BEHAR

ETNOLOGIJA: Religija i kulturaD`ejms Frejzer smatra da pos to janje brojnihpodudarnosti izme|u hri{ }anskih svetkovina spaganskim obredima pru`a jasan odgovor na na -vedenu dilemu: Crkva je bila prinu|ena da na~inikompromis s narodnim vjerovanjima i ob re dima.Izme|u ostalog Frejzer navodi: “Nes a vit ljiviprotestantizam prvih misionara i njihovi vat reninapadi na neznabo{tvo zamjenjeni su savitljivompolitikom, lakom tolerancijom, {irokogrudomljubaz no{}u lu kavih du hovnika, koji su jasnouvi|ali da je hri { }anstvo moglo osvojiti svijetsamo ako olabavi isuvi{e krute principe svogosniva~a, ako malo pro{iri isuvi{e uzana vratakoja su vodila spasenju. 8Tako su proljetni obi~aji i obredi, ranije po sve }eniJarilu 9 , Perunovom sinu, postali sa s tavni dio obi -lje `avanja dana svetog Ju raja, a njegov dan poznatje kao Jurjevdan, dok su ljetni obredi, nekadavr{ eni iz po ~as ti prema Perunu, zamijenjeni svet -kovi na ma u ~ast svetog Ilije 10 , odnosno sv. Vida. 11^ini se da je i s Bo`i}em, napravljen kompromis.S obzirom da Evan|elja ne govore ni{ta o datumuIsusovog ro|enja, crkva taj blagdan u najranijedo ba nije proslavljala. Me|utim, egipatski hri{ }a -ni vremenom su po~eli obilje`avati {esti januarkao datum Spasiteljevog ro|enja. Taj obi~aj vrlobr zo se pro{irio i uskoro bio prihva}en u svim is -to~ nim crkvama. Krajem tre}eg ili po ~et kom ~et -vrtog vijeka zapadna crkva usvojila je dvadesetpeti decembar kao istinski da tum za obilje`avanjeIsusovog ro|enja, {to je kasnije prihvatila iisto~na crkva. Odluku cr kvenih otaca da uzmudva deset peti de cembar kao datum Isusovog ro -|enja jedan sirijski hri{}anin objasnio je nasljede}i na ~in: “Razlog zbog kojeg su oci pomerilipro s lavu od {estog januara na dvadest peti de -cembar je ovaj. Obi~aj neznabo`aca bio je da togistog dana, dvadeset petog de cem bra, proslavljajuro|enje Sunca, i tom prilikom su palili svjetlostu znak sve~anosti. Hri{}ani su tako|er u~estvovaliu ovim svet kovinama. Kad su crkveni ocizapazili da su hri{}ani naklonjeni ovom prazniku,oni se posavjetuju i rije{e da se Hristovo ro |enjeproslavlja tog dana, a Bo go jav lja nje {estog januara.Prema tome, u vezi s tim obi~ajem zadr`alase i praksa da se vatra pali do {estog.” 12 PoredBo `i}a, Frej zer navodi da je ~ak i najve}i kr{ }an -ski blag dan Uskrs zamijenio kult anti~kog bo `a n -stva Atisa koji je, prema gr~koj mitologiji, po ~e -tkom pro lje}a, dvadeset petog mar ta uskrsavao,kao {to se sli~no vjero va nje vezuje za Isusa. 13Jurjevdan je za bosansko-hercegova~ke mus li ma -ne do nedavno predstavljao ka len darski me|a{. 