TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 godina PreporodaDnevnik jednog preporodaOdlomci intervjua, skup{tinskih izvje{tajai ~lanaka Senada Nani}a, predsjednikaKDBH “Preporod“ od 2001. do 2011.Programski ciljevi “Preporoda”Senad Nani},predsjednik KDBHPreporodSkup{tina, odr`ana 5. svibnja 2001., dala je podr{ku kva -li teti dosada{njeg rada KDBH “Preporod”, uz izra`enu `e -lju za pomla|ivanjem i osvje`enjem ~elni{tva. Tako i sastavGlav nog odbora reflektira upravo taj stav ~lanstva. Po -d r {ku je dobilo i uredni{tvo ~asopisa Behar. Kao pred -sjed ni k vrlo sam po~a{}en sastavom Glavnog odbora kojije jas no profiliran i uspje{no sura|uje jer odre|uje, pre -poz na je i podr`ava zajedni~ke ciljeve(...)Smatramo da “Preporod” mo`e dati svoj doprinos i kulturnojte znanstvenoj suradnji RH s BiH i drugim zemljama.KDBH “Preporod” `eli ukazati na univerzalni karakterkul tur nog proizvoda. Kulturni proizvod se pretvara ube`ivotnu ikonu ukoliko nije konzumiran izvan kruga et -ni~ ke kulture. Manjinski kulturni proizvod, po svojoj prirodi,te`i ne samo integraciji u ve}inski kulturni sustav, ve}i povezuje mati~ni kulturni sustav s nama ve}inskim tetako tvori faktor zbli`avanja kultura i civilizacija. Niz kulturnihdje latnika Bo{njaka u Hrvatskoj svojim vi{ekultur -nim is kus tvom na osebujan na~in oboga}uju mati~nu kulturu.O~e kujemo da i ve}inski hrvatski kulturni krug pre -po zna na{ kulturni proizvod kao dio svoje kulture. Tektime za po ~et }emo ostvarivati svoju misiju trans gra ni~ -nog pove zi vanja kultura i civilizacija(...)“Preporod” je na{a va`na institucija. Mo`da nismo u mo -gu } nosti pripremati skupa doga|anja, ali na{ je cilj, vjerujem,mnogo va`niji. Pisana rije~ je ona koja postaje dokumentna{e kulturne i dru{tvene prisutnosti. Ona jam~imo gu}nost integracije. Ona je politi~ki argument, sada i ubu du}nosti. Otvorena pisana rije~ je medij uva`avanjana{ih interesa i dru{tveno anga`iranih stavova(...)Dru{tvom najbolje upravljaju oni koji aktivno doprinose os -tva renju njegovih programa. Samo oni mogu prepoznatisve kvalitete i pote{ko}e provedbe programa ponaosob(...)Sadr`ajno, nismo htjeli afirmirati bo{nja~ku kulturu, ve}naslje|e i stvarala{tvo Bo{njaka Hrvatske ~ijom integra -ci jom kao izvorne pojedinosti u hrvatsko kulturno bi}emo `emo ostvariti svoj cilj, a to je interkulturni i intercivili -za cijski dijalog u obliku kreativne nove vrijednosti koja na -di lazi vi{estruko kulturno porijeklo i razrje{uje sve njegovestvarne i prividne proturje~nosti te nas osloba|ausa m ljenosti u getu na dru{tvenoj margini(...)Oblikovanjem novog Preporodovog Journala otvaramopros tor polemike i propitivanja upravo te na{e stvarnosti,bila ona kulturolo{ka, institucionalna i svaka druga. Pro -pi tujemo svoje mogu}nosti i svoju budu}nost. Tako i Be har{iri prostor polemike i interesa. U sve tri redakcije ima mosve vi{e mladih ljudi, pripadnika tako zvane druge ge -neracije koji su `ivotno zainteresirani za rasvjetljavanje iafirmaciju svog neizbje`no slo`enog identiteta. Na{imknji gama, bile one u obliku kojeg knji`evnog ili publicisti -~kog `anra, ili pak znanstveno-istra`iva~ke prirode, aktu -a li ziramo poziciju manjinskog u odnosu na ve}inski ili ma -ti~ni, u svim svojim ograni~enjima i potencijalima. Is pi tu -je mo opravdanost pojma manjina i pronalazimo vidovema njinskog identiteta i u pripadni{tvu ve}ini. Vje ru je mo dasu manjine, bilo etni~ke, vjerske, profesionalne, ra dne ilidobne, segmenti