavnom nose fantasti~ne nazive, bez ikakveveze sa kronologijom, kao da njihovi autori i izvori, ni na kojina~in nisu `eljeli o{tetiti predmetni tekst; jer, uprkos ~injenicida historijsko gledi{te i alkemijska mudrost nemaju nikakve ve -ze jedno s drugim, ti nazivi (kao u slu~aju latiniziranog Gebera)naznake su doti~nog tradicijskog lanca, prije nego su autorskipotpisi. Na pitanje da li je neki hermeti~ki tekst originalan ilinije, to jest, da li ishodi iz izvornoga znanja i iskustva hermeti~kevje{ tine ili je tek pukom prosudbom prisajedinjen predmetnomko rpusu, odgovor ne mo`e pru`iti ni filologija, a ni pukausporedba sa empirijskom kemijom; jedini kriterij je duhovnojedinstvo sa tradicijom napose.Alkemija molitveDokle god alkemija sadr`i znanost Prirode - a ona se sastoji odgrubih ili tjelesnih i finih ili psihi~kih manifestacija - njeni sezakoni i koncepti mogu transponirati u domene drugih tradicionalnihznanosti, na primjer, ljudsku medicinu (koja ljudskiorganizam smatra nedjeljivom cjelinom), te isto tako u korespondiraju}uznanost du{e i terapeutike s njom u vezi. Mnogozna ~ajnije za nas, a u vezi sa ovim, je transpozicijaalkemi~arskih perspektiva u misticizam, jer to nudi paralelu saonim {to je ranije kazivano o kemijskom vjen~anju. Ovdje }emose samo kratko posvetiti ovoj transpoziciji, na na~in indiciranja iamplifikacije, ne poku{avaju}i u}i u trag svim razgranavanjima.Unutar okvira misticizma, alkemija je ponad svega alkemijamolitve. Ali i sam pojam molitva mora se pojmiti ne samo kaoindiviudalna zamolba, nego prije kao unutarnje - a ponekad iizvanjsko - izgovaranje formula ili imena usmjereno premaBEHAR 10095