BEHAR

PREPORODOVA IZDANJApoljupca zavr{iti pri~u koja odi{e elementimasevdaha.Na koji na~in muslimani teferi~e i sijeleNu{i} }e prikazati u pri~i “Hatid`in grijeh“.O Hatid`i saznajemo opisom opu{tenogizleta u prirodi gdje se svi zabavljaju a onatu`no postrance gleda. Sada smrtnobolesna, nekad je bila prelijepa djevojkakoja se o`enila za ne ba{ tako lijepogefendiju te je zbog toga bila pod stalnimogovaranjem ~ar{ije koja nije vjerovala daga je voljela. Tek pred smrt svojoj tetkiotkriva istinu i svoj grijeh: mu`a zaista nijevoljela, ve} ne kog drugog. To ne bi bio tolikigrijeh da nije voljela |aura (nevjernika). Ikako da se pred smrt pokaje kada ga voli idalje te se uz to toga ne stidi? Nu{i} ovompri~om ul azi u prostor koji je po~esto tabutema sva ke muslimanske ~ar{ije. No, onnije ispripovjedio ne{to {to se nije dogodiloili se ne do ga|a u na{em vremenu. On }e~itatelja, bez osude, suo~iti s jednommogu}om si tu acijom i jednom mogu}omdu{evnom bo li koja izaziva fizi~ku bolest sasmrtnim pos ljedicama. Iako mu je bilopoznato da je mus limanki takva ljubavzabranjena, to je st da time izlazi iz svojevjere, Nu{i} ne}e osu diti vjerske propise iliulaziti u opravdavanje takve ljubavi.Mogu}e je da je Nu{i}, uslijed svoje o~aranostiislamom i musli ma nskom `enom, uovoj pri~i upravo po s vje do~io nemo} koju jeosje}ao – da kao ne musliman pristupimuslimanki. Dublja ras trganost glavnoglika, izme|u odanosti vje ri i zabranjeneljubavi, nije vidljiva, a psi ho lo{ki uvid u likHatid`e je odve} plo{an i romanti~an. Tone zna~i da Nu{i} nije znao opisati ono {tobi se moglo dogoditi kada `ena kreneputem zabranjenog, smatramo da to izpo{tovanja prema islamu nije `elio.U pripovijetkama je razvidno da Nu{i}ubolje le`e du`e forme u kojima }e mo}irazviti mre`u suodnosa glavnih likova tedobro postavljenim pripovjednim nizanjemzainteresirati ~itatelja i dr`ati ga unapetosti. U kra}im formama je odve}lakomislen, neuhodan, banalno didakti~ani predvidljiv, {to ne}e ~uditi s obzirom navrijeme u kojem pi{e – kratka pri~a se kaoforma razvija puno kasnije te bez modelativnoguzora Nu{i} i nije mogao bolje.Primjerice, u dana{nje vrijeme nezamislivoje da se djeca od deset godina `ene. Nu{i}u pri~i “Mejrem-hanumin berzu|ar“ ne}eproblematizirati slu~aj roditeljske samovolje,on }e se ponajprije pozabaviti opisomfolklornih elemenata svadbenih sve~anosti.U spomenutoj pri~i je opis folklora“svadbe o kojoj se pri~a i pri~at }e se“ jedino{to je zanimljivo – a pri~a o drami`enidbe dvoje nezrele djece i svimmogu}im negativnim implikacijama takvogodnosa je izostala. Ne{to je bolje izgra|enakra}a pripovijest o siroma{nom mladomparu Etemu i Nad`ije u pri~i “Bedelj“.Etemu je jedina `elja da opremi svoju `enukako dostoji njenoj ljepoti i da joj sa{ijeprikladnu odje}u, jer “sevdah jednakoosje}a i bogata{ i fukara“. Etem se `rtvujei postaje bedelj (zamjena) bogata{evomsinu koji treba po}i u vojsku. Za to dobivanovac kojim }e dostojno opremiti Nad`ije,ali nakon njegovog odlaska pripovjeda~sa`alijeva nad Etemom i sugerira da seNad`ije odala nemoralnom `ivotu.U pri~i “R’z“ (obraz) ~itatelj bi o~ekivao da}e pisac krenuti konvencionalnim putem –dvoje mladih koje se voli ali to roditeljizabranjuju, a ljubav ni{ta ne mo`e sprije~iti– no, pripovijedanje