BEHAR

RIJE^ UREDNIKA100 “BEHARA” koji suoplemenili hrvatski ibo{nja~ki kulturni prostorPi{e:Sead Begovi}“Behar” u na{e doba posve slo bodno pristupatemama, {to se mo`e zahvaliti demo kra tizacijidru{tva ali i okol no s tima u kojima primarna ulo -ga ove publikacije nije vi{e po di zanje morala, ulijevanjesi gur nosti i samopouzdanja te upo z na va -nje s pro{lo{}u i tra di ci jom, jer, to je ve} za mno -ge Bo{ njake poznato i obra |e no. Na p rosto vi{ese ne mo ra tak ti zirati i nespokojno oslu { ki va tipuls uleme i te ku }ih vlasti. Po ras tao je i velikibroj visoko obr a zovanih suradnika.Ovih dana slavimo jubilej 100 godina od prestankaizla`enja, u Sarajevu, ~asopisa za kulturu i dru{ -tvena pitanja “Behar”. Istodobno, ~asopis ve} dvadesetgodina izlazi u Zagrebu (od 1992.), od osnutkaKulturnog dru{tva Bo{njaka Hrvatske “Preporod”,koje tako|er bilje`i dvadeset godina svoga postojanjai koje je ujedno nakladnik ~asopisa. Osnovna za -da }a ~asopisa ne mijenja se od njegovog osnutka uSa rajevu (kada su u redakcijskom odboru bili uglednicikao {to su osniva~i i pokreta~i ~asopisa: OsmanNu ri Had`i}, Ademaga Me{i}, Edhem Mulabdi} i Fe -him Spaho, a urednik je bio Safvet beg Ba{agi}), a toje ja~anje bo{nja~kog kulturnog i dru{tvenog identiteta.Do danas je u “Beharu” sura|ivalo mno{tvovrijednih suradnika. Neki su jo{ `ivi i djelatni, a nekisu na `alost preselili na ahiret, ali i jedni i drugi bilisu neo dvojiv dio redakcijskog kolegija, ali i sto`ernidio hrvatske kulture, koju su participirali na ponos iHrvata i Bo{njaka. “Behar” u na{e doba posve slo -bo dno pristupa temama, {to se mo`e zahvaliti de -mo kratizaciji dru{tva ali i okolnostima u kojima pri -ma rna uloga ove publikacije nije vi{e podizanje mo -rala, ulijevanje sigurnosti i samopouzdanja te upoz -na vanje s pro{lo{}u i tradicijom, jer, to je ve} zamno ge Bo{njake poznato i obra|eno. Naprosto vi{ese ne mora taktizirati i nespokojno oslu{kivati pulsule me i teku}ih vlasti. Porastao je i veliki broj visokoobra zovanih suradnika.U dana{njem dru{tvu spektakla i spektakularnih te -ma, u kojemu se kulturni sadr`aji prate informacij -ski {turo i komunikacijski hladno, te{ko je dosti}i~ak i osnovni kondenzat neke starine, ali i novih jo{ne poznatih kulturolo{kih mjesta. Po~esto su naovim na{im hrvatskim prostorima, dobre namjere,pri mjerice u knji`evnim napisima, popra}ene ideolo -{ kim mistifikacijama od kojih na kraju nitko nemako risti. Ni vladaju}i mo}nici (koji usput budi re~enos kulturom imaju bliske veze kao {to to ima i rukavpi d`ame sa [enoinim “Zlatarovim zlatom”), a bomeni manjinski narodi koji u sklopu ve}inske kultur -nja~ ke energije poku{avaju osvijetliti i afirmiratine{ to svoje, osobito i prijem~ivo. I “Behar” je po ku -{a vao, nakon vrsnog urednikovanja Ibrahima Kajana(1992. – 2001.) i Muhameda @dralovi}a (2001. –2006.), kulturnoj javnosti predo~iti da i Bo{njaci uHr vatskoj, svojim umjetni~kim i kulturno znanstvenimpreg nu}ima, nisu nipo{to efemerna skupinazalutalih zanesenjaka ograni~ena dometa, kao {to je4 BEHAR 100