14Kad bi planirali svoje pos love, govorili bi da je ne{ -to dobro uraditi prije, a ne {to poslije Jurjeva.Od godi{njih, predislamskih praznikamuslimani u Bosni i Hercegovini najmanjesu sa~uvali obi~aje vezane zaBo`i}, {to je i razumljivo s obzirom da jeobilje`avanja blagdana s ovim ime nom(mali bog) u direktnoj sup rot nosti sislamskim u~enjem. Po z nato je daislam zastupa ~isti monoteizam kojiisklju~uje davanje ljudima bo `an s kihepiteta. Nje go va nje Bo `i} nih obi ~aja odpo~etka se na {lo na uda ru kri tike is -lam skih u~e njaka s ob zirom da premaKur’anu Bog: “Nije rodio, niti je ro|en.”Jurjevdan je datum s kojim su otpo~injale tzv.,jurjev ske dove koje su trajale sve do Ali|una, dru -gog augusta. Ajvatovica se, tako, ra~u na la sedmogponedjeljka po Jurjevu, a dova kod Dje vo ja~ -ke pe}ine u Bra te lje vi}ima kod Kladnja, odr`avalase posljed njeg utorka pred Ali|un. 15 Jurjevdan susi ro ma{niji muslimani iz Sarajeva do nedavnoobi lje`avali ne kao vjerski praznik, ve} kao po -~etak ljeta. 16 Prema Kre{evljakovi}u Jur jevdan jeomladinski praznik, a omladina ga je koristila zaodlazak na teferi}e izvan grada gdje su igrali, pjevalii zabavljali se do kasno u no}. 17Rasko{ zelinila i olak{anje koje je nakon du ge hla -d ne zime donosilo prolje}e ljudi su koristili za ma -gij ske radnje i vjerske ob re de mole}i se za dobruljetinu, ispa{u i za {titu stoke. Vjerovali su da }eim u tome po mo}i i sveti, odnosno zeleni Jurajko ga su smatrali za{titnikom sto~ara i ratara. 18 Uoko lini Visokog uo~i Jurjeva oko ku}e se ob nosioKur’an, a oko {tala se prosipao je ~am radi za{titestoke. 19 Had`ijahi} navodi da su: “Te`aci-hodo-~asnici koji su pohodili Aj vatova~ku pe}inudonosili ku}i dio stijene koji su drobili i pra{inomposipali polja i njive kako bi rod {to boljeponio.“ 20 Mus li mani nekih sela na planinskimobroncima oko Sarajeva su od “pamtivijeka“ pri -re |i va li derneke na nemuslimanske svece, a bilisu isklju~ivo vezani za njihove te`a~ke ra do ve.Tako je dernek na Jurjevdan od r `a van u slavutoga {to im je posijano `ito do b ro niklo. 21 NaJurjevo su odr`avani sto~ni va {ari, prodavali sejanjci, a kupovale pro lje tne potreb{tine. 22 UVisokom i Kaknju `e ne bi na Jurjevo palile oko{tala balegu da bi za{titile stoku od zmija.Pored za{tite stoke i obezbje|ivanja rodne go dineJurjevdanski obredi i magijski ~ini imali jo{ su dvijeva`ne funkcije. To su: izbor bra~nog druga i postizanjedobrog zdravlja. 23Djevojke su na Jurjev izvr{avale magijske ob redegataju}i za koga i kada }e se udati, te kakvu }ebra~nu sre}u na}i. Zanimljivo pripovijedanje otome kako su muslimanske djevojke prije vi{e odstotinu godina vr {i le magijske radnje za Jur jev -dan u cilju pos tizanja bra~ne sre}e, zabilje`eno jeu Bosanskoj vili: “Uo~i sv. \ur|a iza|e dje voj ka uvrijeme otpo~inka Sunca u avliju, pa stane uztarabe tako da je licem okre nu ta zapadnoj stranii ~eka kada }e Sunce po ~eti otpo~injati. Kada seSunce priku~i go ri i ho}e ve} da za|e, onda djevojkago vo ri svoju vra|~ku kojom okre}e momka zasobom: ‘Oj basnice, po Bogu sestrice, ti ne zapinjiza me, ni za moje skute ni rukave, ni zaZemlju, ni za nebo, ni za goru ni za vodu, ve} zaMehmedov um i pamet.’ Sutradan dje vojka ustajeprije Sunca, pa ~eka kada }e Sunce po~eti iza8D`ejms D`ord` Frejzer, op.cit., str. 361.9Prema slavenskoj mitologiji Jarilo je sin Peruna i Mo ko{i.Rodio se na Velju no}, krajem februara i po ~etakom mar -ta. Ljudi iz svijeta mrtvih su ga oteli i odveli Velesu u pod -zemni svijet. Veles ga je po sinio, a zvali su ga Jarilo ili Ja -ro vit tj., onaj koji je prepun mladala~ke snage i `ivotneenergije u pro lje}e. Kada je za nekoliko tjedana odrastao,kre nuo je natrag preko mora po nevjestu. Pre {a v{i velikuvo du, donio je u zemlju proljetnu rosu, ze lenu travu i mla -di ce stabala. Vi{e o Jarilu i dru gim slavenskim bo`anstvimai njihovim kr{ }an skim zamjenama vidi u: Vitomir Belaj,“Pa ganski bo govi i njihovi kr{}anski supstituti”, Studiaethnologica Croatica, Vol. 21, br. 1., 2009. godine, str. 169-197.10Ilija je starozavjetni prorok. @ivo je u devetom sto lje }u pri -je Krista. Prema Starom Zavjetu po drugoj knjizi o kraljevi -ma po Iliju su do{la ognjena ko la i ognjeni konji i on je uvi horu uzdignut na nebo. S obzirom da se cijeli `ivot bes -po{tedno borio protiv zemaljskih Bo`ijih neprijatelja: idolopoklonikai gri je{nika, uzdignut na nebo Ilija je poslu`iokao ide alan svetac za{titnik od nebeskih nepogoda: gro -ma, munje i ki{e, kakvim ga smatraju Grci, ali i Slaveni.11Vitomir Belaj, op.cit., str. 169-194.12D`ejms D`ord` Frejzer, op.cit., str. 356-358.13D`ejms D`ord` Frejzer, op.cit., str. 359-361.14Do ukidanja velikog dijela jurjevdanskih obi~aja do{lo je to -kom agresije na Bosnu i Hercegovinu u pe riodu od 1992.-1995. godine. Brutalnost agresora i strah za goli `i votodvojili su ve}inu sta nov nika Bosne i Hercegovine od ra -nije ustaljenih obi ~a ja i prakse {to se svakako reflektovaloi na jurj re vdanske svetkovine. Nakon rata u pojedi nimmje stima zahvaljuju}i folklornim dru{tvima pos te pe no sevra}aju prijeratni obi~aji. Bilo bi dobro, sa sta nov i { ta narodnekulture, da se obnove i jurjevdanski obi~aji koji susve stanovnike Bosne i Hercegovine: Bo{njake, Srbe i Hr -vate povezivali sa zajedni~kim precima, starim Sla ve ni ma.15Muhamed Had`ijahi}, “Jo{ jedno bogumilsko-isla mskokultno mjesto”, Glasnik VIS-a, Sarajevo, 1981., str. 480-481.16Hamdija Kre{evljakovi}, “Jurjevo (Sarajevo u Bos ni)”,Zbornik za narodni `ivot i obi~aje Ju`nih Sla ve na. Knj. 16.Zagreb, 1911. godine., str.158.17Ibid., str.158.18Branko Fu~i}, “Sveti Juraj i zeleni Juraj”, Zbornik za narodni`ivot i obi~aje, JAZU / HAZU, knj. 40., Za greb, 1962.godine., str. 133.19Milenko S. Filipovi}, @ivot i obi~aji narodni u Vi so~ kojnahiji, Mak, Visoko, 2003., str.136.20Muhamed Had`ijahi}, “Jo{ jedno bogumilsko-islamskokultno mjesto”,… str. 481.21Sulejman Suljagi}, “Zanimljivosti iz planinskih krajevaoko Sarajeva”, Novi Behar, br. 9-13, Sarajevo, 1936., str.136-137.22Sto~ni va{ar u Jajcu, na primjer, odr`ava se 6. maja zaJurjev.23T.,A., Koleva, “Georgiev denj u Ju`njih Slavjan”, Sovetskajaetnografija, knj., 2., Moskva, 1978., str. 25.84 BEHAR 100