dru{tva i da svaki manjinski ide n titettvori vrelo kreativnih unapre|enja ukupnog dru{tva. I na{isu Bul buli tako vo|eni na “drugi na~in“, odnosno tak vomin ter pretacijom tradicionalnog bosanskog gradskog zvukako ja poga|a frekvenciju i ove sredine u potrazi za ~itkim ina dahnutim novim iskustvom, a ne tek za sta ndardnominterpretacijom naslje|a.Op}enito o programskim aktivnostima “Preporoda”Nakon ~etverogodi{njeg rada u Kulturnom dru{tvu Bo{ -nja ka Hrvatske “Preporod”, uprava mo`e zaklju~iti da jeza do voljna. S obzirom na uvjete od prije ~etiri godine, mo -`emo naglasiti prvenstveno kontinuitet kao veliko postig -nu}e. Za odr`anje kontinuiteta bilo je potrebno ulo`iti ve li -ku energiju na vi{e frontova. U programskom smislu to jeprvenstveno zna~ilo o~uvanje kontinuiteta i standarda ~a -sopisa Behar kao i ukupne izdava~ke djelatnosti. Uzrocikoji su doveli do zahtjevnosti ovoga zadatka prvenstvenosu financijske prirode. Bilo je, naime, u nedefiniranim fi -8 <strong>BEHAR</strong> 100
TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 godina Preporodanan cijskim okolnostima te{ko o~uvati entuzijazam su ra d -nika Behara. Novi glavni urednik, dr. @dralovi}, us pje{ noje zadr`ao kontinuitet Behara u proteklom razdoblju(...)Svjesni na{ih financijskih ograni~enja, uspjeli smo zna -~aj no smanjiti re`ijske i tro{kove pla}a i doprinosa. Krozsva ku prora~unsku godinu Dru{tvo dobiva malo linearnopo ve}anje ukupnog iznosa dotacija, ~ime smo, ~uvaju}istari cjenik, ipak uspjeli potpuno urediti financijsketokove, odnosno rije{iti problem likvidnosti Dru{tva, ~ak iuz po rast ulaznih tro{kova, posebno jedini~nih cijenare`ija i us luga, neophodnih za djelatnost Dru{tva(...)“Preporod” treba i ljude koji dobro pi{u, ri{u ili pjevajukao i one koji to sve znaju uobli~iti, organizirati i prezenti -ra ti, sa svije{}u o svim ograni~enjima koje neprofesionalnista tus na{e udruge nosi. Pozivam tako|er i sve ~lanoveDru{ tva da preuzmu svoj dio odgovornosti, aktivnim u~e -{ }em ili makar svjesnim i odvaganim odabirom novih ~la -no va Glavnog odbora na Skup{tini(...)Obim na{e produkcije prvenstveno odlikuje kontinuitet.Me |utim, i u tim uvjetima uspjeli smo kontinuirane aktiv -no sti poja~ati. U programu informiranja godi{nje izdajemo6 brojeva ~asopisa Behar, 10 brojeva reformiranog,dak le, oja~anog ~asopisa Preporodov Journal i 2 broja ~a -so pisa Jasmin(...)Za naglasiti je da smo uspjeli naslije|enu neredovitost ifi nancijsku nelikvidnost posve eliminirati {to je tako|erbio zna~ajan financijski napor za Dru{tvo kao i radni zare dakcije, a ~ime je realno obim zna~ajno pove}an(...)Osim u brojne manifestacije i diplomatske koridore, prodrlismo i u gradske knji`nice, oformiv{i zasad prvi Odjelbo{ nja~ke knji`evnosti u Gradskoj knji`nici Sisak, OdjeluCap rag, na ~emu posebno zahvaljujemo Snje`ani [najderi Ismetu Isakovi}u. Na{a se sva izdanja odnedavno nalazei u Gradskoj knji`nici Hrvatska Kostajnica, a nastavljamos ovim programom u Puli i drugim sredinama. ^itani smoi na katedrama slavistike, barem onoj u Rimu na Sve u~i -li{ tu Sapienza kod profesora Matvejevi}a. Na{a izdanjasku pljaju se u privatnim zbirkama sve do Melbournea.Ra dosni smo potvrditi ostvarenje ciljeva koje smo sizadali na po~etku mandata(...)Aktualno je pitanje i va`na potreba organizacije dopunskeVjerujem da je od po~etka djelovanja “Pre po -rod” najpoznatiji po ~asopisu za dru{tvena ikul turna pitanja Behar. Ideja obnove povije -snog Behara nije slu~ajna niti izvan konteksta.