BEHAR

POVIJESNA ^ITANKAPad Bosne (Dubrovnik, 1884.); Kne `evi};Car. tur. namj. u Bos. i Herc.; Lo pa{i}: Biha}i bih. Krajina (Zagreb. 1890.); Lopa{i}: OkoKupe i Korane (Zag reb. 1896.); Asboth:Bosnien und Her ce go vi na (Wien. 1888.);Zinkeisen: Geschichte des. osm. Reiches(Hamb. 1840.); Ha mmer: Geschichte des.osm. Reiches (Bu dim-P. 1828.); Juki}:Bosanski prijatelj (Za greb, 1850. — 1870.);Hammer: Die Staats-Verfassung u. Verwaltd. Osm. (Wien.); I druge histori~ke raspraveu raznim listovima i novinama.Eto to su djela, koja sam imao pri ruci sas -tav ljaju}i povjest Heceg-Bosne. Navodimih ovdje za to, jer bi mi, da sam ih citiro uknjizi, zauzeli puno prostora. Koliko je bilomo gu}e nastojao sam, da usporedim, kri -ti~ no ispitam, pa tek onda napi{em; a sadapo onoj staroj:[to sam znao, to sam napisao;Ko zna vi{e — bujrum neka pi{e!Nakon kratkog pregleda doga|anja kojasu unekoliko uzrokovala nastanak Os man -skog sultanata, u kojem nije ispustio nijednuzna~ajniju li~nost koja je imala ulogu utom historijskom procesu, Ba{agi} se ok -re }e razvoju doga|anja na Balkanu, osobitou Bosni, unekoliko uspostavljaju}i – ilima kar temeljem svojih izvora – nudi zna -ko vito druk~iji vremenski raspored. Pritomtre ba imati na umu da se vrijeme pisanjaKratke upute preklapa sa po ja vom/bu | e -njem nacionalnih pokreta i teri to rijalnihpre tenzija, {to joj daje dodatnu te`inu....U bitci kod ^emamena 1371. (sultan Murat I) porazi ujedinjeneSrbe i Bugare i prisili ih na pla}anje danka. Od ovepobjede Osmanlije postale su strah i trepet balkanskimdr`avicama, a njihova provala u Bosnu 1 pod Timurta{ pa -{om 1384. opomenu i mo}noga kralja Tvrtka I Kotro ma -no vi}a, da se ugleda za saveznicima, s kojima bi poprimiozajedni~ku ofenzivu ili defenzivu.Megju tijem sultan opremi svoga poslanika u Bosnu i zat ra `idanak od kralja. Tvrtko i ostale vojvode s obe}anjima ot praveposlanika. Koliko se vidi do tih obe}anja nije mno go dr`aoMurat, ve} se ozbiljno spremao za rat. Isto tako Tvrtko i drugibalkanski vladari}i nijesu stajali prevjenih {aka, nego radilina sve strane, da se ujedinjenim silama obore na Osmanlije,potuku ih i, ako bude mo gu}e, protjeraju iz Europe. U tomesa ve zu svakako Tvrtko je igrao prvu ulogu.Mislim, da je veoma nu` -no upoznoti {tovane ~i ta -te lje u kratko s onim na -ro dom, koji se kroz vje -ko ve igrao sa sudbinomna {e domovine; na ime sTur cima (Osmanlijama).Uz to sam mimogredraz lo `io odno{aje Turakapra ma bosanskim kra -lje vi ma i patarenskim ve -li ka {ima, da se bolje ra -zu mi je katastrofa, ukupnipre laz bogumila na is -lam, njihov polo`aj u do -mo vini i u turskoj dr`avi.Tako god. 1387. dogje do bitke kod Plo~ ni -ka. Tvrtko i saveznici poraze Murata i za -do volje se samo pukom pobjedom. Da os -ve ti poraz kod Plo~nika upne Murat svesile i nakon dvije godine sakupi