kre}e neo~ekivanimsmjerom. \ulsime je mezimica svoga ocakoji je po{tovan u ~ar{iji, ali djevojka sezagleda u [erifa koji je pijanica, karta{ inevaljalac. Bez opisa kako je do sljubljivanjado{lo, D`ulsime ostaje trudna i ne `eliotkriti tko joj je dijete napravio te je otacisprva `eli ubiti da spasi svoj obraz, ali uzpomo} o{troumne majke ona uspijevapobje}i. Nu{i} }e u ovoj pri~i s tragi~nimkrajem (u dramskom opusu pokazao se ikao uspje{an pisac tragedija) zagrepstinekoliko vru}ih tema: {to obraz zna~i upatrijarhalnom dru{tvu i da li se mo`e spasitijedino oduzimanjem `ivota, temune`eljenog djeteta i odricanje od vlastiteUpravo je muslimanska `ena glavna Nu{i}eva preokupacija. Za Nu{i}a je`enski svijet pod fered`om, dakle ono {to je mogao samo naslutiti, o~ito izazovan,fantasti~an i tajanstven. On ne}e kritizirati polo`aj `ene u odve} patrijarhalnomokru`enju, on }e prije svega s njome suosje}ati, ne prekora~uju}igranice i ne skrnave}i islamske vjerske postulate.k}eri. Tragi~nost ovakvih slu~ajeva Nu{i}}e dodatno razraditi u dojmljivoj pri~i “Salipi~“ o Ilvije-hanume koja je lijepa i vrijedna,ali je u ~ar{iju donijela Saliju koji je pi~(vanbra~no dijete). Kada odraste, uz stalnozadirkivanje ostale djece, Sali po~inje razumijevati{to zna~i pi~ te je tragi~ni krajneizbje`an. Zanimljiv je podatak da je ovapri~a zaintrigirala i inspirirala StanislavaBini~kog, autora poznate srpske kora~nice“Mar{ na Drinu“, da komponira prvu srp -sku operu. Po odlomku iz dramati~ne i tra -gi~ne pri~e o vanbra~nom djetetu Saliju,Nu{i} je napisao libreto za operu “Nauranku“. Bini~ki je zapisao da je te{kommu kom nagovorio Nu{i}a na taj posao:“Obratio sam se Nu{i}u i molio ga da minapi{e libreto za operu. On isprva nije hteoni da ~uje za moj predlog. Kona~no sam gaipak slomio. Ali je i{lo te{ko; re~ po re~morao sam mu, tako re}i, otimati ispodpera...“U jednu od najdojmiljivijih pri~a zasigurnospada ona o robinji (d`ariji) Zelhi kojukupuju u po~etku {armantni Halil i Hatu{e,da bi im rodila toliko `eljeno dijete. Nu{i}potpuno izbjegava opis samoga spolnog~ina, time gube}i na mogu}em opisuHatu{ine ljubomore i dvojbe, ali i Zelhinenemo}i pred voljom robovlasnika. U ovojpri~i se, za dana{nje vrijeme, krije i pedofilnasituacija jer je Zelha bila tek petnaestgodina stara kako joj je Halil za~eo dijete.Sli~nu dramu je dramati~nije i uvjerljivijeopisao B. Stankovi} u svojoj “Ne~istoj krvi“.U tada{nje vrijeme dobna granica za spolniodnos je po~injala od prvog `enskogkrvarenja te je to bio obi~aj i u drugih vjerskihi etni~kih skupina. Iako nije krenuo usmjeru ljubavno-spolnih me|uodnosa, neuga|aju}i time znati`elji ~itatelja, Nu{i} seneo~ekivano bavi socijalno-dru{tvenimstatusom jedne robinje u Osmanskomcarstvu na izdisaju. I u tome je itekakouspio, jer, iako je Zelha majka njihovogdjeteta, Halil i Hatu{e ne}e dvojiti da juprodaju da bi u potpunosti ispunili svojesnove i poslali dje~aka na {kolovanje uvojnu {kolu. Pisac je uspio u ~itatelja izazvatizavidnu razinu empatije te }e on,zajedno s likom robinje, pro`ivljavati tugu,bol i prije svega nepravdu. Bez da eksplicitnoiznese svoj sud, pisac }e dojmljivoprikazati sebi~nost bra~nog para, koji }e sepoigrati sudbinom jedne `ene.O polo`aju `ene toga doba, osveti i ukalja -66 BEHAR 100