^a sopis ima misiju osvjetljavati i promi{ljatikul turnu i dru{ t venu stvarnost Bo{njaka, s na -glas kom na Hr vat sku. Takvoga profila ~asopisje prili~no jedinst ven u bo{nja~kim suvreme -nim relacijama te je pre poznat kako u Hrvat -skoj tako i u Bosni, a ot ka ko ga objavljujemo idistribuiramo u elektronskom obliku, sve je~itaniji {irom dijaspore.{kole bosanskog jezika i sukladnih do -pun skih programa. Ovakav programSavjet ne smatra svojom nadle`no{}u,ve} je problem potrebno rije{iti u surad -nji s Mini star stvom znanosti, prosvjete isporta. Kako su hrvatski i bo san ski jezikposve srodni, Bo{njaci tendiraju previdjetiva` nost ovog pitanja. Jezik je bitnaodrednica nacionalnog identiteta, ~ak ionda kada okru`je govori gotovo istimjezikom. Stoga }emo in zis tirati i da se tajjezik, ukoliko uspijemo os tvariti prog ram, naziva pravimimenom, a to je njegov povijesni naziv – bo san ski jezik(...)Upravi za zajedni~ke programe Mi ni s tar stva znanosti,obrazovanja i {porta pred lo `ili smo i program Njegovanjejezika i ku lture Bo{njaka. Nastava bi se odr `a va la u prostorimanajpovoljnije locirane {kole po dva do tri sata tjedno,{to u~enicima ne}e predstavljati preveliko op -tere}enje, i to za u~enike uzrasta predmetne nastave os -nov nih {kola i srednjo{kolce u grupama od po dvije ge -neracije, {to ukupno iznosi 8 do 12 sati tjedno. Koristili bi -smo ud`benike iz Bosne dok ne izradimo “razlikovne“ud` benike za potrebe nastave Njegovanja jezika i kulture.Mi nistarstvo se obvezalo da }e, nakon {to ispunimo sveuvjete, financirati Program, {to uklju~uje i jedno radnomjesto. Profesori jezika, knji`evnosti i povijesti iz Zagrebave} su izrazili spremnost za provedbu programa. Ovajsmo program osmislili jer vjerujemo da je na{a du`nostvri jednostima kulture Bo{njaka na kontinuiranoj osnoviupo znavati mlade u {to ranijoj dobi, u dobi emotivnog i in -te lektualnog sazrijevanja. Samo takvi mladi ljudi mo}i }eu budu}nosti iskazati entuzijazam i ostvariti kvalitetanraz voj kulturne svijesti Bo{njaka u Hrvatskoj. Mo}i }e,dak le, stvarati i `ivjeti sadr`aj politi~kog identiteta Bo{ -njaka(...)Naglasio bih onaj aspekt na{ih ciljeva gdje smo dosadauvi jek {epali, odnosno ~injenicu da smo previ{e vezani naza greba~ki krug, da vrlo te{ko prodiremo izvan za gre ba~ -kih adresa. Na dva polja mislim da zna~ajno mijenjamosituaciju. Jedno je da ljudi koji nisu iz Zagreba postaju~la novi redakcije Journala i intenzivno pi{u, poput IsmetaIsa kovi}a iz Siska i Amine Alijagi} iz Lovrana. U tom smislu{irimo na{e pozicije na cijelu Hrvatsku, {to je jako va` -no. Taj se krug sve zna~ajnije {iri(...)Zbog `elje za o~uvanjem standarda, urednici zapadaju une prihvatljivu poziciju, a to je neredovitost izla`enja. Vje -ro vao sam da }emo do ovog trenutka ipak imati ohrabrenve }i broj redovitih suradnika spremnih na barem nekolikostru~nih kvalitetnih tekstova godi{nje. Svoje sam uvje re -nje temeljio na ~injenici nemalog broja visokoobrazovanihBo{njaka mla|e i srednje generacije u Hrvatskoj. Na daosam se i ve}em broju izdava~kih projekata stru~nog iznan stvenog profila u svrhu vjerodostojnijeg osvjetljava -nja bo{nja~ke i islamske stvarnosti u Hrvatskoj i {ire. Mojosob ni anga`man na pokretanju dopunske nastave jezikai kulture Bo{njaka, uz otvorena vrata Ministarstva, nije sepo ~eo ostvarivati jer u tu svrhu okupljeni profesori davnopre uzetu obvezu izrade programa ve}inom nisu ispunili.<strong>BEHAR</strong> 1009