veliku vojskui sagje na Kosovo polje. Tu ga do~ekara{ki knez Lazar Grebljanovi} na Vidovdan 1389. s pomo}nim bosanskim ~etamapod Vlat kom Hrvatini}em, ali ovaj put sre -}a pos lu`i Osmanlijama, pa hametom po -tu ku Sr be i saveznike. Knez Lazar izgubiglavu, a sultan Murata jedan te{ko ranjenivoj nik iz Novog Pazara po imenu KisragogluMilo{ (Milo{ Kobili}), kad je razgledaoraz boji{te, iz potaje probode no`em. 2 Pos -lje dica kosovske bitke je, da su Bugarskadi rektno, a Ra{ija indirektno potpale podtur sku vlast.Dvije godine iza kosovske bitke, odmah izasmrti slavnoga Tvrtka na mig iz Edrenepro valio je u{}upski namjesnik Orno{ begu Bosnu, te je harao i plijenio uzdu` i pop -ri jeko. 3Ovaj put Turci se zadovolje samo plijenom ivrate u U{}up. Uspjesi osmanlijskoga oru -`ja i ~este provale akind`ija u ju`nu Uga rskuveoma zabrinu{e ugarsko-hrvatskoga kraljaSigismunda. Vide}i kako pra ma megjinjegove dr`ave, tako po cijelome Bal kanupadaju gradovi i pokrajine pod tur sko gos -podstvo i nadaju}i se sasvim up ravdano, da}e skoro na red do}i i Ugar ska, sakupi kri -`ar sku vojnu i krene na Edrenu, da jednomza uvijek protjera, Turke iz Europe. God.1396. zametne se bitka kod Nikopolja.Kri`ari budu do nogu potu~eni. Sam Si gi smund s ne{toprat nje jedva umaknu na jednoj lagji u Ca rigrad. Tom pobjedomBajezid je osigurao opstanak Osmanlijama u Evropi.U to iznenada, ba{ kad se Bajezid bje{e spremio, da ob sje -dne Carigrad, osvanu Timurlenk (Tamerlan) na vratimaosmanskoga carstva. Sa 120.000 vojnika pogje mu Ba jezidu susret. Obje se vojske srazi{e kod Angore god. 1402.(805). U valovima nebrojene Timurove vojske izgubi seosmanlijska sila. Sam sultan dopade su`anjstva, gdje zakratko vrijeme umre od te{koga jada. Na ~udo svega svi -jeta, a na radost balkanskih dr`avica raspada se os man skocarstvo u vi{e dijelova. Ne{to pojagmi{e stari bezi anatolski,a ne{to raspa~a{e megju se Bajezidovi si no vi, doknakon deset godina bezvlagja ^elebi-Mehmed I. 1413. nezasjede u Edreni na prijestolje osmanskih careva. Njeganaziva turska povijest drugim osnovateljem turske dr`ave.1Nekibul e{raf Abdulkader veli, da su tom prigodom Turci osvojili:Prijepolje, Pljevlje, ^ajni~e, Fo~u, Konjic i Nevesinje, ali ta se vijest~ini ne osnovana. Mo`da su samo uplijenili re~ene gradove i odmahse povratili na trag.2U tome se sla`u sve turske povijesti, koje su mi do sad pro{le u ruke.Za njima su se poveli i mnogi evropski histori~ari kao Hammer i dru -gi. Svagdje izri~ito stoji: “bir srbli nefer” (jedan srpski baka.) Po svojpr ilici narodna ma{ta od Milo{a na~inila je kneza i Lazareva zeta ipjes ni~ki okitile Muratovu smrt u svagji Brankovi}a s Obi li }em. Neznam, za {to bi u tome slu~aju turska vrela drug~ije pisala!3Majkov veli, da je ovaj put Bajezid bio u Bosni, dok o tome turskavrela ni{ta ne bilje`e.BEHAR 10043